Bosna i Hercegovina, kakva je danas organizovana, ne funkcioniše, poručio je bivši guverner američke savezne države Ilinois Rod Blagojević u autorskom tekstu za Vašington tajms. On tvrdi da je sistem vlasti u BiH zapetljan i neefikasan, te da demokratija gubi smisao jer, kako kaže, zemljom ne upravlja volja naroda, već „savremeni kolonijalni namesnik“ – visoki predstavnik.
„Vrijeme je da se suočimo s neugodnom istinom: BiH ne funkcioniše. Sistem vlasti je zapetljan i neefikasan, a tvrdnja o demokratiji obesmišljena je činjenicom da narodom upravlja strani namesnik“, naveo je Blagojević, ističući da duboke istorijske podjele i nepovjerenje među narodima onemogućavaju stabilnost.
Podsjetio je da je lider SNSD-a Milorad Dodik nedavno ponovo pozvao na formiranje posebne hrvatske jedinice u okviru BiH, navodeći da bi to bio korak ka stabilnosti i ravnoteži među narodima. „Dodik je predložio stvaranje trećeg entiteta, tvrdeći da je jedini način da BiH postane stabilna taj da sva tri naroda imaju pravo na stvarnu samoodređenost, bez da iko bude podređen drugome“, piše Blagojević.
Po njegovim riječima, skoro tri decenije nakon Dejtonskog mirovnog sporazuma zemlja je politički nefunkcionalna i ekonomski stagnira, dok su etničke podjele dublje nego ikada. „Iako je Dejton zaustavio rat, on nije uspio da BiH pretvori u stabilnu i jedinstvenu državu“, ocijenio je Blagojević.
Kao glavni problem navodi centralizaciju vlasti koju su, prema njegovom mišljenju, forsirali zapadni političari, čime je urušena autonomija srpskog i hrvatskog naroda. „Zemljom ne vlada volja naroda, već strani visoki predstavnik koji ima ovlaštenje da jednostrano diskvalifikuje demokratski izabrane lidere“, naveo je on.
Blagojević smatra da sadašnji sistem ne može opstati i da region postaje „tempirana bomba“. Rješenje vidi u novom ustavnom okviru koji bi priznao političku i demografsku stvarnost, kroz formiranje tri autonomna entiteta – bošnjačkog, hrvatskog i srpskog – u okviru labave konfederacije. „To ne bi bio poziv na podjelu, već pragmatičan pristup koji bi omogućio miran suživot odozdo, umjesto nametanja jedinstva odozgo“, istakao je on.
U tekstu navodi da bi takav model mogao smanjiti tenzije i omogućiti svakoj zajednici visok stepen samouprave, uz minimalnu, ali funkcionalnu centralnu vlast zaduženu za spoljne poslove i granice. „Republika Srpska već ima značajnu autonomiju, ali je njena suverenost stalno potkopana djelovanjem visokog predstavnika koji sprovodi ‘lawfare’ – pravno-politički rat“, naveo je Blagojević.
On ukazuje da bi sistem tri entiteta bio sličan pristupu Trampove administracije na Bliskom istoku, kroz tzv. Abrahamove sporazume. „Ti dogovori nisu pokušavali da izbrišu razlike, već da omoguće praktične aranžmane za koegzistenciju i saradnju. Slično tome, BiH mora napustiti utopijsku ideju jedinstva i usvojiti pragmatičan model suživota“, naveo je Blagojević.
Naglašava da model tri entiteta nosi rizike i da bi zaštita manjina u svakom od njih morala biti zagarantovana kroz snažan ustavni sud i okvir za ljudska prava. Istovremeno, smatra da bi kancelariju visokog predstavnika trebalo ukinuti i da bi međunarodni akteri mogli pomoći u olakšavanju mirnog i demokratskog procesa.
„Sjedinjene Države, Evropska unija, Rusija i Mađarska mogu igrati korisnu ulogu, ali njihov cilj ne smije biti nametanje rješenja već olakšavanje dijaloga“, naveo je Blagojević, dodajući da bi jasna perspektiva članstva u EU mogla biti motivacija za postizanje konsenzusa.
U zaključku poručuje da BiH ne može sebi priuštiti još jednu deceniju političke blokade. „Pretvarati se da će etničke podjele nestati pod pritiskom čista je iluzija. Stabilnost i prosperitet mogu se graditi samo kad se ljudi osjećaju saslušano, zastupljeno i sigurno. To je suština mira i BiH ga je odavno zaslužila“, zaključio je Blagojević.
