Grad Banjaluka poručio je da izmjene pojedinih regulacionih planova ne znače odustajanje od javnih sadržaja, već pokušaj da se stvore realni uslovi za njihovu izgradnju, dok je istovremeno predstavljen i širi plan kapitalnih investicija vrijedan oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine.
Iz Gradske uprave reagovali su nakon navoda u javnosti da se izmjenama dijela Regulacionog plana na Starčevici ukidaju planirane lokacije za školu i vrtić. Gradski menadžer Mirna Savić Banjac istakla je da za takve tvrdnje nema osnova i da su ovi javni objekti i dalje predviđeni na istim lokacijama.
„Razumijem uznemirenost građana, posebno u moru netačnih natpisa koji se pojavljuju i koji nemaju veze sa istinom. Banja Luka ima više predviđenih lokacija za izgradnju vrtića koje smo ranije detektovali i obezbijedili, posebno u periodu kada se razgovaralo o izgradnji vrtića sredstvima iz budžeta Kabineta predsjednika Republike. Među tim lokacijama je i ona na Starčevici, koja ostaje planirana i danas“, rekla je Savić Banjac.
Prema njenim riječima, izmjenama plana koristi se prilika da se planirani objekat iste namjene pomjeri sa privatnog na gradsko zemljište, kako bi se izbjegli dodatni troškovi otkupa i omogućila efikasnija realizacija projekta.
„To nam daje mogućnost da Grad zadrži punu kontrolu nad svojom imovinom i da projekat realizuje u skladu sa najboljim ekonomskim parametrima. Razloga za paniku nema, škole i vrtići ostaju planirani upravo na lokacijama na kojima su i ranije bili predviđeni“, navela je ona.
Iz Odjeljenja za prostorno uređenje pojasnili su da su korekcije regulacionog plana urađene kako bi plan postao provodiv i kako bi se omogućila realizacija sadržaja koji su godinama planirani. Ovlašteni potpisnik u ovom odjeljenju Vuk Višekruna naglasio je da planom nije došlo do brisanja škole i vrtića.
„Želim još jednom vrlo jasno da naglasim da su škola i vrtić predviđeni planom. Korekcijom plana nije došlo do brisanja ovih objekata, već su korekcije bile neophodne kako bismo stvorili realne preduslove da se ti objekti izgrade“, rekao je Višekruna.
On je podsjetio da je prethodno plansko rješenje doneseno još 2008. godine, te da su se u međuvremenu struktura i razvoj naselja značajno promijenili. Kako je naveo, Grad raspolaže određenim zemljištem na tom području, ali zbog strukture parcela i neriješenih imovinsko-pravnih odnosa do sada nije bilo moguće pristupiti realizaciji planiranih sadržaja.
U međuvremenu, iz Gradske uprave je potvrđeno i da će nacrt Regulacionog plana „Centar-jug“, koji predviđa izgradnju većeg broja novih objekata u užem centru grada, ponovo biti izložen javnosti na uvid sredinom marta.
Prema obavještenju Odjeljenja za prostorno uređenje, građani će nacrt moći pogledati od 13. do 20. marta 2026. godine, kada će imati priliku da dostave primjedbe i prijedloge na predložena rješenja.
Ovaj plan obuhvata prostor od 6,84 hektara u užem centru Banjaluke, omeđen ulicama Đure Daničića, Jevrejskom, Nikole Pašića, Milana Rakića, Slobodana Kokanovića i Gorana Radulovića Bimbe, kao i obalom rijeke Vrbas.
Istovremeno, odbornici Skupštine grada dali su podršku Planu kapitalnih investicija vrijednom oko 300 miliona KM za period od 2026. do 2028. godine, koji predstavlja okvir razvoja ključne infrastrukture u Banjaluci.
Savjetnica gradonačelnika za ekonomske i međunarodne projekte Valentina Aničić istakla je da je riječ o osnovnom planskom dokumentu srednjoročnog infrastrukturnog razvoja grada.
„Plan kapitalnih investicija je osnovni planski dokument srednjoročnog infrastrukturnog razvoja Banjaluke. Dokument je pripremila komisija koju je imenovao gradonačelnik, a u njegovoj izradi učestvovale su sve gradske potrošačke jedinice, kao i gradske i republičke ustanove koje djeluju na području grada“, rekla je Aničićeva.
Kako je pojasnila, institucije i preduzeća su svoje prijedloge dostavili putem javnog poziva, nakon čega je komisija, u saradnji sa nadležnim odjeljenjima, utvrdila raspored realizacije projekata po godinama i izvorima finansiranja.
Veliki dio planiranih projekata, dodala je ona, biće finansiran iz kreditnih sredstava, jer Grad ima značajne mogućnosti za kreditno zaduženje, dok su za pojedine projekte predviđeni i drugi izvori finansiranja, uključujući sredstva Vlade Republike Srpske.
Među većim projektima navela je izgradnju mosta u naselju Dolac, za koji je u prvoj fazi planirano oko 15 miliona KM, dok je ukupna vrijednost projekta, prema procjenama iz 2019. godine, oko 35 miliona KM.
Komentariši