Bosna i Hercegovina već nekoliko godina bilježi izražen nedostatak radne snage, a najveći problemi prisutni su u građevinskom sektoru, ugostiteljstvu i prerađivačkoj industriji. Odlazak domaćih radnika u države Evropske unije primorao je poslodavce da sve češće angažuju radnike iz drugih zemalja.
Prema podacima Agencije za rad i zapošljavanje BiH, tokom 2025. godine stranim državljanima izdato je ukupno 6.702 važeće radne dozvole.
Najveći broj zaposlenih stranaca radi u građevinarstvu, prerađivačkoj industriji, trgovini, hotelijerstvu, ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima. Statistika pokazuje da među njima prednjače radnici iz Indije i Nepala, ali i drugih azijskih zemalja, među kojima je i Kina.
Jedan od njih je Žan Đi Un, koji je posao pronašao na Majevici. Na gradilištu obavlja različite građevinske poslove – od armiranja i zidanja do postavljanja konstrukcija i nadzora radova. Ističe da mu ovo nije prvi boravak u Bosni i Hercegovini.
– Dopada mi se život ovdje. Prije nekoliko godina radio sam na izgradnji mini hidroelektrane Ulog i tada sam stekao lijepo iskustvo. Upravo zbog toga odlučio sam da se ponovo vratim u BiH – rekao je Žan.
Njegov sunarodnik, dvadesetdvogodišnji Žan Dminc Huel iz kineske provincije Henan, kaže da je u BiH stigao na preporuku prijatelja koji je ovdje već radio.
– Želio sam da steknem iskustvo života i rada van Kine. Prijatelj mi je rekao da su uslovi dobri, pa sam odlučio da dođem. Ipak, očekivao sam veću zaradu i u tom smislu sam pomalo razočaran – kaže on.
Prije gotovo četvrt vijeka u Bosnu i Hercegovinu doselili su se i supružnici Šemi i Alju. Nakon dolaska osnovali su porodicu, a njihov sin Vanc danas zajedno s njima radi u porodičnoj prodavnici kineske robe.
– Moji roditelji su prvo živjeli u Sarajevu, zatim u Brčkom, gdje sam rođen. Poslije smo se preselili ovdje kako bismo pokrenuli novi posao i nastavili život – ispričao je Vanc.
Većina stranih radnika u BiH uredno izvršava svoje obaveze, poštuje ugovore i bez većih poteškoća prilagođava se novoj sredini. Ipak, pojedini slučajevi pokrenuli su pitanje da li svi dolaze isključivo zbog zaposlenja ili pojedini radnu dozvolu koriste kao priliku za nastavak puta prema zemljama Evropske unije.
Komentariši