VRBAS Media

Oznaka: SAD

  • Srbija pozvana na Bajdenov Samit za demokratiju

    Premijer Srbije Ana Brnabić izjavila je da poziv Srbiji da učestvuje na Samitu za demokratiju američkog predsjednika Džozefa Bajdena 9. i 10. decembra dobra vijest ali da nema razloga za euforiju.Brnabićeva je navela da će, prema onome šta zna, na skupu onlajn učestvovati predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.Ona je za RTS rekla da je to još jedan primjer koji govori o licemerju i besmislu kritika u zemlji i onih iz regiona na račun Srbije.

    Brnabićeva na obilježavanju 75 godišnjina od osnivanja Uneska u Parizu istakla da je srpska baština na Kosovu i Metohiji od nemjerljivog značaja, ne samo za nacionalni identitet Srbije, već i kao dio dragocjene evropske i svjetske baštine.

    – Srbija je ponosna na nasleđe Uneska i nastaviće da insistira na zaštiti svetske kulturne i prirodne baštine kroz listu ugrožene svetske baštine – rekla je Brnabićeva.

    Premijer Srbije sastala se ranije danas u Parizu sa generalnom direktorkom Uneska Odri Azule, koja je ukazala na riješenost Vlade Srbije da se više angažuje u upravljanju tom međunarodnom organizacijom.

  • Kina i Amerika dogovorile saradnju za rješenje klimatske krize

    Kina i Amerika dogovorile saradnju za rješenje klimatske krize

    Kina i SAD priznale su hitnost klimatske krize i obećale danas u Glazgovu da će raditi zajedno na klimatskim akcijama, javlja BBC.

    Dvije zemlje su najveći svjetski emiteri ugljen-dioksida, a američki izaslanik za klimu Džon Keri je rekao da ovaj sporazum predstavlja “imperativ saradnje”.

    On je dodao da su se obje strane na klimatskoj konferenciji COP26 složile da “rade zajedno na ograničavanju emisija metana”.

    On je rekao da će obećanje Kine da stvori “sveobuhvatan i ambiciozan nacionalni akcioni plan za metan” imati “značajan efekat” na klimatsku krizu.

    “SAD i Kina imaju dosta različitih stavova, ali što se tiče klime, saradnja je jedini način da se ovaj posao završi”, rekao je Keri.

    Glavni kineski pregovarač za klimu Ksie Zhenhua rekao je da će Kina ojačati svoje ciljeve za smanjenje emisija i da namjerava da razvije nacionalni plan u vezi sa metanom.

    Ksi je rekao da su SAD i Kina, dva najveća svjetska emitera gasova sa efektom staklene bašte, takođe postigli dogovor o zajedničkoj deklaraciji, koja će kasnije biti objavljena.

    Timermans pozdravio klimatski pakt između SAD i Kine
    Visoki predstavnik EU za klimatsku politiku Frans Timermans pozdravio je danas klimatski pakt između Sjedinjenih Američkih Država i Kine, rekavši da će taj sporazum pomoći drugim državama da postignu dogovor na samitu COP26 Ujedinjenih nacija o klimi.

    “Zaista je ohrabrujuće vidjeti da su te dvije zemlje koje su bile zavađene oko brojnih pitanja uspjele da pronađu zajednički jezik za najveći izazov sa kojim se čovječanstvo danas suočava“, rekao je Timermans za Rojters i predočio da to pokazuje da SAD i Kina znaju da ova tema prevazilazi sva druga pitanja.

  • Senatori pitaju Bajdena: Džo, objasni nam

    Senatori pitaju Bajdena: Džo, objasni nam

    Predsedavajući senatskog odbora za spoljnopolitičke odnose Bob Menendez i još sedam senatora pisali su predsedniku Džou Bajdenu uoči Samita za demokratiju.

    Oni su tražili pojašnjenja i transparentnost u pogledu kriterijuma koji su primenjeni pri donošenju odluke koje će zemlje biti pozvane na taj skup.

    Senatori su takođe pitali kakvu će ulogu imati civilno društvo u planiranju i realizaciji samita, koje će konkretne obaveze administracija preuzeti na sebe tokom skupa, kao i šta očekuje od ostalih zemalja, prenosi Glas Amerike.

    To koga pozivamo upućuje snažan signal o vrednostima i praksama za koje verujemo da čine demokratiju. Naročito smo zabrinuti zbog nazadovanja u zemljama koje su saveznice Sjedinjenih Država i koje su prethodno napravile ogromne korake napred, ali se sada kreću u pogrešnom smeru”, navode senatori u pismu.

