Dok jedni svakog jutra odlaze na posao, drugi svoj radni dan započinju paljenjem kamere na telefonu. Snimaju video, objavljuju fotografiju, odgovaraju na komentare i pregovaraju sa brendovima. Ono što je prije deset godina bilo hobi, danas je za mnoge mlade ljude u Republici Srpskoj postalo izvor zarade, a za neke i pravi posao. Društvene mreže odavno više nisu samo mjesto za zabavu. One su tržište vrijedno milione maraka, a nova generacija sve češće pokušava da na njemu pronađe svoje mjesto.
Dvadesettrogodišnji Goran iz Banjaluke pokrenuo je TikTok profil iz ljubavi prema automobilima. Poslovni plan nije imao, ali su uz snimke i publiku stigle i prve ponude za saradnju. Danas mu taj hobi pomaže da podmiri dio studentskih troškova. „Sve je počelo iz ljubavi prema automobilima. Nisam imao plan da zarađujem. Prva saradnja bila je vrijedna svega nekoliko desetina maraka. Danas povremeno zaradim dovoljno da pokrijem gorivo, registraciju i dio troškova fakulteta“, priča Goran za BL portal. Njegovo iskustvo otvara pitanje koje privlači mnoge mlade, a to je koliko se zapravo može zaraditi od sadržaja i kako povremena zarada može postati pravi posao.
Jovana, mlada Banjalučanka koja na Instagramu objavljuje sadržaj iz oblasti mode, kaže da publika uglavnom vidi samo završeni dio tog posla. „Ljudi vide jednu fotografiju i misle da je nastala za dvije minute. Ne vide sate koje provedemo snimajući sadržaj, uređujući fotografije i odgovarajući klijentima“, objašnjava Jovana. Plaćena objava podrazumijeva i dogovor sa klijentom o tome šta treba predstaviti, u kojem formatu i do kojeg roka, pa honorar zbog toga pokriva pripremu, snimanje i obradu sadržaja. Dvadesetpetogodišnji Miloš iz Banjaluke, koji stvara humoristični sadržaj, u društvenim mrežama pronašao je dodatni posao. Najviše mu, kaže, znači mogućnost da sam raspoređuje obaveze. „Ne zarađujem kao programer ili direktor firme, ali sam od društvenih mreža napravio dodatni posao“, kaže Miloš.
Konkretne iznose treba posmatrati kroz pojedinačne angažmane. Regionalna platforma za influenser marketing Influexus u svojim okvirnim procjenama za 2026. godinu, koje obuhvataju BiH, Srbiju i Hrvatsku, navodi da profili sa 1.000 do 10.000 pratilaca za jedan Instagram Reel mogu ugovarati od 20 do 120 evra, odnosno približno 40 do 235 KM. Za mikroinfluensere, sa 10.000 do 100.000 pratilaca, navedeni raspon je od 100 do 500 evra, odnosno približno 196 do 980 KM po Reelu. Za profile sa 100.000 do 500.000 pratilaca procjena se kreće od 500 do 2.500 evra, odnosno približno 980 do 4.890 KM. Riječ je o orijentacionim regionalnim cijenama za pregovore. Konačan honorar zavisi od angažovanja publike, teme profila, zahtjeva kampanje i prava koja oglašivač dobija za korištenje sadržaja. Za lokalnu firmu zato i manji profil može biti dobar izbor ako okuplja njene potencijalne kupce. Restoranu u Banjaluci može više značiti preporuka koju vide ljudi iz grada nego veliki broj pregleda publike koja u njega teško može doći.
Prema istoj regionalnoj procjeni, mikroinfluenseri sa 10.000 do 100.000 pratilaca za sponzorisani TikTok video mogu ugovarati od 80 do 400 evra, odnosno približno 156 do 782 KM. To je honorar koji plaća oglašivač. Odvojeno od toga postoje TikTokovi programi direktne monetizacije, sa posebnim uslovima za zemlje, naloge i sadržaj koji ispunjava kriterijume. Zbog toga se računice o tome koliko platforma plaća za milion pregleda na stranom tržištu ne mogu automatski predstavljati kao zarada kreatora u BiH. Ni cijena jedne saradnje ne govori koliko neko zaradi mjesečno. Primjera radi, četiri angažmana po 200 KM donose 800 KM prihoda prije troškova. To je ilustrativna računica čija održivost zavisi od toga ima li kreator takve saradnje svakog mjeseca. OnlyFans se oslanja na naplatu pristupa sadržaju i druge uplate korisnika. Kreatorima pripada 80 odsto uplata, dok platforma zadržava 20 odsto. Računski, 100 mjesečnih pretplata po 10 dolara donijelo bi 1.000 dolara naplate, od čega bi kreatoru pripalo 800 dolara nakon provizije platforme, prije ostalih troškova i obaveza. To pokazuje kako model funkcioniše, ali nije podatak o prosječnoj zaradi u BiH. Za Gorana i Miloša društvene mreže zasad predstavljaju dopunu budžetu. Da li će povremeni angažman postati posao od kojeg se živi zavisi prvenstveno od redovnosti prihoda, što podrazumijeva učestalost novih saradnji, povratak starih klijenata i stalno interesovanje publike za sadržaj, piše BL Portal.
Komentariši