Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je apelacije Milorada Dodika podnesene protiv presuda i odluka Suda BiH i Centralne izborne komisije BiH, ocijenivši ih neosnovanim ili nedopuštenim. Odluka je donesena 4. novembra 2025. godine na 10. vanrednoj plenarnoj sjednici održanoj online.
S obzirom na to da su obje apelacije podnio isti apelant i da su se odnosile na istu pravnu stvar, Ustavni sud ih je spojio u jedinstven predmet broj AP-3722/25.
Sud je odbio kao neosnovanu apelaciju kojom je Dodik tvrdio da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje i druga prava iz Evropske konvencije, ocijenivši da u postupku pred Sudom BiH nije bilo povreda člana II/3.e) Ustava BiH niti člana 6. Evropske konvencije.
Ustavni sud je odbacio kao nedopuštene apelacije koje su se odnosile na izjave javnih zvaničnika tokom suđenja, jer su, kako je navedeno, „očigledno neosnovane“. Takođe, apelacije protiv odluka Suda BiH i CIK-a, u vezi s prestankom mandata predsjednika Republike Srpske, proglašene su inkompatibilnim s Ustavom BiH.
U obrazloženju odluke navedeno je da su CIK i Sud BiH postupali po službenoj dužnosti nakon što je osuđujuća presuda protiv Dodika postala pravosnažna, te da se u tom postupku nije odlučivalo o njegovim građanskim pravima ni o krivičnoj optužbi. Sud je zaključio da garancije iz člana 6. Evropske konvencije nisu primjenjive na taj postupak.
U pogledu navoda o kršenju principa „nema kazne bez zakona“, Ustavni sud je podsjetio da se radi o novom krivičnom djelu uvedenom odlukom visokog predstavnika Christiana Schmidta. Sud je istakao da ovlaštenja visokog predstavnika proizlaze iz Aneksa X Dejtonskog sporazuma i rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, te da nisu podložna njegovoj kontroli.
Sud je zaključio da je Schmidt 1. jula 2023. godine djelovao kao zakonodavna vlast BiH kada je donio izmjene Krivičnog zakona BiH, te da su redovni sudovi pravilno primijenili član 203a, kojim je propisano krivično djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika.
Ustavni sud je odbio i navode o pristrasnosti sudija i povredi javnosti suđenja. U obrazloženju je navedeno da je suđenje bilo otvoreno za javnost, a da su sve mjere tokom procesa imale legitiman cilj održavanja reda u sudnici.
Sud je ocijenio i da je postupak bio pravičan, da su svi dokazi izvedeni u prisustvu optuženog, te da nije povrijeđen princip jednakosti oružja. Zaključeno je da su redovni sudovi dali dovoljne i relevantne razloge za svoje odluke.
„U konkretnom slučaju nije došlo do povrede prava na pravično suđenje“, navodi se u odluci Ustavnog suda, kojim je ujedno odbijen i prijedlog apelanta za donošenje privremene mjere.
