Građani Islanda izašli su na birališta kako bi na referendumu odlučili hoće li njihova zemlja nastaviti pregovore o članstvu s Evropskom unijom. Prema prvim prebrojanim glasovima, rezultat je toliko tijesan da je konačan ishod trenutno nemoguće predvidjeti.
Na osnovu prvih 153.197 prebrojanih glasova, od ukupno 270.000 Islanđana s pravom glasa, 50,1 odsto građana odbacilo je prijedlog vlade, dok je 49,9 odsto glasalo „za“. Prema podacima islandskog javnog servisa RUV, dvije strane trenutno dijeli svega 435 glasova.
Pitanje na glasačkom listiću glasilo je: „Treba li Island nastaviti pregovore o pristupanju s Evropskom unijom?“
Iako su geopolitičke teme bile prisutne, debata u ovoj ostrvskoj naciji od blizu 400.000 stanovnika ponovo se najviše fokusirala na ribarsku industriju, koja čini gotovo 40 odsto islandskog izvoza.
Mnogi glasači koji su se izjasnili protiv nastavka pregovora strahuju da bi Island, u okviru zajedničke ribarske politike EU, morao prepustiti dio kontrole nad svojim izuzetno unosnim ribolovnim područjima. Pravo na ribolov bilo je najveća prepreka i u prošlosti, a očigledno je ostalo i danas.
Island je proces pridruživanja Evropskoj uniji započeo još 2009. godine, neposredno nakon teške finansijske krize i kolapsa domaćeg bankarskog sistema.
Pregovori su bili u poodmakloj fazi kada je 2013. godine na vlast došla evroskeptična vlada koja ih je obustavila.
Vlada lijevog centra, predvođena premijerkom Kristrún Frostadóttir, prvobitno je obećala održavanje referenduma do 2027. godine. Ipak, proces je ubrzan zbog rastućih međunarodnih napetosti, uključujući prijetnje američkog predsjednika Donalda Trampa vezane za obližnji Grenland.
Ukoliko pobijedi opcija „ne“, to ne zatvara trajno vrata Evropskoj uniji, već ostavlja mogućnost da neka buduća vlada ponovo pokrene to pitanje.
Komentariši