Vještačka inteligencija još uvijek je velika nepoznanica. Vještačku inteligenciju danas bi najtačnije opisali kao skup tehnologija koje omogućavaju mašinama da uče iz podataka, prepoznaju obrasce i donose odluke ili predviđanja na način koji donekle podsjeća na ljudsko razmišljanje — ali bez stvarne svijesti, namjera i stvarnog razumijevanja.
Drugim riječima: vještačka inteligencija nije “um” kao ljudski, nego vrlo sofisticiran sistem statistike, optimizacije i obrade informacija, koji je napravio čovjek, prvestveno radi lakšeg i bržeg učenja. Ipak, ne možemo a da se ne zapitamo, naročito zbog toga što smo se u posljednje vrijeme skoro svi susreli, sa vizuelnim sadržajima koji nisu realnost, gdje to vodi, i može li se zloupotrijebiti?
Ljubomir Kljajić, ekspert za etičku primjenu AI sistema za RTRS kaže da se vještačka inteligencija prije svega odnosi na granu nauke koja kombinuje matematiku i informatiku i razvijala se dugo godina.
– Svi alati koje danas koristimo su zapravo samo rezultat dugogodišnjeg rada jedne složene matematike – objašnjava Kljajić.
Vještačka inteligencija nas je promijenila, posebno tržište rada.
– Uticalo je i na kreativnu industriju, što vidimo na primjeru filma i muzike. Negoduju veliki muzičari zbog toga. Vještačka inteligencija je grubo ušla u neke postulate koje smo godina unazad razvijali i to ljude zabrinulo. S druge strane, nema danas čovjeka koji ne koristi neki od alatala vještačke inteligencije. Znači i korisna ali nas i zabrinjava – kaže Kljajić.
Komentariši