Najveća reforma platnog sistema u RS: Banke gube monopol nad uslugama

Način na koji građani danas plaćaju račune, šalju novac ili obavljaju online kupovinu uskoro bi mogao doživjeti značajne promjene.

Pred poslanicima Narodne skupštine Republike Srpske na 39. posebnoj sjednici zakazanoj za 7. jul naći će se paket od četiri međusobno povezana zakona koji bi trebalo da izmijene dosadašnje funkcionisanje platnog sistema. U pitanju su novi Zakon o platnim uslugama, izmjene Zakona o elektronskom novcu, Zakona o unutrašnjem platnom prometu i Zakona o mikrokreditnim organizacijama.

Iako su zakoni tehničke prirode, njihova primjena u praksi mogla bi donijeti veći izbor pružalaca usluga, jaču konkurenciju i razvoj novih digitalnih rješenja na finansijskom tržištu.

Najveća promjena odnosi se na otvaranje tržišta platnih usluga, koje više ne bi bilo gotovo isključivo u rukama banaka. Novi okvir omogućava da, pored banaka, usluge plaćanja nude i platne institucije, izdavaoci elektronskog novca, pojedine mikrokreditne organizacije, javni poštanski operatori, kao i specijalizovani pružaoci usluga koji mogu omogućavati pristup računima ili iniciranje plaćanja.

U praksi to znači ulazak većeg broja igrača na tržište, što bi trebalo da poveća konkurenciju i utiče na kvalitet i cijenu usluga.

Značajne promjene predviđene su i za mikrokreditne organizacije, koje bi, uz dozvolu Agencije za bankarstvo Republike Srpske, mogle proširiti svoje djelovanje. Pored kreditiranja, dobile bi mogućnost izdavanja elektronskog novca i pružanja platnih usluga, čime bi postale aktivniji učesnici u digitalnom finansijskom sektoru.

Time bi građani dio usluga, koje su ranije bile dostupne isključivo kroz banke, mogli koristiti i kod drugih finansijskih institucija koje ispune zakonske uslove, uz cilj jačanja konkurencije i širenja bezgotovinskog plaćanja.

Jedna od novina odnosi se na objedinjavanje finansijskih informacija. Korisnici koji imaju račune u više banaka mogli bi, uz svoju saglasnost, da vide sve račune na jednoj platformi, bez potrebe za korištenjem više aplikacija.

Uvedena je i mogućnost tzv. iniciranja plaćanja, što znači da bi se kupovina putem interneta ili plaćanje računa moglo izvršavati direktno sa bankovnog računa, bez upotrebe platnih kartica, ako korisnik to odobri.

Izmjene Zakona o elektronskom novcu dodatno šire ulogu institucija koje ga izdaju. One bi, osim izdavanja elektronskog novca, mogle pružati i druge platne usluge, upravljati platnim sistemima i, u određenim slučajevima, nuditi kreditne proizvode povezane sa platnim transakcijama.

To otvara prostor za razvoj digitalnih novčanika, mobilnih aplikacija i fintech rješenja sličnih onima koji su već prisutni u razvijenim evropskim tržištima.

Paket zakona uvodi i jednostavniji mehanizam promjene pružaoca platnih usluga. Ideja je da korisnici lakše nego do sada prelaze iz jedne banke ili institucije u drugu, ukoliko pronađu povoljnije uslove, bez složenih procedura koje su ranije to otežavale.

Veća mobilnost klijenata trebalo bi da poveća konkurenciju među finansijskim institucijama i podstakne bolju ponudu usluga.

Značajna pažnja posvećena je i zaštiti korisnika. Uvode se stroža pravila za sigurnost plaćanja, zaštitu podataka, rješavanje sporova i obezbjeđenje informacionih sistema, kao i obavezna snažna autentifikacija prilikom elektronskih transakcija.

Posebna novina u oblasti unutrašnjeg platnog prometa odnosi se na sprečavanje zaobilaženja blokade računa. Preduzećima koja imaju blokirane račune biće onemogućeno preusmjeravanje sredstava kroz druge račune ili posrednike, a uplaćena sredstva biće usmjeravana na glavni račun radi prinudne naplate.

Cilj ove mjere je zatvaranje prostora za izbjegavanje obaveza prema povjeriocima.

Ako predloženi paket zakona bude usvojen, građani bi u narednom periodu mogli dobiti veći izbor platnih usluga, jednostavnije online plaćanje i lakšu promjenu banke ili finansijske institucije. Istovremeno, očekuje se razvoj digitalnih novčanika, jačanje sigurnosti transakcija i veća transparentnost troškova usluga.

Za privredu bi to značilo moderniji platni sistem, brže finansijske tokove i veći broj dostupnih pružalaca usluga, uz usklađivanje sa savremenim evropskim standardima.

Ukoliko dobije podršku poslanika, ovaj paket zakona mogao bi označiti početak najobimnije reforme platnog sistema u Republici Srpskoj u posljednje dvije decenije, sa potencijalom da promijeni način na koji građani upravljaju novcem i koriste finansijske usluge.

Comments

Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *