Dok globalna neizvjesnost raste, sve veći broj centralnih banaka širom svijeta okreće se zlatu kao sigurnom utočištu. Taj trend sve je izraženiji i u regionu, ali podaci pokazuju da Bosna i Hercegovina i dalje značajno zaostaje.
Sve više država kupuje zlato
Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato, koje prenosi Forbes Srbija, centralne banke su u januaru kupile pet tona zlata, što je manje od prošlogodišnjeg prosjeka od 27 tona mjesečno.
Ipak, važniji trend je rast broja država koje kupuju zlato.
Geopolitička nestabilnost, uključujući sukobe na Bliskom istoku, ostaje glavni razlog za povećanje zlatnih rezervi.
Region prati globalni trend
U regionu je posebno aktivna Srbija, čija je centralna banka u januaru kupila oko 900 kilograma zlata.
Ova zemlja već godinama kontinuirano povećava svoje zlatne rezerve i među aktivnijim je kupcima u Evropi.
U okruženju, Mađarska i Rumunija prednjače sa više od 100 tona zlata u rezervama, dok Bugarska raspolaže sa oko 41 tonom.
BiH među najslabijima po zlatnim rezervama
Bosna i Hercegovina raspolaže sa svega oko 3,5 tone zlata, što je znatno manje u odnosu na većinu zemalja regiona.
Iza BiH su samo Slovenija sa oko 4,2 tone, Albanija sa 3,4 tone i Sjeverna Makedonija sa 6,9 tona, ali razlike među manjim ekonomijama nisu velike.
Ovi podaci pokazuju da BiH ima ograničen manevarski prostor kada je riječ o zaštiti deviznih rezervi kroz zlato.
Zašto centralne banke kupuju zlato
Zlato se tradicionalno smatra sigurnim utočištem u kriznim vremenima.
Centralne banke ga kupuju kako bi:
zaštitile vrijednost rezervi
smanjile zavisnost od dolara
povećale finansijsku stabilnost
U uslovima globalnih tenzija i neizvjesnosti, ovaj trend postaje sve izraženiji.
Cijena zlata i reakcija tržišta
Zanimljivo je da je cijena zlata privremeno pala nakon početka sukoba u Iranu.
Analitičari objašnjavaju da su investitori preusmjerili novac u američke obveznice, koje trenutno nude sigurniji prinos.
Ipak, očekuje se da će cijena zlata do kraja godine ponovo rasti.
Komentariši