Slučaj Milorada Dodika ponovo je u fokus stavio dugogodišnji problem – nepostojanje jasnih pravila o funkcionisanju institucije predsjednika Republike Srpske u vanrednim okolnostima.
Nakon što mu je sudskom odlukom oduzet mandat, predstavnici vlasti tvrdili su da Ustav predviđa samo tri načina prestanka funkcije – smrt, ostavku ili opoziv. Ipak, ubrzo su prihvatili presudu i pristali na rješenja koja nisu izričito predviđena najvišim pravnim aktom.
Narodna skupština Republike Srpske potom je imenovala vršioca dužnosti predsjednika, iako takva funkcija nije definisana Ustavom. Vlada formirana u tom periodu nije dugo opstala, što je dodatno produbilo političku nestabilnost.
Zbog niza sličnih situacija u protekloj godini, sve glasnije se postavlja pitanje potrebe donošenja posebnog zakona koji bi precizno regulisao ovu oblast.
U opozicionim redovima smatraju da je takav zakon neophodan. Podsjećaju na ranije krizne momente, od smjene Nikole Poplašena do perioda nakon smrti Milana Jelića, ali i na aktuelna dešavanja, uz ocjenu da se iste pravne nedoumice konstantno ponavljaju.
S druge strane, Milorad Dodik ne osporava korisnost zakonskog rješenja, ali ističe da trenutak za njegovo donošenje nije odgovarajući. Kako navodi, takav potez bi se mogao tumačiti kao lično motivisan.
Pravni stručnjaci, međutim, smatraju da je zakon odavno trebalo usvojiti. Ukazuju da Ustav Republike Srpske predviđa mogućnost dodatnog uređivanja ove oblasti, ali da to do danas nije realizovano.
Pravnik Milko Grmuša ocjenjuje da bi kvalitetno zakonsko rješenje otklonilo brojne dileme iz prakse. Ističe da je problem što se zakoni često koriste za političko pozicioniranje, zbog čega ustavna rješenja ostaju u drugom planu.
Prema njegovom mišljenju, zakon bi trebalo da precizira ne samo nadležnosti predsjednika, već i postupanje u vanrednim situacijama, poput smrti ili prestanka mandata.
Grmuša smatra i da je neophodno jasnije definisati ulogu potpredsjednika Republike, ocjenjujući da je postojeće stanje nefunkcionalno. Kao jedno od mogućih rješenja navodi da bi upravo jedan od potpredsjednika trebalo da preuzme dužnost predsjednika do izbora novog, umjesto uvođenja instituta vršioca dužnosti.
Aktuelna dešavanja, prema ocjenama sagovornika, još jednom su pokazala da pravne praznine u ovoj oblasti ostavljaju prostor za političke improvizacije, što dodatno komplikuje ionako osjetljiv institucionalni sistem.
Komentariši