Politički uticaj na institucije i javna preduzeća jedna je od glavnih prepreka Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Iako su stranačko zapošljavanje, namješteni konkursi i rođačka ekonomija odavno poznata pojava, rijetko se dešava da visoki zvaničnici otvoreno priznaju kako sistem funkcioniše.
Nedavni slučaj Zukana Heleza, ministra odbrane BiH, koji je javno izjavio da je preko partijskih veza zaposlio jednu ženu u javnom sektoru, izazvao je reakcije u medijima, ali bez konkretnih posljedica. Javnost u BiH je, smatraju analitičari, odavno navikla na političku neodgovornost, pa se u velikoj mjeri prilagođava tom sistemu.
Evropska unija u posljednjem izvještaju o napretku BiH ponovo je ukazala na snažan politički uticaj na institucije i nedostatak reformi koje bi to spriječile. Navodi se da su rascjepkane strukture vlasti, bez jasnih mehanizama odgovornosti i koordinacije, glavni uzrok lošeg funkcionisanja javne uprave.
„Nema napretka u uspostavljanju administrativnih tijela na svim nivoima, niti u preciznom definisanju odgovornosti između ministara i njihovih podređenih tijela“, stoji u prošlogodišnjem izvještaju EU.
Damjan Ožegović iz „Transparency Internationala BiH“ ističe da je malo vjerovatno da će se političke partije dobrovoljno odreći kontrole nad zapošljavanjem u javnom sektoru.
„Zapošljavanje putem političkih partija osnovni je mehanizam kojim stranke osiguravaju podršku i održavaju moć. Koliko je ta praksa raširena, pokazuje činjenica da se o njoj javno govori bez straha od sankcija“, kaže Ožegović.
On naglašava da je reforma javne uprave jedan od ključnih uslova za članstvo u EU, ali da se u BiH ni na svim nivoima vlasti ne primjenjuje obaveza raspisivanja konkursa za zapošljavanje u javnim institucijama. „Čak i kada konkursi postoje, oni su često samo formalnost, dok je nezakonito zapošljavanje i dalje najrašireniji oblik korupcije“, dodaje on za „Nezavisne“.
Tanja Topić, analitičarka iz Banjaluke, smatra da je izjava ministra Heleza samo potvrda onoga što je već svima poznato – da je bez političkih veza teško doći do posla u javnom sektoru.
„Problem je što niko u tome ne vidi ništa sporno. Naprotiv, političke partije se time ponose jer tako vezuju građane za sebe. Ne smatraju to zloupotrebom moći ili diskriminacijom onih koji nisu stranački opredijeljeni“, ističe Topićeva.
Dodaje da je upravo ovakav sistem razlog zašto političari u BiH ne žele suštinske reforme koje bi približile zemlju EU. „Oni žele zavođenje reda na svoj način, prema partijskim nalozima i interesima lidera“, zaključuje.
Kao jedino moguće rješenje vidi demokratizaciju unutar političkih partija i smanjenje uticaja partijskih lidera. „Ali to je dugotrajan proces, što nas dodatno udaljava od EU“, ocjenjuje ona.
Komentariši