Banjaluka raste, broj automobila je sve veći, a strpljenje vozača sve manje. Jutarnje i popodnevne gužve, kolone na ključnim gradskim saobraćajnicama i gubitak vremena u automobilu postali su svakodnevica mnogih građana, kako prenosi RTRS.
„Ako posmatramo neki posljednji period i razvoj, odnosno povećanje broja automobila i stanovništva i dnevnih migracija u Banjaluku, možemo reći i donijeti zaključak da je Banjaluka, odnosno saobraćajna infrastruktura, postaje mala za ovoliki broj stanovništva, odnosno prerasli smo ovaj saobraćajni sistem“, rekao je Milan Tešić, međunarodni ekspert u oblasti bezbjednosti saobraćaja.
Budući da je Banjaluka najveći grad u Srpskoj, dodaje on, i najveći administrativni centar, moramo preduzeti sistemske mjere kako bismo ovo stanje riješili u što kraćem periodu. „Postoji li čarobni štapić koji će ovo riješiti za nekoliko mjeseci? Ne, ali mogu se preduzeti ozbiljne sistemske mjere koje će u vrlo kratkom periodu, mislim o periodu od dvije do tri godine, da bi se mogli riješiti ovi problemi“, naveo je on.
Istakao je da se sistemski problem saobraćajne gužve u Banjaluci mora posmatrati u tri pravca – sistemsko upravljanje zasnovano na podacima, analizama, infrastruktura i stanovništvo, odnosno vozači i svi drugi učesnici u saobraćaju. „Ako pričamo o sistemskom upravljanju, to se odnosi na upravljanje zasnovano na podacima. Moramo da analiziramo koliko dnevno i koliko dnevnih migracija imamo u Banjaluci. Šta to znači? Budući da je Banjaluka administrativni centar, pa imamo UKC, imamo brojne institucije, tzv. u saobraćaju to se kaže, imamo mnogo mjesta atrakcija koje privlače stanovništvo iz okolnih opština, ali iz cijele Srpske na dnevnom nivou, to se zovu dnevne migracije“, istakao je Tešić.
Naveo je da posljednja istraživanja i saznanja koja ima, da negdje svaki dan ujutru u Banjaluku dolazi oko 40 do 50 hiljada stanovnika i tako oko 15 do 16 časova izlazi, odnosno odlaze iz Banjaluke i to stvara ove velike saobraćajne gužve na već postojeći saobraćajni sistem.
„Da bismo to riješili, moramo preduzeti određene mjere, analize i istraživanja da vidimo tačno koji su zahtjevi, ne samo stanovništva koji dolazi i izlazi, nego i onoga u Banjaluci. Drugi je infrastruktura. Moramo je prilagoditi potrebama stanovništva, odnosno vozača koji dolaze, ali i stanovništva u Banjaluci. Treći segment, raditi na saobraćajnoj kulturi. To se prvenstveno misli na naše opredjeljenje da u svakom automobilu imamo po jednog vozača, ne više putnika. Prosto moramo se malo unutar porodice drugačije organizovati. Danas je takav trend da mi ako trebamo ići 500-600 metara ili kilometar, mi koristimo automobil. I sve te vožnje, svi ti naši zahtjevi, potrebe, u stvari stvaraju ovakve probleme kao što ih vidimo svako jutro“, rekao je Tešić.
Naglasio je da se prije nego što su počeli da grade kružne tokove, trebalo više povesti računa o sistemskom upravljanju cjelokupne putne mreže. „Banjaluka zahtijeva sistemsko upravljanje cjelokupne putne mreže. Ako želite da regulišete jednu raskrsnicu u jednom dijelu grada, morate da uradite analizu kako će se to odraditi na kompletnu putnu mrežu, a ne posmatrati to kao jednu tačku koju rješavate. Vi sada imate niz kružnih tokova u Banjaluci. Ono što treba napomenuti je praksa u Evropi je takva da dvotračni kružni tokovi koji imaju dvije saobraćajne trake unutar kruga se apsolutno ne grade. Zbog čega? Zato što takvi kružni tokovi samo za 10 do 15 odsto imaju veći protok saobraćaja u odnosu na saobraćajni tok sa jednom saobraćajnom trakom“, kaže Tešić.
Međutim, dodaje on, ono što treba napomenuti, osnovna svrha kružnog toka u urbanoj zoni jeste smirivanje saobraćaja, ne propusna moć, ne protok, nego smirivanje saobraćaja. „I zato uzmite primjer Maribora, moći ćete naći desetine kružnih tokova ali čija je funkcija smirivanje saobraćaja. Mi ovdje imamo problem da se kružni tokovi grade tako, bez dubinskih analiza, kako će se određeni kružni tok odraziti na cjelokupnu saobraćajnu mrežu u gradu. U tom kontekstu moram napomenuti kružni tok ima prvenstveno saobraćajnu funkciju. Lijepo je kada je kružni tok i dio interijera grada pa se nešto nalazi u kružnom toku, to je lijepo. Međutim, kružni tok mora da ispuni prvenstveno saobraćajnu funkciju. Druga stvar koja još komplikuje situaciju na kružnim tokovima u Banjaluci su sadržaji unutar kružnih tokova. Na primjer, oni su sa aspekta interijera grada prelijepi. Međutim, ako pričamo o distrakciji stanovništva, evo na nekim kružnim tokovima i kružni tok kod kampusa ima određene poruke u sredini, one knjige, i to je lijepo. Knjige su u blizini rektorata, kampusa, međutim te poruke odlače pažnju“, poručio je on.
Komentariši