Odluka Suda Bosne i Hercegovine da nastavi krivični postupak protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, uprkos njegovom postoperativnom stanju, izazvala je lavinu reakcija iz različitih sfera javnosti — od političara, pravnih stručnjaka, do akademske zajednice. Dok sudski procesi protiv Dodika dobijaju na intenzitetu, kritike na račun institucija BiH ne jenjavaju, što ovaj slučaj postavlja u širi politički i društveni kontekst.
Zdravstveno stanje i kontroverzno vještačenje
Prema mišljenju dr Vlade Đajića, generalnog direktora Univerzitetsko-kliničkog centra Republike Srpske, postupak suda koji se oslanja na mišljenje jednog sudskog vještaka, bez konzilijarnog izvještaja i pregleda pacijenta, predstavlja presedan. „Nikada nisam vidio da se u javnosti objavljuju sudsko-medicinski nalazi na ovakav način,“ naveo je Đajić, aludirajući na moguće zloupotrebe u cilju diskreditacije predsjednika Srpske. Slične stavove iznio je i ombudsman za ljudska prava BiH, Nevenko Vranješ, koji je ovakvo postupanje suda okarakterisao kao mogući oblik torture i nehumanog tretmana.
Reakcije političkih aktera
Savjetnik predsjednika Srpske, Marko Romić, u svojoj izjavi posebno je ukazao na izbor sudskog vještaka, navodeći da se radi o ličnosti bliskoj opozicionim partijama u Federaciji BiH. On je podsjetio da je Dodik nedavno prošao kroz komplikovanu hiruršku intervenciju i da je preporučeno mirovanje u trajanju od 60 do 90 dana. „Sud BiH je time pokazao da ne poštuje medicinske preporuke, već političke naloge,“ zaključio je Romić.
Slično je reagovao i predsjednik Skupštine grada Bijeljina, Aleksandar Đurđević, koji je odluku suda nazvao apsurdnom. „Dok srpske žrtve ratnih zločina čekaju pravdu više od 30 godina, Sud BiH žuri da sa operacionog stola u sudnicu dovede predsjednika Srpske,“ rekao je Đurđević, ističući da su dvostruki aršini u radu ove institucije postali očigledni.
Širi politički i geopolitički kontekst
Politički filozof Bogdana Koljević istakla je da se radi o kraju jedne ere liberalnog globalizma, koja u BiH dobija svoj najdrastičniji oblik kroz institucionalnu represiju. Ona je nove sankcije odlazeće američke administracije protiv Republike Srpske ocijenila kao „beskonačnost banalnosti zla“, naglašavajući da se radi o pokušaju diskreditacije političkog rukovodstva Srpske uoči promjena na globalnom nivou.
Kancelarija za kontrolu imovine stranaca pri Ministarstvu finansija SAD nedavno je uvela sankcije protiv nekoliko pojedinaca i firmi iz Republike Srpske, što su mnogi tumačili kao nastavak pritisaka na Dodika i njegove bliske saradnike. Koljevićeva je izrazila nadu da će se sa eventualnim povratkom Donalda Trampa na vlast u SAD vratiti i politika koja će više uvažavati principijelnost i pragmatizam, za razliku od, kako je navela, „razvratne politike gole sile“ aktuelne administracije.
Pravni izazovi i institucionalna kriza
Sud BiH se našao pod kritikama ne samo zbog postupanja u ovom slučaju, već i zbog opšteg pristupa radu. Dok je suđenje Dodiku dobilo prioritet, postupci protiv osumnjičenih za ratne zločine, poput Atifa Dudakovića, traju decenijama bez presude. Ovakvi dvostruki standardi izazivaju nepovjerenje u pravosudne institucije BiH, što je jasno ukazano i u izjavama Đurđevića i drugih aktera.
Slučaj Milorada Dodika je mnogo više od individualnog pravnog procesa. On predstavlja odraz duboke institucionalne, političke i društvene krize u BiH. Reakcije javnosti i institucija iz Republike Srpske ukazuju na nepovjerenje u rad Suda BiH i percepciju da se radi o politički motivisanom procesu. Istovremeno, kontroverze oko zdravstvenog stanja i mišljenja sudskog vještaka dodatno potkrepljuju argumente o selektivnoj pravdi.
Dok slučaj nastavlja da se odvija, ostaje otvoreno pitanje da li će institucije BiH uspjeti da vrate povjerenje javnosti u svoj rad ili će ovaj proces postati još jedan primjer produbljivanja podjela u već duboko podijeljenom društvu.
Komentariši