Nakon što je postalo izvjesno da bi mogao ostati bez mandata, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik okrenuo se građanima i najavio referendum. Poručio je da će narod odlučiti da li treba da ostane na funkciji predsjednika Republike Srpske.
Odluka o najavi referenduma uslijedila je nakon što je Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine donijela rješenje o oduzimanju njegovog mandata. Dodik je poručio da „ne ide nigdje“, jer ga je, kako navodi, izabrao narod, pa ga samo taj isti narod može i opozvati.
Narodna skupština Republike Srpske reagovala je sazivanjem telefonske sjednice Kolegijuma, ali termin posebne sjednice još nije utvrđen. O eventualnom referendumu, osim najave, nema konkretnih odluka.
Vlast u Srpskoj se poziva na Ustav Republike Srpske, prema kojem predsjedniku mandat prestaje prije isteka roka u slučaju ostavke ili opoziva, tvrdeći da CIK u tome nema nadležnost. Ipak, iz CIK-a poručuju da će, po pravosnažnosti odluke o oduzimanju mandata, donijeti odluku o raspisivanju i održavanju prijevremenih izbora.
Profesor ustavnog prava Milan Blagojević ističe da rezultati referenduma, kakav Dodik predlaže, ne bi imali pravnu obavezu, već savjetodavni karakter. Dodaje da bi, nakon pravosnažne presude Suda BiH, takva odluka bila ustavno-pravno sporna i vjerovatno proglašena neustavnom pred Ustavnim sudom BiH. Prema njegovim riječima, referendum ne bi mogao poništiti presudu, a eventualno održavanje referenduma nakon zabrane suda dovelo bi do krivičnih postupaka protiv organizatora.
Blagojević podsjeća da su parlamentarni predstavnici iz Republike Srpske glasali za Izborni i Krivični zakon BiH, koji propisuju prestanak mandata izabranom zvaničniku po sili zakona nakon pravosnažne presude na kaznu zatvora od šest mjeseci ili duže. Ovi zakoni, kako naglašava, imaju jaču pravnu snagu od entitetskog ustava.
U međuvremenu, Sud BiH primio je zahtjev Dodikovog advokata Gorana Bubića za otkup zatvorske kazne od godinu dana, u iznosu od 36.500 KM, izrečene u nedavnoj presudi. Dodik je na konferenciji za medije najavio da referendum planira raspisati o „drugom dijelu“ presude – zabrani obavljanja funkcije predsjednika na šest godina.
Blagojević pojašnjava da podnošenje zahtjeva za zamjenu kazne ne znači da je sud obavezan da ga prihvati, već da može odlučiti u skladu s okolnostima slučaja. Istovremeno kritikuje Dodika zbog, kako kaže, kontradiktornog odnosa prema Sudu BiH – negiranja njegovih odluka, a zatim podnošenja zahtjeva toj istoj instituciji.
Sociolog i univerzitetski profesor Drago Vuković ocjenjuje da je situacija u BiH nakon presude predsjedniku Srpske „prilično konfuzna“, jer se u zemlji prepliću pravo, politika i uticaj međunarodne zajednice. Prema njegovom mišljenju, suština je da građani treba da se izjasne da li se predsjednik Republike može smijeniti odlukom suda. On podržava ideju da se o tome održi referendum, ocjenjujući to osnovnim demokratskim pravom.
Vuković smatra da su odluke CIK-a tehničke prirode i postavlja pitanje da li je visoki predstavnik Kristijan Šmit imao pravo da nametne zakon na osnovu kojeg Sud i Tužilaštvo BiH mogu smijeniti izabranog predsjednika. Zaključuje da je sada politička odluka u rukama institucija u Srpskoj, koje mogu odbiti da prihvate presudu i eventualno bojkotovati prijevremene izbore.
Komentariši