    U pismu se ocenjuje da predstojeći decembarski Samit za demokratiju predstavlja značajnu priliku da se pruži podrška saveznicima SAD da se pridruže američkim naporima o stavljanju demokratije u centar međunarodnih odnosa.

    “Na Sjedinjenim Državama je zadatak da budu uzor za ovakvo preispitivanje i obavezu da se realizuje jedinstvena sposobnost demokratije da prizna svoje slabosti i suoči se s njima na transparentan način”, zaključuju Menendez i još sedmoro senatora iz Demokratske stranke Ben Kardin iz Merilenda, Tim Kejn iz Virdžinije, Šeldon Vajthaus iz Rod Ajlenda, Brajan Šec sa Havaja, Džef Merkli i Ron Vajden iz Oregona i Šerod Braun iz Ohaja.

  • Obavezna treća doza Fajzera uskoro za sve?

    Obavezna treća doza Fajzera uskoro za sve?

    Očekuje se da će Fajzer i Bajontek u utorak zatražiti od saveznih regulatora da prošire odobrenje za buster dozu protiv koronavirusa, kako bi uključili sve odrasle osobe, jer je trenutno na snazi preporuka da treću dozu primaju samo imunikompromitovani.

    Smatra se da će Uprava za hranu i lekove odobriti zahtev, možda pre Dana zahvalnosti. Savezna vlada namerava da proširi kategorije ljudi koji ispunjavaju uslove za dodatne doze vakcine otkako su prve injekcije odobrene za hitnu upotrebu krajem septembra.

    Savetodavni odbor spoljnih stručnjaka Uprave za hranu i lekove glasao je protiv sličnog zahteva kompanije Fajzer sredinom septembra. Umesto toga, komitet je preporučio dopunske vakcine u hitnim slučajevima, za one koji imaju 65 i više godina ili su pod visokim rizikom od bolesti kovida 19 zbog svog zdravstvenog stanja ili posla.

    Te kategorije su i dalje bile dovoljno široke da pokriju najmanje 60 odsto stanovništva.

    Neki eksperti tvrde da je razlog za dopunske injekcije za opštu populaciju sada jači, navodeći razloge koji se kreću od više podataka iz Izraela do zahteva nekih zdravstvenih radnika da se pojednostave kategorije podobnosti.

    F.D.A. ima mogućnost da izmeni ovlašćenje za hitnu upotrebu i ne očekuje se da će ponovo sazvati panel stručnjaka. Preporuke odbora nisu obavezujuće, ali se obično poštuju.

    Predsednik Bajden je u avgustu rekao da želi da svi odrasli imaju pravo na buster dozu, zbog zabrinutosti da zaštita vakcina od infekcije vremenom slabi, prenosi Tajms.

    Administracija je nameravala da uvede pojačivače do treće nedelje septembra, ali je bila primorana da odloži nakon što su regulatori rekli da im je potrebno više vremena za analizu podataka.

    U ovom trenutku, odrasli primaoci vakcina Fajzer Bajontek i Moderna imaju pravo na treću vakcinu šest meseci nakon druge injekcije, za onde preko 65 godina ili za one sa posebnim rizikom od obolevanja.

  • Neobična posjeta u specifičnom trenutku: Zašto je direktor CIA-e boravio u Moskvi

    Neobična posjeta u specifičnom trenutku: Zašto je direktor CIA-e boravio u Moskvi

    Direktor Američke obavještajne agencije (CIA) William Burns tokom protekle sedmice boravio je u posjeti Moskvi što je za mnoge bio iznenađujući potez s obzirom da američki obavještajci rijetko putuju u rusku prijestolnicu.

    Američki CNN osvrnuo se na Burnsovu posjetu Rusiji, a u analizi je naglašeno kako je direktor CIA-e posjetio Kremlj kako bi upozorio ruske zvaničnike da Sjedinjene Američke Države pomno prate gomilanje ruskih trupa u blizini ukrajinske granice.

    “Bursnov put uslijedio je u trenutku kada je Amerika sve više zabrinuta zbog neregularnog kretanja ruskih trupa u blizini ukrajinske granice”, navodi se u analizi CNN-a.

    Bidenova administracija u posljednjih nekoliko mjeseci intenzivirala je aktivnosti na deeskalaciji tenzija između Kijeva i Moskve. Nakon sastanka u Rusiji, Burns je telefonom razgovarao i s ukrajinskim predsjednikom Vladimirom Zelenskim, a tema su upravo bili rusko-ukrajinski odnosi.

