Dan nakon opštih izbora u BiH mogu se dati prve analize o korištenju novih tehnologija. Tehničkih problema je bilo, ali sistem nije doživio širi kolaps, javljaju Nezavisne.
Za Predsjedništvo BiH trenutno je 4,39 odsto nevažećih listića, za predsjednika i potpredsjednike Srpske oko 4,7 do 4,8 odsto. Za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine nevažeće je 8,68 odsto, za Parlament Federacije oko 8,5, a kod Narodne skupštine udio se približava 10 odsto.
Nisu se obistinile najave o nedovoljnom broju uređaja i operatera, nemogućnosti skeniranja i drugim katastrofičnim scenarijima. Nije prošlo ni bez problema na pojedinim mjestima, u snalaženju građana i u preglednosti listića. Nove tehnologije relativno su se dobro pokazale, nedostaci se mogu ispraviti do narednih izbora, a način glasanja trebalo bi da bude manje stran.
Broj nevažećih za pojedinačne funkcije je oko četiri odsto, što je na nivou normalnog, dok je na listićima za stranačke liste oko deset, što je znatno više. Dio ljudi vjerovatno se nije snašao sa dodatnom sveskom na kojoj su redni brojevi kandidata po subjektima. Listići za entitetske i državne parlamente nisu dovoljno razgraničeni, pa je i to moglo zbuniti dio glasača.
Za bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva nevažećih je 3,9 odsto, za srpskog pet. Prosjek je ispod četiri, u okviru očekivanog. Nešto veći broj u Srpskoj pomalo čudi, jer su na listi bila samo tri kandidata. Za predsjednika i potpredsjednike Srpske bilo je 26.000 nevažećih, oko 4,8 odsto, slično Predsjedništvu, što pokazuje da su se građani Srpske malo teže snašli od onih u Federaciji.
Na parlamentarnim listama problemi su veći. Za Predstavnički dom bilo je 118.000 nevažećih, ili 8,7 odsto. Za Narodnu skupštinu gotovo 10 odsto, što znači da je svaki deseti ili namjerno poništio listić ili nije znao kako da glasa. Za Parlament Federacije oko 8,5 odsto. To bi moglo poslužiti kao dokaz da se za naredne izbore način glasanja promijeni da se građani lakše snađu.
Analitičari smatraju da su tehnologije demokratski iskorak, ali da same nisu dovoljne. Vehid Šehić, bivši predsjednik CIK-a i direktor Foruma građana Tuzla, kaže da je to dobar potez i da je godinama zagovarao uvođenje. „Ovo je početak vraćanja kredibiliteta i integriteta izbornog procesa koji je već nekoliko izbornih ciklusa bio toliko kontaminiran da građani nisu imali povjerenje u konačne rezultate“, kaže. Borbu za poštene izbore treba nastaviti uklanjanjem drugih nepravilnosti.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, takođe smatra da je korak pozitivan, ali ni blizu dovoljan. „Definitivno je da je uvođenje novih tehnologija pozitivna stvar, ali je bila velika zabluda vjerovati da će nas primjena novih tehnologija preko noći pretvoriti u društvo zrelih i odgovornih pojedinaca, učiniti izbore slobodnim i fer. Veliki iskorak u smanjivanju korupcije na dan izbora, sama činjenica da mrtvi nisu glasali, kao i da jedna osoba nije mogla glasati za više njih. Sve u svemu, nije bauk i nije boljelo“, smatra.
Komentariši