Visoki ruski i američki zvaničnici razgovarali su o ulasku američkog investitora u gasovode Sjeverni tok, kojima je ruski gas stizao u Njemačku prije rata u Ukrajini, potvrdilo je pet izvora upoznatih sa situacijom za Rojters, prenosi BL Portal.
U razgovorima su učestvovali Kiril Dmitrijev, bliski savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, i Džared Kušner, zet američkog predsjednika Donalda Trampa. Kušner, koji pokušava da posreduje u primirju između Rusije i Ukrajine, smatra da je sklapanje poslovnih dogovora ključno za obnovu mira. Takav sporazum omogućio bi američkim investitorima da zarade na isporuci energenata Evropi čim se rat završi.
Dmitrijev i Kušner sastajali su se posljednjih sedmica u Moskvi i Njujorku. Iako nije potpuno jasno koliko su detaljno tada razgovarali o Sjevernom toku, tema je i dalje na stolu, izjavila su dva izvora.
„Rusija će o svakom dogovoru morati da pregovara sa DFC-om (Američkom korporacijom za međunarodno razvojno finansiranje) i Ministarstvom finansija, a posao mora donijeti direktnu korist američkim poreskim obveznicima i kompanijama“, odgovorio je zvaničnik Bijele kuće. Isti zvaničnik tvrdi da se o Severnom toku „u posljednje vrijeme nije razgovaralo“.
Dmitrijev, koji se otvoreno zalaže za obnovu prodaje ruskog gasa Njemačkoj, prošlog mjeseca sastao se sa predstavnicima američkog Ministarstva energetike i Ministarstva finansija o mogućim zajedničkim energetskim inicijativama.
Još nije jasno koliko je Vašington zainteresovan za ponovno pokretanje isporuke ruskog gasa Njemačkoj, najvećem evropskom potrošaču energije. Jedan američki zvaničnik izjavio je da je takav dogovor malo vjerovatan zbog niza prepreka. Gasovodi su pod sankcijama SAD i Evropske unije, pa bi ponovno pokretanje bilo nezakonito.
Tramp bi mogao da ukine ili ublaži američke sankcije, ali bi mu to bilo znatno teže ako demokrate osvoje kontrolu nad Kongresom na međuizborima narednog mjeseca. Njemačka i druge evropske države, koje troše milijarde evra na naoružavanje i obnovu vojski, žestoko bi se usprotivile ponovnom otvaranju.
Portparolka njemačkog Ministarstva privrede i energetike naglasila je da su Sjeverni tok i ruski gas u Evropi pod sankcijama i da je Njemačka u međuvremenu pronašla alternativne izvore. Svako ponovno pokretanje traži odobrenje vlade, a Berlin to ne želi.
Njemačka je prije rata više od polovine gasa kupovala od Rusije upravo preko dva gasovoda Sjeverni tok. Rad je obustavljen nakon što je Moskva drastično smanjila isporuke, a u septembru 2022. gasovodi su dignuti u vazduh u sabotaži za koju još niko nije odgovarao.
Razgovori se vode u trenutku dubokog nepovjerenja Evrope prema ruskim namjerama. Ranije ove godine čelnici pet evropskih obavještajnih službi izjavili su za Rojters da Rusija zapravo ne želi brz završetak rata, nego razgovore sa Amerikancima koristi da progura profitabilne poslove.
Odnosi Rusije i Njemačke, jednog od najvećih vojnih oslonaca Ukrajine, pali su na najniže grane, a Berlin optužuje Moskvu za organizovane hibridne napade. Dio njemačkih poslanika upozorava da bi ovi poslovi samo ojačali Kremlj dok vodi rat.
„Ovo bi mogao da bude prljav posao koji će Evropu skupo koštati. Amerikanci i Rusi će podeliti zaradu“, rekao je Mihael Kelner, njemački poslanik koji je vodio energetsku politiku neposredno poslije početka rata.
Vladajuća koalicija protivi se ponovnom pokretanju, dok Alternativa za Njemačku, trenutno najpopularnija stranka, traži da se isporuka gasa ponovo uspostavi. Dmitrijev bi se sa rukovodstvom AfD-a trebalo da sastane početkom naredne godine o povratku ruskog gasa na njemačko tržište.
Prodaja udjela američkom investitoru suočava se sa velikim preprekama. Gasprom ima 51 odsto, 31 odsto dijele dvije njemačke kompanije, a ostatak pripada francuskoj i holandskoj. Dva njemačka akcionara žele da zadrže udjele da očuvaju uticaj Berlina ako Gasprom odluči da proda svoj dio, tvrdi još jedan izvor.
Nekoliko dana poslije sastanaka u Moskvi Kušner je u Kijevu izjavio da je sa evropskim kolegama razgovarao o tome kako je rat podigao cijene energije, zalažući se za „sporazume o prosperitetu“ koji bi podstakli mir i dali „liderima razlog za optimizam“.
Dogovor o gasu, iako bi odgovarao Kremlju, podijelio bi njemačko društvo i Evropu. Poljska i baltičke zemlje odlučno odbacuju svaku energetsku saradnju. Poljski politički vrh pomno prati pregovore i oštro im se protivi, navodi izvor upoznat sa stavom vlade u Varšavi.
Kušner i Dmitrijev istovremeno pregovaraju i o prodaji drugog paketa poslova, od naftnih rafinerija do benzinskih stanica u Evropi i drugdje, u vlasništvu Lukoila, potvrdila su još dva izvora.
„Kada je reč o Lukoilu, Stiv Vitkof i Džared Kušner dogovorili su sa DFC-om značajnu uplatu unaprijed i dio dobiti koji ide direktno Sjedinjenim Državama“, potvrdio je zvaničnik Bijele kuće za Rojters. Vijest prenose EUpravo zato i Rojters.
Komentariši