    “Nalet diplomatije na visokom nivou naglašava koliko ozbiljno Bidenova administracija shvata kretanja ruskih trupa. Tenzije između Ukrajine i Rusije pogoršane su u posljednjih nekoliko sedmica što je prouzrokovano i energetskom krizom za koju Kijev smatra odgovornom upravo Rusiju”, ističe CNN.

    Burns kao ključni posrednik

    Ipak, procjene o namjerama Ruske Federacije razlikuju se i unutar Bidenove administracije. Dok jedan dio smatra kako Rusija priprema invaziju, drugi dio sugeriše da je riječ o klasičnim metodama zastrašivanja Ukrajine.

    “U nastojanju da spriječi bilo kakvu eskalaciju, Biden je u utorak poslao direktora CIA-e u Moskvu kako bi pokušao odgovoriti Rusiju od bilo kakvih planova za ofanzivu. Istaknuta je i zabrinutost SAD-a da Rusija koristi izvoz plina kao ‘oružje’ u borbi protiv Zapada”, piše CNN.

    Da Rusija gomila trupe na granici s Ukrajinom pokazali su i satelitski snimci koji su napravljeni u ponedjeljak. Na snimcima se može vidjeti kako se brojne ruske trupe, uključujući tenkove i artiljeriju gomilaju u blizini ruskog gada Jelnja.

    “Odgovarajući na pitanja o satelitskim snimcima, Putinov glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je novinarima kako je kretanje ruske vojske unutar ruskih granica isključivo problem te zemlje te je naglasio kako Rusija nikada nikome ne prijeti te da ne predstavlja opasnost za bilo koju zemlju”, piše u analizi.

    Ipak, zvaničnici State Departmenta tvrde kako se ruske aktivnosti moraju shvatiti maksimalno ozbiljno.

    “To je nagomilavanje trupa bez presedana. Ako Rusija želi da izvrši invaziju na Ukrajinju, ona ima sposobnosti i kapacitete da savlada ukrajinske snage. S tako velikim brojem ljudi, Putin bi mogao narediti invaziju u bilo kom trenutku i bez upozorenja”, navodi se.

    Kontakti sa saveznicima

    Uzevši u obzir posljednje ruske aktivnosti, evropske i američke diplomate intenzivno rade na istraživanju ruskog djelovanja na granici s Ukrajinom.

    “Administracija je veoma zabrinuta. Ne bih potcjenjivao ove aktivnosti. Brige koje dijelimo su prilično specifične”, navele su diplomate.

    Zabrinutost zbog namjera Kremlja potiče još od ruske invazije na poluostrvo Krim koja se dogodila 2014. godine, a nakon čega su Rusiji uvedene brojne ekonomske i političke sankcije.

    “Diplomate su primijetile i Putinov članak koji je napisao ovog ljeta, a koji je opisan kao revizionistički manifest o ukrajinskoj historiji koji bi trebao odgovarati ruskim argumentima i negirati temelje ukrajinske države”, ističe CNN.

    Ipak, i pored brojnih aktivnosti SAD-a u Ukrajini, ukrajinski zvaničnici nisu zadovoljni djelovanjem SAD-a kada je riječ o suzbijanju ruskog utjecaja.

    Od početka mandata, Bidenova administracija je odustala od uvođenja novih sankcija za Sjeverni tok 2, organizovala je sastanak s Putinom u julu gdje su predsjednici dvije sile pokušali pronaći zajednički jezik o pitanjima cyber napada i nuklearne stabilnosti.

    U zaključku analize, CNN citira savjetnika ukrajinskog predsjednika koji je govorio o tome šta bi Sjedinjene Američke Države trebale konkretno poduzeti u cilju suzbijanja utjecaja Ruske Federacije na istoku Evrope.

    “Najbolji signal koji bi Bidenova administracija mogla poslati Rusiji u ovom trenutku jeste vraćanje na sankcije zbog projekta Sjeverni tok 2”, rekao je savjetnik ukrajinskog predsjednika.

  • Amerika upozorila: Preti eskalacija sukoba?

    Amerika upozorila: Preti eskalacija sukoba?

    SAD su diplomatskim kanalima upozorile Evropsku uniju, Nemačku, Francusku i Veliku Britaniju na pretnju eskalacije sukoba u Donbasu.

    Piše list “Zidojče cajtung”, pozivajući se na sopstvene izvore.

