Napredak Komisije za saradnju s NATO-om, u kojoj učestvuju i predstavnici SNSD-a, na pripremi novog dokumenta o reformama nije se uklapao u političku strategiju tenzija koju je ta stranka gradila nakon što je presuda Miloradu Dodiku postala pravosnažna i dovela do njegovog gubitka mandata predsjednika Republike Srpske.
Prema saznanjima portala Raport, Nacrt dokumenta pod nazivom „Program reformi Bosne i Hercegovine 2025.“, koji je izradila Komisija za saradnju s NATO BiH, upućen je u proces javnih konsultacija i uskoro bi mogao biti dostavljen Savjetu ministara BiH na razmatranje.
Dokument nosi datum iz maja ove godine, ali je u javnost dospio tek nakon pet mjeseci. Izvori Raporta tvrde da je razlog za to politička klima koju je SNSD stvarao tokom ljeta, kada su institucije RS bile u sukobu s državnim nivoom vlasti zbog Dodikove presude i političkih odluka koje su uslijedile.
Prema tim izvorima, članovi Komisije smatrali su da „nije vrijeme“ da se u trenutku brojnih blokada objavi dokument koji se nakon usvajanja u Savjetu ministara BiH upućuje u NATO sjedište u Briselu, jer bi to odudaralo od politike sukoba koju je u tom periodu vodio SNSD.
Sada, kada se Dodik pomirio s gubitkom funkcije i prihvatio reformsku agendu, smatra se da je otvoren prostor i za nastavak saradnje u okviru „Programa reformi“ koji je vezan za NATO procese.
U samom dokumentu Komisije navodi se da je spoljna politika BiH usmjerena na očuvanje i unapređenje mira, bezbjednosti i stabilnog demokratskog razvoja, te doprinos međunarodnoj sigurnosti.
Podsjeća se i da saradnja BiH s NATO savezom traje od decembra 2006. godine, te da BiH od tada postepeno uvodi standarde Saveza u oblasti demokratije i interoperabilnosti oružanih snaga.
– U aprilu 2010. godine u Talinu, NATO je službeno pozvao BiH da se pridruži Akcionom planu za članstvo (MAP), ovlašćujući Sjevernoatlantski savez da prihvati prvi Godišnji državni program BiH. U decembru 2018. godine Savez je jasno poručio da je spreman da prihvati Godišnji državni program iz BiH, navodi se u tekstu.
U dijelu dokumenta posvećenom odnosu s NATO-om, „između redova“ se provlači pitanje članstva BiH u MAP-u, iako SNSD i dalje tvrdi da ono nije dio zvanične politike.
Istovremeno, dokument naglašava da se „podnosi bez prejudiciranja konačne odluke o članstvu“ i da njegovo usvajanje omogućava kontinuitet rada institucija na ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz učešća u programu Partnerstvo za mir. Ipak, sadržaj jasno obuhvata reformske mjere usklađene s NATO standardima.
Deklarativni ciljevi bez rokova
Program je strukturiran kroz pet poglavlja: politička i ekonomska pitanja, odbrambena i vojna pitanja, pitanja resursa, bezbjednosna pitanja i pravna pitanja.
Analiza pokazuje da se u dokumentu uglavnom ponavljaju postojeće obaveze i opšti ciljevi, bez preciznih rokova i mjerljivih pokazatelja. Iako se navodi da su konkretni zadaci i načini realizacije dati u priloženim tabelama, dokument ostaje u velikoj mjeri deklarativan i bez jasnog plana sprovođenja.
Korupcija i organizovani kriminal prepoznati su kao glavni problemi koje je potrebno rješavati, a Program se poziva na postojeće državne strategije i akcione planove za period 2024–2028. godine. Međutim, ni u ovom dijelu nisu navedene institucije odgovorne za provođenje mjera niti rokovi za njihovo ispunjenje.
Bez precizno definisanih ciljeva i redovnih izvještaja o rezultatima, ostaje nejasno kako će BiH ostvariti stvaran napredak u borbi protiv korupcije, koja se navodi kao ključna prepreka na putu evropskih integracija.
U segmentu saradnje s međunarodnim finansijskim institucijama, Program ponavlja već poznate stavove o važnosti saradnje sa Svjetskom bankom, MMF-om i EBRD-om. Naglašava se značaj „dobrog upravljanja“ i „razvoja investicionog ambijenta“, ali bez preciziranja konkretnih ekonomskih mjera koje bi mogle dovesti do održivog rasta.
Takav pristup ukazuje na nedostatak jasne razvojne strategije, naročito u trenutku rastućih ekonomskih i socijalnih izazova u zemlji. Dokument potvrđuje opredjeljenje BiH za zaštitu ljudskih prava, prava manjina, povratnika i rodne ravnopravnosti, ali i tu ostaje u okvirima načelnih obećanja.
Odbrana i NATO standardi
U dijelu koji se odnosi na sektor odbrane, Program navodi da će BiH kroz planiranje i razvoj sistema odbrane stvoriti uslove da Oružane snage obavljaju zakonom definisane zadatke i podržavaju državne ciljeve u oblasti bezbjednosti.
Posebno se ističe cilj postizanja interoperabilnosti s NATO-om i razvojem sposobnosti za međunarodne misije, kao i unapređenje sistema obuke i zapovijedanja.
Ipak, konstatuje se da su izdvajanja za odbranu u BiH i dalje preniska da bi omogućila adekvatno održavanje opreme, infrastrukture i programe modernizacije koji bi doveli do stvarne operativne sposobnosti oružanih snaga, prenosi Raport.
