Ko će biti kandidat opozicionog, odnosno studentskog bloka za predsjednika Vlade Srbije, jedno je od ključnih pitanja uoči vanrednih parlamentarnih izbora koji se očekuju na jesen.
Nakon što je predsjednik Srbije Aleksandar Vučić najavio da će u narednim sedmicama napustiti predsjedničku funkciju, sve su glasnije procjene da će upravo on predvoditi listu Srpske napredne stranke kao kandidat za premijera. Takav scenario dodatno je podgrijao govor na skupu “Srbija, jedna porodica”, gdje je Vučić poručio da su pred njim posljednje sedmice na mjestu šefa države i da će, ukoliko stranka to bude željela, učestvovati u izbornoj trci kako bi pomogao SNS-u da osvoji novo povjerenje građana.
S obzirom na to da je rukovodstvo SNS-a, predvođeno predsjednikom stranke Milošem Vučevićem, već izrazilo želju da Vučić bude kandidat za predsjednika Vlade, očekuje se da će upravo on predvoditi naprednjake na izborima.
Za razliku od SNS-a, u studentskom pokretu još nema jasnog odgovora ko bi mogao da bude njihov kandidat za premijera. U javnosti su se prethodnih mjeseci najčešće pominjali rektor Univerziteta u Beogradu Vladan Đokić i profesor Filološkog fakulteta Milo Lompar, ali zvanična odluka nije donesena.
Programski direktor agencije “Faktor plus” Predrag Lacmanović smatra da nijedno od ta dva imena ne predstavlja dovoljno snažnog kandidata za direktan politički duel sa Vučićem.
Prema njegovoj ocjeni, birači koji podržavaju studentski pokret vjerovatno očekuju prepoznatljiviju i politički jaču ličnost, imajući u vidu da bi na drugoj strani bio jedan od najuticajnijih političara u Srbiji. Kako studentska lista još nije predstavljena, ostaje prostor za različite spekulacije o tome ko bi mogao da preuzme tu ulogu.
Lacmanović ističe da studentski pokret nije organizovan kao politička stranka sa jasno definisanim rukovodstvom i hijerarhijom, zbog čega je izbor kandidata dodatno otežan. Ne isključuje mogućnost da se odluče za nestranačku ličnost, što je, podsjeća, u ranijim izbornim ciklusima bio potez koji je koristio i SNS.
On smatra da bi studenti konačnu odluku mogli donijeti nakon ispitivanja javnog mnjenja, ali upozorava da popularnost nije jedini faktor koji odlučuje uspjeh u kampanji.
Za funkciju predsjednika Vlade, kaže Lacmanović, neophodni su političko iskustvo, autoritet, harizma, sposobnost upravljanja i kvalitetan javni nastup, dok ostaje pitanje da li potencijalni kandidat raspolaže tim osobinama i timom koji bi mogao da iznese ozbiljnu izbornu kampanju. Dodaje da bi studenti u tom slučaju vjerovatno zadržali ulogu svojevrsnog kontrolnog faktora.
Govoreći o predstojećim izborima, Lacmanović ocjenjuje da još nije izvjesno da će kampanja poprimiti referendumski karakter, jer za takvu atmosferu moraju postojati kandidati približno jednake političke težine. Prema njegovom mišljenju, Vladan Đokić i Milo Lompar prije bi bili adekvatni kandidati za predsjednika Republike nego za predsjednika Vlade.
Đokić je tokom proljeća često dovođen u vezu sa mogućom kandidaturom koju bi podržali studenti u blokadi. Početkom aprila izjavio je da bi bio spreman da prihvati predsjedničku kandidaturu ukoliko bi to od njega zatražili studenti i građani.
Ipak, sredinom maja saopštio je da nije lider niti zvanični predstavnik studentskog pokreta, naglasivši da nastavlja da pruža podršku studentima i akademskoj zajednici.
Komentariši