Povećanje cenzusa sa tri na pet odsto? Još jedan od prijedloga kojeg su političarima u BiH puna usta godinama, ali ipak, od izbora do izbora, konzumiraju dobro oproban recept. Na sreću malih, kako prenosi Srpska info.
Nakon nedavno održanih izbora, na kojima su pojedine stranke jedva uhvatile vazduh, priča o povećanju cenzusa ponovo je pokrenuta. I nije teško razumjeti zašto, jer bi podizanje izbornog praga moglo poprilično da promiješa karte na političkoj sceni. Drugim riječima, ono što je danas dovoljno za ulazak u parlament, sutra bi moglo da bude premalo za poslaničku fotelju. A to znači i manje stranaka u skupštinskim klupama, drugačiju raspodjelu mandata i, sasvim sigurno, mnogo glavobolje za one koji bi se našli na pogrešnoj strani izbornog praga.
Ipak, jedno je godinama pričati o tome kako bi političku scenu trebalo pročistiti od mnoštva malih stranaka, a sasvim drugo promijeniti pravila igre. Jer, dok se jedni zalažu za viši cenzus, drugima upravo ovaj sadašnji omogućava da prežive na političkoj sceni i budu važan faktor u skupštinskoj matematici.
Politička analitičarka Tanja Topić kaže da predstoji politička bitka oko izmjena Izbornog zakona, u kojoj će biti mnogo tema, a političari će, očekivano, nastojati da ih riješe u svoju korist. „Upravo cenzus od 3 odsto održava u životu ovoliki broj političkih subjekata, i političku scenu čini disperzivnom, ali to je upravo i onaj momenat koji mnogima odgovara, i velikima i malima. Time bismo dobili ukrupnjavanje političke scene i smanjili ucjenjivačke potencijale malih, koji bi pod većim cenzusom od 5 odsto nestali sa političke pozornice“, kaže Topićeva.
Politikolog Velizar Antić ocjenjuje da bi veći cenzus na izborima za ulazak u skupštine značio smanjivanje broja političkih partija i njihovo ukrupnjavanje. „Mnoge male političke partije bi prestale da postoje i ukoliko žele da nastave svoj politički život morali bi da se udružuju sa drugim partijama. Ovo bi vodilo ukrupnjavanju političke scene i ostanak u životu nekoliko većih partija. To bi donijelo stabilizaciju prilika u trenucima nakon izbora, jer bi se lakše dolazilo do koalicija i formiranja vlasti. U ovom trenutku, mi imamo jako mnogo partija koje su prešle cenzus i sada su sve one u igri za formiranje vlasti, a samim tim mnogo se teže dolazi do konsenzusa“, kaže Antić.
On upozorava da bi, pored ovih prednosti, šteta ipak bila mnogo veća. „Jer u slučaju podizanja cenzusa na pet odsto mnoge partije i interesi koje zastupaju ne bi bile adekvatno predstavljene u skupštinama. To bi za posljedicu imalo veliko nezadovoljstvo ljudi koji ne bi imali mogućnost da glasaju za partije koje najbolje predstavljaju njihove interese. A u jednom podijeljenom društvu po više osnova, kakvo je i naše, od najvećeg značaja je da svi interesi budu što bolje predstavljeni“, kaže Antić, koji zaključuje da je mnogo bolje da ostane cenzus na tri odsto.
„Ali ono što je nama neophodno jeste podizanje nivoa političke kulture, kako kod političara, tako i kod samog naroda. Svi moramo biti svjesni da smo takvo društvo koje počiva na konsenzusu i dogovoru i da moramo mnogo više svi početi da slušamo jedni druge i da postanemo svjesni stvarnih problema onih drugih, a ne da insistiramo da samo naša rješenja i problemi moraju da budu riješeni“, smatra Antić.
Sociolog Drago Vuković smatra da bi povećanje izbornog praga doprinijelo ozdravljenju politike, a posebno njenog uticaja na oblikovanje i formiranje važnih institucija. „Neki to vide i kao davanje manje šansi demokratiji i višepartijskom sistemu. Problem je u činjenici što imamo mnogo malih partija koje funkcionišu na minimumu opstanka, uglavnom vodeći brigu o uhljebljenju svog lidera i vrlo malog broja svojih pripadnika. Te partije po meni nisu ni od kakve koristi društvu i građanima i ovo podizanje izbornog praga bi dovelo do njihovog potpunog slabljenja, dobrim dijelom i do gašenja. Kada pogledate rezultate ovih izbora, jasno je šta bi se sa njima desilo“, kaže Vuković.
Taj politički bućkuriš, kako kaže Vuković, definitivno ne vodi u stabilizaciju političkih odnosa. „Mislim da treba ići u pravcu ukrupnjavanja političke scene i to je put ozdravljenja politike. Nama trebaju politički subjekti koji će funkcionisati na principu političkog, zdravog uticaja, a ne na principu ucjena, što se vrlo često dešavalo“, smatra Vuković.
On kaže da bi se trebalo razmišljati i u pravcu stvaranja dvopartijskog sistema, gdje bi se dvije jake partije smjenjivale na vlasti. „Može tu postojati i neka treća partija manje snage koja bi u određenim situacijama bila korektiv za formiranje vlasti. Tako bi definitivno ovi politički patuljci bili eliminisani, ako ne u potpunosti, onda bar bez njihovog uticaja na formiranje vlasti“, kaže Vuković, koji smatra da smo i dalje daleko od toga. „U svakom slučaju, ovaj prag od pet odsto bi malo pročistio i ozdravio politiku“, jasan je Vuković.
Komentariši