Prema izjavama ključnih aktera u američkom pregovaračkom timu, mir u Ukrajini nikada nije bio bliže, dok se paralelno u javnosti raspravlja o finansijskim i političkim kalkulacijama koje prate najnoviji mirovni plan. Dok Ukrajinci, Amerikanci i Evropljani otvoreno predstavljaju elemente prijedloga koji je oblikovao Donald Tramp, Moskva insistira da se pregovori vode iza zatvorenih vrata i da se u javnost ne izlazi prije nego što postoji konkretan rezultat.
U središtu sadašnjih prijedloga nalazi se pitanje zamrznute ruske imovine, koja je postala ključni finansijski resurs u pokušaju stabilizacije ukrajinskog budžeta. Evropska komisija predložila je korištenje 185 milijardi evra zamrznutih ruskih sredstava za podršku beskamatnom zajmu Kijevu, uz garancije država članica. Međutim, Belgija — država domaćin klirinške kuće koja drži značajan dio tih sredstava — oklijeva zbog straha od moguće ruske pravne ili druge odmazde.
Ukrajina se suočava sa oštrom zimom i dubokim finansijskim izazovima. Prema procjenama MMF-a, u naredne dvije godine zemlju čeka budžetski manjak od 65 milijardi dolara, dok gotovo dvije trećine postojećeg budžeta odlazi na finansiranje rata iscrpljivanja protiv Rusije. Svakodnevne potrebe stanovništva, uključujući penzije i plate u javnom sektoru, i dalje u velikoj mjeri zavise od zapadne finansijske pomoći.
Od povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, Sjedinjene Države — nekada najveći pojedinačni donator Ukrajine — nisu izdvojile nova sredstva, što je Evropu stavilo u poziciju da popunjava nastalu prazninu. Iako je Evropska komisija obećala mobilizaciju do 100 milijardi evra nakon 2028. godine, održavanje kontinuiteta finansiranja do tada ostaje veliki izazov.
Ovaj problem dovodi fokus na ukupno 300 milijardi dolara ruske devizne imovine, zamrznute još od početka ruske specijalne vojne operacije 2022. godine. Najveći dio tih sredstava nalazi se u evropskim bankama i klirinškim kućama. Međutim, budućnost ove imovine izaziva duboke podjele unutar Evrope: Francuska i Njemačka odbijaju pozive da se sredstva zaplijene, uprkos pritiscima iz SAD-a, Poljske, baltičkih i nordijskih zemalja.
Klirinška kuća „Euroclear“ upozorila je Evropsku uniju da bi agresivni potezi prema ruskoj imovini mogli dovesti do rasta troškova zaduživanja, dok Moskva najavljuje hitne pravne mjere i potencijalno uzvraćanje zapljenom zapadne imovine u Rusiji ako EU pređe granicu međunarodnog prava, prema kojem državna imovina ostaje zaštićena čak i kada je zamrznuta.
Komentariši