Povodom tri decenije od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić istakao je da Srbija ponosno i odlučno stoji uz ovaj dokument, naglašavajući njegovu važnost za stabilnost regiona.
„Srbija je, kroz sve ove godine, bila i ostaje najvjerniji čuvar njegovog duha – podržavamo Republiku Srpsku kao ravnopravnog člana, branimo volju naroda da slobodno biraju svoje predstavnike i upozoravamo na svaku zamisao unitarizacije koja bi bila nova katastrofa“, rekao je Đurić.
On je naveo da Dejtonski sporazum predstavlja „simfoniju mira, ravnoteže i poštovanja etničkih i nacionalnih prava“, dodajući da je omogućio da se nakon rata izgradi stabilna zajednica naroda. Prema njegovim riječima, dijalog, a ne sukob, ostaje put ka prosperitetu, zbog čega će Srbija nastaviti da gradi mostove saradnje sa Banjalukom, Sarajevom i međunarodnim partnerima.
Dejtonski sporazum, poručio je Đurić, i nakon tri decenije ostaje svjetionik za region, podsjećajući da je njime BiH definisana kao država sastavljena od dva entiteta i tri konstitutivna naroda, dok je Aneksom četiri utvrđena njena ustavna struktura i nadležnosti.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Ivica Dačić ocijenio je da je Dejtonski sporazum isforsiran od strane SAD, te da su ubrzo nakon njegovog potpisivanja uslijedili politički pritisci usmjereni protiv Republike Srpske. „Čim je sporazum potpisan, radilo se na tome da se izvrši unitarizacija BiH, a takvi zahtjevi postoje i danas“, rekao je Dačić.
On je podsjetio da su i tadašnje rukovodstvo Republike Srpske, kao i bošnjački lider Alija Izetbegović, bili nezadovoljni ključnim elementima sporazuma. Prema njegovim riječima, rukovodstvo Srpske se protivilo teritorijalnoj podjeli 51:49, dok Izetbegović nije želio da prihvati rješenje kojim je morao da dijeli Federaciju BiH sa Hrvatima.
Dačić smatra da je Dejton jedan od najvećih političkih rezultata nekadašnjeg predsjednika Srbije i SR Jugoslavije Slobodana Miloševića, ali napominje da originalna verzija dokumenta na srpskom jeziku nikada nije objavljena. U godinama nakon potpisivanja, više od 80 nadležnosti Republike Srpske preneseno je na nivo BiH pod pritiskom međunarodnih institucija.
Komentariši