    List navodi da su se SAD krajem prošle nedelje obratile evropskoj službi za spoljne poslove i ministarstvima spoljnih poslova Nemačke, Francuske i Velike Britanije.

    Američka strana je ukazala na navodnu visoku koncentraciju ruskih trupa u blizini granice sa Ukrajinom i s tim povezani potencijal za zaoštravanje situacije.

    Prema pisanju lista, Sjedinjene Američke Države su sa partnerima podelile svoje informacije o kretanju ruskih snaga.

    Istovremeno, tokom sastanka v. d. nemačke kancelarke Angele Merkel i američkog predsednika Džozefa Bajdena na marginama samita G20 u Rimu, američki lider zahtevao je od Berlina da poveća pritisak na Rusiju koristeći gasovod “Severni tok 2”.

    Vašington očekuje da će aktuelna vlada ili buduća nemačka koalicija izvršiti uticaj na Federalnu mrežnu agenciju na način da će regulator ili zaustaviti ili barem revidirati tekuću proceduru sertifikacije gasovoda.

    List primećuje da je Kancelarija saveznog kancelara nezadovoljna postupcima Rusije u situaciji oko Ukrajine.

    “Ponašanje u Moskvi iskušava strpljenje (Berlina)”, rekli su izvori lista.

    Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova je 3. novembra nazvala objavljivanje američkih medija lažnom kampanjom o tome da Rusija navodno premešta snage prema ukrajinskoj granici.

    Ona je skrenula pažnju da su najmanje tri američka časopisa – “Politiko”, “Vašington post” i “Forin polisi” – objavila “kao po komandi u pravom napadu panike” materijale da Rusija navodno dovlači trupe ka ukrajinskoj granici.

    “To nije bila jedna lažna vest, to je bila čitava nova lažna kampanja u američkim medijima”, istakla je diplomata.

    Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov u utorak je objave o vojnoj tehnici Rusije “kod granica Ukrajine” nazvao nekvalitetnim dezinformacijama.

    Portparol Kremlja naglasio je da je kretanje ruske vojne tehnike i vojske na teritoriji zemlje isključivo stvar Moskve.

    Ranije je američki list “Politiko” objavio je satelitske snimke koji, kako tvrde, pokazuju da Rusija navodno grupiše snage i vojnu tehniku na granici sa Ukrajinom.

    U članku se napominje da su snimci koji “pokazuju da Rusija nagomilava tenkove, samohodno oruđe i vojni arsenal” u području grada Jeljni koji se nalazi u Smolenskoj oblasti.

    Interesantna je činjenica da se ona nalazi na granici sa Belorusijom, a ne Ukrajinom.

  • SAD usvojile infrastrukturni paket od 1.000 milijardi dolara

    SAD usvojile infrastrukturni paket od 1.000 milijardi dolara

    Predsednik SAD Džo Bajden pozdravio je danas usvajanje njegovog infrastrukturnog paketa od 1.000 milijardi dolara od strane Kongresa kao monumentalni korak naprijed za naciju.

    “Konačno, nedjelja infrastrukture”, rekao je ozareni Bajden novinarima, prenio je AP.

    “Tako sam srećan što mogu to da kažem: nedjelja infrastrukture”, istakao je on.

    Glasači žele da radimo, rekao je Bajden, a glasanje u petak je dokazalo da možemo.

    “Jednu veliku stvar smo uradili”, dodao je on.

    Infrastrukturni paket je istorijska investicija, ona koju Bajden poredi sa izgradnjom međudržavnog sistema autoputeva u prošlom vijeku ili transkontinentalne željeznice vijek ranije.

    On je to nazvao planom plavih okovratnika za obnovu Amerike.

    Američki zakonodavci odobrili su sinoć iznos od 1.000 milijardi dolara za infrastrukturne projekte, što je velika unutrašnjepolitička pobjeda za predsjednika Džozefa Bajdena.

    Pregovori o široko planiranom nacrtu zakona o javnim radovima, koji je Predstavničkom domu Kongresa usvojen sa 228 prema 206 glasova, izazvali su oštru podjelu među demokratama, prenio je BBC.

    Predstavnički dom nastavlja da radi na još ambicioznijem nacrtu zakona o socijalnoj potrošnji koji favorizuje liberalna struja kongresmena.

    Prijedlog zakona o sredstvima za infrastrukturne projekte sada ide na na ruke predsjedniku SAD Džozefu Bajdenu koji će ga svojim potpisom pretvoriti u zakonski akt.

