Stranci koji dolaze na rad u Republiku Srpsku i Bosnu i Hercegovinu sve su primjetniji u svakodnevici i zauzimaju radna mjesta koja domaći radnici napuštaju odlaskom u inostranstvo. Naši ljudi, u potrazi za boljim uslovima, sele ka bogatijim zemljama, dok praznine popunjavaju radnici sa drugih kontinenata.
U javnosti se sve češće izražava zabrinutost. Razlog nije samo u rastućem broju stranih radnika, već i u strahu da bi mogli postati brojniji od domaćih.
Odbornik u banjalučkoj Skupštini, Neven Stanić, jasno se usprotivio ideji povećanja kvota za dolazak stranih radnika u Srpsku i BiH, bilo da je riječ o onima sa niskim ili visokim kvalifikacijama.
„Oštro sam protiv zahtjeva poslodavaca koji žele više stranih radnika, a sve zarad brze zarade. To vodi gubitku našeg identiteta. Ako se ovako nastavi, stranci će na kraju živjeti u vašim kućama,“ poručio je Stanić.
On smatra da je „Evropa prestala biti Evropa“ i da današnju sliku evropskih gradova oblikuju radnici iz Azije, Afrike i Bliskog istoka.
„Dalje širenje kvota za strane radnike vodi ka tome da Republika Srpska izgubi vlastiti identitet. Kada pogledate sve veći broj stranaca na ulicama Banjaluke, jasno je da Srpska ide u pravcu pretvaranja u dio Afrike, Azije ili Bliskog istoka“, upozorio je Stanić, najavljujući da će uskoro izaći u javnost sa konkretnim brojkama i prijedlozima mjera.
Primjeri iz regiona pokazuju da je taj trend sve izraženiji. Hrvatsku, na primjer, karakteriše masovno zapošljavanje stranaca u ugostiteljstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima. Na to ukazuje i predsjednik Hrvatske, Zoran Milanović.
„Naša djeca i unuci nisu iznad poslova koje danas obavljaju strani radnici. To je potpuno drugačiji odnos od vremena kada su Hrvati, Srbi ili Slovenci odlazili u Njemačku prije 70 godina. Tamo su naučili jezik i uklopili se, a ovdje se to neće dogoditi“, rekao je Milanović, naglašavajući da se u nekim hotelima recepcioneri sa gostima obraćaju na engleskom jer ne znaju hrvatski.
Dodao je i da narodi sa prostora bivše Jugoslavije, i pored svih istorijskih sukoba, ipak imaju sličniju kulturu i bliži način života nego ljudi iz udaljenih dijelova svijeta.
U konačnici, strani radnici predstavljaju samo privremeno rješenje problema nedostatka radne snage. Dugoročno, masovni odlazak domaćih ljudi osiromašuje privredu, slabi društvo i dodatno pogoršava demografsku sliku.
