Američki predsjednik Donald Trump (Tramp) razmatra mogućnost vojne operacije kojom bi SAD iz Irana izvukao gotovo 450 kilograma obogaćenog uranijuma, navode američki zvaničnici.
Riječ je o složenoj i rizičnoj misiji koja bi američke snage vjerovatno zadržala unutar Irana danima ili čak duže, piše Wall Street Journal.
Trump još nije donio konačnu odluku, kažu zvaničnici, dodajući da razmatra rizik za američke vojnike. Ipak, prema njihovim riječima, načelno je otvoren za tu opciju jer bi mogla pomoći u ostvarenju njegovog ključnog cilja – sprečavanja Irana da razvije nuklearno oružje.
Washington pritišće Iran da preda materijal
Predsjednik je, prema izvorima upoznatim s njegovim razmišljanjima, savjetnicima dao uputstvo da dodatno pritisnu Iran da pristane da preda nuklearni materijal kao uslov za završetak rata. Trump je u razgovorima s političkim saveznicima jasno poručio da Iranu ne smije biti dozvoljeno da zadrži taj materijal, a razmatra i mogućnost da ga SAD preuzme silom ako Teheran na to ne pristane u pregovorima, piše Wall Street Journal.
Pakistan, Turska i Egipat djeluju kao posrednici između SAD-a i Irana, no direktni pregovori o okončanju rata još nisu počeli.
„Zadatak Pentagona je da pripremi opcije kako bi vrhovni komandant imao maksimalan izbor. To ne znači da je predsjednik donio odluku“, poručila je portparolka Bijele kuće Karoline Leavitt (Kerolajn Luit). Pentagon nije komentarisao, a portparol američke Centralne komande takođe je odbio komentar.
Trump je u nedjelju naveče rekao novinarima da Iran mora ispuniti američke zahtjeve ili „neće imati državu“. Govoreći o uranijumu, rekao je: „Daće nam nuklearnu prašinu.“
Gdje se nalazi iranski uranijum?
Prije američko-izraelskih napada na Iran prošlog juna, procjenjivalo se da Iran raspolaže s više od 400 kilograma uranijuma obogaćenog na 60 odsto te gotovo 200 kilograma materijala obogaćenog na 20 odsto, koji se relativno lako može dodatno obogatiti do nivoa od 90 odsto, potrebnog za izradu nuklearnog oružja.
Generalni direktor Međunarodne agencije za atomsku energiju Rafael Grossi rekao je da se većina tog uranijuma vjerovatno nalazi na dvije od tri lokacije koje su SAD i Izrael gađali: u podzemnom tunelu nuklearnog kompleksa u Isfahanu i u skladištu u Natanzu. Stručnjaci upozoravaju da Iran ima centrifuge za obogaćivanje uranijuma i sposobnost uspostavljanja novih podzemnih postrojenja.
Trump i dio njegovih saveznika smatraju da bi se materijal mogao zaplijeniti ciljanom operacijom koja ne bi značajno produžila rat i omogućila završetak sukoba do sredine aprila, navodi Wall Street Journal, pozivajući se na izvore upoznate s raspravama.
Operacija puna rizika
Trump je saradnicima dao do znanja da ne želi dugotrajan rat, dok dio njegovih najbližih savjetnika želi da se fokusira na druga pitanja, uključujući izbore za Kongres na kojima republikanci, prema anketama, rizikuju gubitke.
Međutim, bivši američki vojni zvaničnici i stručnjaci upozoravaju da bi operacija preuzimanja uranijuma silom bila izuzetno složena i opasna te bi mogla izazvati snažan iranski odgovor i produžiti rat daleko izvan javno najavljenog roka od četiri do šest sedmica.
Američke snage morale bi se probiti do lokacija pod vatrom iranskih projektila i dronova. Nakon toga borbene jedinice morale bi osigurati područje kako bi inženjeri mogli ukloniti ruševine i provjeriti postoje li mine i zamke.
Sam uranijum vjerovatno se nalazi u 40 do 50 specijalnih cilindara nalik bocama za ronjenje, koje bi trebalo smjestiti u zaštitne kontejnere za transport. Za to bi bilo potrebno više kamiona, rekao je Richard Nephew (Ričard Nepju) sa Univerziteta Columbia i bivši američki pregovarač o nuklearnom programu Irana.
Ako u blizini ne postoji pista, trebalo bi uspostaviti improvizovani aerodrom za dopremu opreme i izvlačenje materijala. Cijela operacija trajala bi danima, a možda i sedmicu.
„Ovo nije operacija u kojoj uđeš i izađeš“, rekao je penzionisani general Joseph Votel, bivši komandant američke Centralne komande.
Postoji i diplomatska opcija
SAD bi mogao izbjeći takvu operaciju ako Iran pristane da preda uranijum u okviru mirovnog sporazuma. Slični transferi već su se dešavali. Godine 1994. SAD je iz Kazahstana uklonio obogaćeni uranijum u operaciji poznatoj kao Projekt Sapphire, a 1998. SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo učestvovali su u uklanjanju nuklearnog materijala iz postrojenja kod Tbilisija u Gruziji.
Trump zasad javno ne otkriva hoće li narediti takvu operaciju. U subotu je na društvenim mrežama pozvao pratioce da pogledaju emisiju na Fox Newsu u kojoj je komentator Mark Levin pozvao predsjednika da „uzme uranijum“.
Istovremeno, Trump pokušava postići diplomatsko rješenje, tražeći od Irana da u okviru sporazuma odustane od nuklearnog programa. Šef diplomatije Marco Rubio prošle sedmice rekao je da SAD može ostvariti ključne ciljeve i bez kopnenih snaga.
Pentagon priprema više scenarija
Američki zvaničnici tvrde da Iran trenutno ne obogaćuje uranijum, ali bi morao dodatno povećati nivo obogaćenja i razviti bojevu glavu kako bi postao nuklearna sila. Takođe, Iran zasad nema interkontinentalne projektile koji mogu dosegnuti teritoriju SAD-a, ali prema procjeni američke obavještajne agencije, mogao bi ih razviti do 2035. ako prilagodi svoje svemirske rakete.
Dok američke snage nastavljaju napade na ciljeve u Iranu, Trump prima izvještaje o izazovima potencijalne operacije preuzimanja uranijuma, navodi Wall Street Journal. Vojska istovremeno priprema i druge opcije, uključujući raspoređivanje brzih interventnih jedinica marinaca i padobranaca iz 82. vazdušno-desantne divizije, koji bi mogli zauzeti strateške lokacije poput ostrva uz južnu obalu Irana.
Pentagon već ima dio potrebnih kapaciteta u regionu, a razmatra i slanje dodatnih 10.000 kopnenih vojnika kako bi predsjedniku omogućio širi izbor opcija.
Na pitanje šta SAD planira učiniti s iranskim obogaćenim uranijumom, ministar odbrane Pete Hegseth (Pit Hegset) rekao je da se nada da će Teheran pristati da ga preda, ali je naglasio da postoje i vojne opcije.
„Predsjednik je fokusiran na nuklearne kapacitete. Imamo niz opcija, uključujući i onu u kojoj Iran odluči da odustane od njih, što bismo svakako pozdravili“, rekao je Hegseth.
„Neću ovom društvu ni svijetu govoriti šta smo spremni učiniti ili koliko daleko smo spremni ići, ali opcije svakako postoje“, dodao je on, kako prenosi Index.
Komentariši