Pad cijena zlata i srebra u trenutku kada cijene sirove nafte rastu zbunjuje investitore, jer se plemeniti metali tradicionalno smatraju sigurnim utočištem u kriznim vremenima.
Međutim, aktuelni trendovi pokazuju da tržišta funkcionišu po kompleksnijim pravilima, gdje rast cijena energenata zapravo može negativno uticati na zlato i srebro.
Nafta raste, ali to ne pomaže zlatu
Na prvi pogled, rast cijena nafte trebao bi podstaći rast zlata, jer viši troškovi energije povećavaju inflaciju i nesigurnost.
Ipak, u praksi se dešava suprotno.
Razlog leži u tome što skuplja nafta povećava inflatorne pritiske, što dovodi do očekivanja da će centralne banke zadržati visoke kamatne stope i odložiti eventualno smanjenje kamata.
U takvom okruženju zlato i srebro postaju manje atraktivni za investitore.
Kako ističu analitičari, viša inflacija uzrokuje “duže zadržavanje visokih kamata”, što direktno šteti plemenitim metalima.
Ključni faktor: Kamatne stope
Zlato i srebro ne donose kamatu ili prinos, za razliku od obveznica ili štednje.
Zbog toga, kada kamatne stope rastu ili ostaju visoke investitori se okreću instrumentima koji donose prinos i smanjuje se potražnja za plemenitim metalima.
Drugim riječima, viši prinosi na obveznice povećavaju “trošak držanja” zlata.
Jačanje dolara dodatno pritiska cijene
Još jedan važan faktor je jačanje američkog dolara.
Pošto se zlato i srebro globalno trguju u dolarima, jači dolar čini ove metale skupljim za kupce iz drugih zemalja, smanjuje se globalna potražnja i cijene dodatno padaju.
Analitičari ističu da kombinacija jakog dolara i visokih prinosa predstavlja snažan pritisak na tržište plemenitih metala.
Inflacija – mač sa dvije oštrice za zlato
Iako se zlato često smatra zaštitom od inflacije, u trenutnim okolnostima inflacija ima suprotan efekat.
Razlog je taj što inflacija izazvana rastom cijena nafte dovodi do restriktivnije monetarne politike i dužeg perioda visokih kamata.
Tako inflacija indirektno šteti zlatu, iako bi u teoriji trebala da ga podržava.
Geopolitički faktori ne pomažu kao ranije
Zlato je tradicionalno “sigurno utočište” u krizama, ali u aktuelnoj situaciji taj efekat je oslabljen.
Iako geopolitičke tenzije i dalje postoje (npr. na Bliskom istoku), tržište više reaguje na monetarnu politiku, inflaciju i kretanje dolara.
Zbog toga čak i u uslovima globalne nesigurnosti cijene zlata mogu padati.
Pad nakon rekordnog rasta
Važno je napomenuti da su zlato i srebro ranije u 2026. godini dostigli rekordne nivoe, nakon čega je uslijedila korekcija.
Zlato je, prema podacima, palo oko 10-12 odsto sa svojih vrhunaca, dok je srebro zabilježilo još veće oscilacije.
Ovaj pad djelimično je i rezultat realizacije profita od strane investitora, smanjenja spekulativne potražnje, tehničke korekcije nakon snažnog rasta.
Šta to znači za investitore?
Analitičari naglašavaju da trenutni pad ne znači nužno dugoročni negativan trend.
Ključni faktori koji će određivati dalji smjer tržišta su kretanje kamatnih stopa, snaga dolara, stabilnost cijena nafte i globalna ekonomska situacija.
Ako kamatne stope počnu padati ili dolar oslabi, zlato bi ponovo moglo dobiti na vrijednosti, navodi “BusinessLine”.
Komentariši