Koncept zajedničkih radnih prostora, poznat kao coworking, koji je već odavno standard u svjetskim metropolama, sve više zauzima mjesto i u Banjaluci. Ovakvi prostori više nisu namijenjeni isključivo IT freelancerima – danas ih koriste preduzetnici, kreativci, ali i čitavi timovi i kompanije koje traže fleksibilnije načine organizacije rada.
Dok su nekada dominantni modeli bili rad od kuće ili klasična kancelarija, coworking se sve češće pojavljuje kao alternativa koja spaja najbolje iz oba svijeta – veću slobodu i bolju organizaciju, uz dodatnu dozu društvene interakcije.
Suština ovog modela ogleda se u dijeljenju istog prostora bez gubitka individualnosti. Svako obavlja svoj posao, ali u okruženju koje podstiče komunikaciju, razmjenu ideja i veću koncentraciju. Upravo ta kombinacija pokazala se kao jedna od najvećih prednosti.
U Banjaluci ovaj koncept postoji već duže vrijeme, a među prvim prostorima takvog tipa je Smart Office Coworking Space, otvoren 2016. godine, u periodu kada je freelancing tek počinjao da dobija na značaju.
Kako objašnjava direktorica Jovana Gajić, inicijalna ideja se vremenom razvila u mnogo širi koncept. “Počeli smo kao klasičan coworking, ali smo brzo evoluirali u poslovni centar. Cilj je bio stvoriti mjesto gdje ljudi ne samo rade, nego i sarađuju, povezuju se i pokreću nove ideje. Danas nudimo kompletan paket – od radnog prostora i sala za sastanke, do virtuelne kancelarije i administrativne podrške.”
Vremenom se mijenjala i struktura korisnika prostora.
“Najviše korisnika i dalje dolazi iz IT sektora – programeri, testeri, menadžeri proizvoda – ali to više nije jedina grupa. Tu su dizajneri, marketinški stručnjaci, ljudi iz medija, arhitekte, pa i timovi većih kompanija koji koriste fleksibilne kancelarije. Coworking je prerastao u način rada, a ne samo mjesto,” naglašava Gajićeva.
Rast ovog koncepta dodatno podstiče i pojava digitalnih nomada – ljudi koji rade na daljinu i slobodno biraju lokaciju života i rada.
“Oni dolaze iz različitih dijelova svijeta – od Evrope do Brazila i Indonezije. Neki ostanu kratko, a neki provedu i više mjeseci ovdje. Ono što im je ključno jeste stabilan internet i funkcionalan prostor, ali razlog zbog kojeg se vraćaju jeste upravo zajednica,” ističe ona.
Promjene u načinu života i rada utiču i na širu sliku tržišta.
“Ljudi više ne žele strogu kancelarijsku rutinu, ali ni dugotrajan rad od kuće ne odgovara svima. Putovanja su lakša nego ranije, a globalna povezanost dodatno podstiče mobilnost. Sve to zajedno dovodi do rasta broja freelancera i digitalnih nomada,” dodaje Gajićeva.
Da interesovanje za ovakav model raste, potvrđuje i otvaranje novih prostora poput Quo Room Coworking Space, koji je počeo sa radom 2024. godine.
Vlasnica Ljiljana Stojičić ističe da ideja nije bila samo pružiti prostor za rad, već kreirati sistem koji podržava poslovanje. “Htjeli smo stvoriti okruženje koje nije klasična kancelarija, već cjelokupan ekosistem koji povećava produktivnost i olakšava rad. Kao ekonomista, fokus mi je bio na modelu koji smanjuje troškove i pruža podršku razvoju korisnika.”
Pandemija je, prema njenim riječima, dodatno ubrzala promjene u načinu rada.
“Tokom korone postalo je jasno koliko izolacija može biti izazovna. Ljudi su shvatili da rad od kuće ima prednosti, ali i nedostatke. Danas se traži balans – prostor gdje niste sami, ali i dalje imate mir za rad,” navodi ona.
Prednosti ovakvog okruženja su, kako kaže, vrlo konkretne.
“Za razliku od kafića, ovdje nema buke ni distrakcija, a u odnosu na klasične kancelarije, troškovi su znatno niži. Dobijate potpuno opremljen prostor, brz internet i organizovano radno okruženje bez prekida,” objašnjava Stojičićeva.
Iako dominiraju ljudi iz IT sektora, coworking sve više privlači i stručnjake iz ekonomije, marketinga, turizma i kreativnih industrija.
Posebno je atraktivan mladima i onima koji pokreću vlastite poslove.
“Cilj je da se ljudi zadrže i razvijaju ovdje. Ovakvi prostori im omogućavaju umrežavanje, što često vodi do novih poslovnih prilika i zajedničkih projekata,” kaže ona.
Za digitalne nomade, coworking ima dodatnu vrijednost.
“Oni ne traže samo prostor za rad, već i iskustvo – kontakte, zajednicu i razmjenu ideja. Upravo to pokušavamo da im pružimo,” dodaje Stojičićeva.
Iskustva korisnika potvrđuju da coworking nije samo prolazni trend.
Mirjana, koja koristi ovaj model nekoliko mjeseci, kaže da joj značajno pomaže u radu. “Firma za koju radim iznajmljuje prostor ovdje i meni ovo zaista odgovara. Ima slobode kao kod kuće, ali i strukture kao u kancelariji. Najveća prednost je što nisi sam.”
Ona naglašava i važnost razdvajanja privatnog i poslovnog života. “Kada dođem ovdje, imam osjećaj da sam na poslu. Sve je organizovano i to mi pomaže da budem produktivnija.”
Sličnog je mišljenja i Silvana Vasić, koja vodi turističku agenciju.
“Ovaj prostor koristim godinama i to mi uveliko olakšava poslovanje. Nemam brigu oko održavanja kancelarije, a imam profesionalno okruženje za sastanke sa klijentima,” kaže ona.
Kako dodaje, značajna prednost je i umrežavanje. “Upoznajem ljude iz različitih oblasti, razmjenjujemo iskustva i to često dovodi do novih poslovnih mogućnosti.”
Sve ukazuje na to da coworking u Banjaluci postaje dugoročan model, a ne prolazna pojava. Sve veća potreba za fleksibilnošću, smanjenje troškova i lakše povezivanje korisnika doprinose njegovom daljem razvoju.
Možda je ipak najveća promjena u načinu razmišljanja – rad više nije ograničen na jednu lokaciju, već postaje fleksibilan i mobilan. Upravo zbog toga coworking sve više postaje simbol promjene načina na koji ljudi rade i organizuju svoje živote.
Komentariši