Među osobama čija su imena, objave ili izjave prijavljene putem veb stranice registar145a.com nalaze se političari, novinari, javne ličnosti, autori, ali i osobe koje na društvenim mrežama nastupaju pod pseudonimima. Prijave se, prema navodima sa ove stranice, odnose na različite javne istupe i objave u kojima je pomenut Ratko Mladić, a koje podnosioci prijava smatraju mogućim kršenjem odredbi Krivičnog zakona BiH.
Nekoliko prijava, kao i više hiljada elektronskih poruka, stiglo je i na adresu Tužilaštva BiH. Za sada, međutim, Tužilaštvo nije saopštilo da je na osnovu tih prijava zaprimilo izvještaj nadležnih policijskih agencija o počinjenom krivičnom djelu.
– Sve zaprimljene prijave biće analizirane od strane postupajućih tužilaca i policijskih agencija, te će o rezultatima javnost biti obaviještena naknadno. Tužilaštvo BiH u proteklom periodu nije zaprimilo nijedan izvještaj o počinjenom krivičnom djelu izazivanja nacionalne, rasne ili vjerske mržnje, razdora i netrpeljivosti iz člana 145a od nadležnih policijskih agencija na svim nivoima u BiH – saopšteno je iz Tužilaštva BiH.
Na dodatna pitanja o mogućem broju predmeta i načinu njihovog procesuiranja Tužilaštvo nije odgovorilo.
Pravnici: Svaka prijava mora se posmatrati pojedinačno
Povodom velikog broja prijava, pravnici upozoravaju da sama činjenica da je neko prijavljen ne znači automatski da je počinio krivično djelo.
Pravnik Milan Petković smatra da nije realno očekivati da desetine hiljada prijava automatski prerastu u isto toliko krivičnih postupaka, jer je za svaki pojedinačni slučaj potrebno utvrditi da li postoje elementi krivičnog djela.
– Međutim, poučeni iskustvom Tužilaštva BiH, ali i Suda BiH iz ranijih predmeta u kojima su optuživani i osuđivani ljudi poput gospodina Pavlovića, gospodina Miodraga Malića i drugih, možemo očekivati da će određeni postupci biti vođeni, ali sigurno ne u ovom broju – rekao je Petković.
On smatra da je važno razlikovati različite vrste javnih istupa i pojedinačno utvrditi da li određena izjava, objava ili postupak zaista predstavlja kršenje zakona.
Jedna od objava koja se našla u javnosti odnosila se na poziv građanima da prisustvuju pomenu Ratku Mladiću u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci.
„U hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci, nakon bdenja povodom Uspenja Presvete Bogorodice, u 19 i 45 sati, biće održan pomen preminulom slugi Božjem Ratku Mladiću. Pozivamo sve patriote da se dostojanstveno i kolektivno pomole za pokoj duše našeg generala“, navedeno je, između ostalog, u objavi.
Reakcije i van BiH
Reakcije na javne istupe povodom smrti Ratka Mladića zabilježene su i u drugim zemljama regiona.
U Crnoj Gori se, između ostalog, traži smjena predsjednika Skupštine Andrije Mandića nakon što je uputio saučešće porodici Ratka Mladića. Krivične prijave podnesene su i protiv poslanika Milana Kneževića, kao i mitropolita budimljansko-nikšićkog Metodija.
Reditelj Dragoslav Bokan ocijenio je da dio reakcija na javna okupljanja i iskazivanje pijeteta prema Ratku Mladiću ima širi politički kontekst.
– Ja predviđam da će na sahrani, ako uopšte bude bilo sahrane Ratka Mladića, doći milion ljudi i da će to biti kao veliki prasak, kao neki „big beng“ – rekao je Bokan.
Dodao je da, prema njegovom mišljenju, protivljenje okupljanjima Srba proizlazi iz odnosa prema srpskom nacionalnom jedinstvu.
– Tamo gdje srpski narod može da se objedini, istog trenutka oni će uraditi sve što mogu da to kazne, izbjegnu, ospore ili sruše, zato što je jedinstvo njihov problem – rekao je Bokan.
Stevandić: Kampanja se vodi kroz veliki broj prijava
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić ocijenio je da veliki broj prijava i javne reakcije predstavljaju dio šire kampanje usmjerene prema Republici Srpskoj i njenim predstavnicima.
– Nije bitno da li je umro Ratko Mladić ili je neki političar iz Republike Srpske rekao da je ovakva BiH neodrživa. Samo pravljenje aplikacija za stotine hiljada krivičnih prijava govori o, prema mom mišljenju, srbofobiji i mržnji koja ne odustaje od namjere da se Republika Srpska ukine – poručio je Stevandić.
Pojedini mediji u Sarajevu objavili su i informacije i uputstva o načinima na koje građani mogu prijaviti slučajeve za koje smatraju da predstavljaju veličanje osuđenih ratnih zločinaca ili druga kršenja Krivičnog zakona BiH.
Izmjene Krivičnog zakona BiH, kojima je propisano kažnjavanje negiranja genocida i veličanja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca, nametnuo je tadašnji visoki predstavnik Valentin Incko u julu 2021. godine.
Od tada je Tužilaštvo BiH podiglo osam optužnica na osnovu ovih zakonskih odredbi.
Veliki broj prijava koje su posljednjih dana stigle institucijama ponovo je otvorio pitanje načina na koji će se član 145a Krivičnog zakona BiH primjenjivati u praksi, kao i gdje se nalazi granica između slobode izražavanja, iskazivanja privatnog ili vjerskog stava i ponašanja koje može predstavljati krivično djelo.
Odgovor na ta pitanja, u svakom konkretnom slučaju, zavisiće od procjene nadležnih tužilaca i policijskih agencija, te eventualno sudskih odluka u postupcima koji budu pokrenuti.
Komentariši