Strategija Evrope da ubijedi Belgijance da podrže njen plan finansiranja Ukrajine zasniva se na upozorenju da bi mogli biti tretirani isto kao Mađarska, piše Politiko.
Na samitu 18. decembra ključni zadatak lidera Evropske unije biće da pridobiju Barta de Vevera, najnovijeg „crnog ovna“ unije.
Belgijski premijer blokira napore da se obezbijedi zajam od 210 milijardi evra za Ukrajinu, koja se suočava sa ogromnom finansijskom prazninom dok rat sa Rusijom i dalje traje.
De Vevar se već dugo protivi planu da se zajam obezbijedi korišćenjem zamrznute ruske imovine, koja se uglavnom nalazi u Belgiji, pa diplomate širom Unije sada rade na načinima da ga pridobiju.
On oklijeva zbog straha da bi Belgija mogla morati sama da nadoknadi sredstva u slučaju da to bude potrebno, te je zatražio dodatne zaštitne mehanizme. Gotovo sva ruska imovina nalazi se u Evrikleru, finansijskom depozitaru u Briselu.
Belgijski premijer želi da Unija obezbijedi dodatni finansijski zaštitni sloj povrh postojećih garancija, kako bi se pokrile moguće pravne tužbe i nagodbe, što mnoge vlade odbijaju.
Belgija je poslala listu izmjena koje želi, kako bi se osigurala da neće biti primorana da sama vrati sredstva Moskvi ukoliko sankcije budu ukinute. De Vevar je jasno poručio da neće podržati zajam za obnovu Ukrajine ako njegovi zahtjevi ne budu prihvaćeni.
Lideri su ranije vjerovali da će dogovor biti postignut još u oktobru. Tada je djelovalo nezamislivo da u decembru neće biti saglasnosti. Sada, međutim, izgleda gotovo sigurno da dogovora neće biti.
Ipak, diplomate tvrde da još nije sve izgubljeno. Ambasadori će pregledati belgijske zahtjeve redom, utvrditi najveće prepreke i pokušati da ih otklone. Postoji izvjestan prostor za dogovor, a cilj je da se što više približe belgijskoj poziciji.
Sedmicu pred samit lidera, Unija pojačava pritisak. Ako de Vevar nastavi da blokira plan, slijedeći isti obrazac kao prethodnih mjeseci i postavljajući dodatne uslove, mogao bi se naći u neprijatnoj i jedinstvenoj poziciji za jednog lidera zemlje koja je dugo bila izrazito naklonjena evropskom projektu, rekao je jedan evropski diplomata.
Belgijski premijer mogao bi biti izolovan i zanemaren, kao što je mađarski premijer Viktor Orban bio potisnut zbog demokratskog nazadovanja i odbijanja da sarađuje po pitanju sankcija Rusiji.
Poruka Belgiji je da će, ukoliko ne popusti, njeni diplomati, ministri i lideri izgubiti uticaj u institucijama Unije. Spisak želja i primjedbi Belgije u vezi sa dugoročnim budžetom Unije za period 2028–2034. bio bi potisnut u drugi plan, što bi predstavljalo ozbiljan problem kada pregovori uđu u ključnu fazu za godinu i po.
Mišljenje Belgije o prijedlozima Unije više se ne bi tražilo. Njeni pozivi ne bi bili uzvraćani, rekao je diplomata.
To bi bila teška situacija za zemlju koja je, i simbolično i praktično, u središtu evropskog projekta i koja je imala veliki uticaj preuzimajući ključne funkcije, poput predsjedavanja Savjetom EU.
Ipak, diplomate smatraju da „krajnje okolnosti zahtijevaju krajnje mjere“. Ukrajina se suočava sa budžetskim manjkom od 71,7 milijardi evra sljedeće godine i biće primorana da smanji javnu potrošnju od aprila ako ne obezbijedi sredstva. Američki predsjednik Donald Tramp ponovo se udaljio od pružanja američke podrške.
Naglašavajući visinu uloga, ambasadori Unije sastaju se tri puta ove sedmice – u srijedu, petak i nedjelju – kako bi razgovarali o prijedlogu Komisije za zajam, objavljenom prošle sedmice.
Evropska komisija predložila je još jednu mogućnost za pomoć Ukrajini: zajedničko zaduživanje obezbijeđeno narednim sedmogodišnjim budžetom Unije.
Mađarska je zvanično odbila izdavanje zajedničkih obveznica, a zaduživanje preko budžeta Unije, radi pomoći Ukrajini, zahtijeva jednoglasnu odluku.
Preostaje i treća opcija – da neke države iz sopstvenih budžeta obezbijede sredstva za stabilnost Ukrajine.
Ta mogućnost nije među zvaničnim prijedlozima Komisije, ali se o njoj tiho razgovara. Njemačka, nordijske zemlje i baltičke države smatraju se najizglednijim učesnicima.
Ipak, zagovornici te ideje navode jedno upozorenje: najveća prednost članstva u Uniji je međusobna solidarnost. Ako pojedine države budu primorane da same nose teret podrške Ukrajini, Unija rizikuje duboku unutrašnju podjelu.
Kako naglašavaju, Njemačka u budućnosti možda neće željeti da spašava posrnulu banku u zemlji koja sada ne želi izdvojiti sredstva za Kijev.
„Solidarnost je dvosmjerna ulica“, poručio je jedan diplomata.
Postoji, makar u teoriji, i još jedna opcija. Države bi mogle da se udruže i usvoje plan zajma za obnovu Ukrajine običnom većinom, zanemarujući belgijsko protivljenje i preglasavajući ga. Međutim, diplomate ističu da se takav scenario ne razmatra ozbiljno.
Komentariši