    U nacrtu zakona za infrastrukturne projekte se predlaže iznos od 550 milijardi dolara direktnih federalnih ulaganja za nadogradnju autoputeva, drugih saobraćajnica i mostova, kao i za modernizaciju sistema gradskog tranzita i putničke željezničke mreže.

    U plan ulaze i izdvajanja za čistu energiju, čistu vodu za piće i brzi internet.

    Prije oko tri meseca, 19 republikanaca se pridružilo demokratama i pružilo podršku prijedlogu ovoga zakona što je redak primjer dvopartijske saradnje, čak podvig u sve podijeljenijem američkom Kongresu, ocjenjuje se u izveštaju BBC.

  • Rusija upozorila Ameriku: “Možete da očekujete uzajamnu posetu”

    Rusija upozorila Ameriku: “Možete da očekujete uzajamnu posetu”

    Poslanik ruske Državne dume i predstavnik Krima Mihail Šeremet pozvao je vlasti u SAD da ne stvaraju tenzije u Crnom moru prisustvom svojih brodova.

    Šeremet je kazao da u suprotnom mogu da očekuju “uzajamnu posetu”.

    “Pozivamo Ameriku da ne donosi ishitrene odluke stvaranjem tenzija i mešanjem u suverena pitanja drugih država. To će samo doneti haos u Ukrajini. Na žalost moram da konstatujem da SAD nastavljaju da se ponašaju kao agresor. Sa Rusijom to neće proći. Neka budu spremni na sveobuhvatan odgovor”, kazao je on. Šeremet je podsetio da je ruska vojska i mornarica opremljena savremenim naoružanjem i tehnikom koja nema pandane u svetu. “Nikome ne savetujemo da zvecka oružjem u blizini naših granica. Rusija će učiniti sve što je neophodno da se takve namere saseku u korenu. Ne treba gajiti iluzije, provokacije neće ostati nekažnjene. Ako izaberu da pojačaju svoje prisustvo u Crnom moru, dobiće istovetni odgovor”, naglasio je. Prethodno su dva američka kongresmena, republikanci Majk Rodžers i Majk Tarner, pozvali američkog predsednika Džoa Bajdena da pojača prisustvo američke mornarice u Crnom moru kako bi se pružila zaštita Ukrajini”.

  • Escobar: Dodik želi zaštititi svoj novac i moć, njegovu agendu ne podržava ni Srbija

    Gabriel Escobar, zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i euroazijska pitanja State Departmenta, uoči dolaska u posjetu Bosni i Hercegovini, izjavio je kako želi da građanima te države poruči da neće biti novog rata te da Milorad Dodik želi zaštiti svoju moć i svoj novac.

    Escobar, dva dana uoči dolaska u BiH, u intervjuu za Radio Slobodna Evropa navodi da će u Sarajevu najprije razgovarati sa ambasadorom SAD-a u zemlji, prije nego što najavi eventualne sankcije, ne pricizirajući o kojim sankcijama bi moglo biti riječ.

    “To je na stolu. Ali želim da kažem ljudima u BiH, neće biti novog rata. Mi, međunarodna zajednica, naši partneri u Evropi, mi želimo biti sigurni da je naša posvećenost miru i sigurnosti ljudi u regionu uzajamna. Što se tiče oslabljenih centralnih institucija, razlog je korupcija. Ono što Dodik radi je da želi zaštititi svoju moć i svoj novac. Tražim od ljudi da ne nasijedaju na to”, poručio je Escobar.

    Na pitanje RSE da li vjeruje da je on taj koji može presudno utjecati na zaustavljanje ne samo anti-BiH retorike, već i konkretnih poteza koje preduzima Dodik, Escobar je rekao kako Dodikovu agendu niko u regionu ne podržava.

    “Da budem iskren, Dodikovu agendu ne podržava niko u regionu, čak ni Srbija, s kojom imamo partnerstvo. Ne pokušavam da podijelim Srbe, ali ako vidite šta radimo u Srbiji, gdje podržavamo inicijativu Otvoreni Balkan (inicijativa o zoni slobodnog kretanja ljudi i roba između Srbije, Albanije i Sjeverne Makedonije op.a.), koju smatramo pozitivnim razvojem u regiji. Potpisali smo blizu milijarde dolara paketa pomoći, novo univerzitetsko partnerstvo Beograda, koji je jedan od najboljih Univerziteta, i Budimpešte, Atine, između Jadranskog i Crnog mora – gdje imamo vježbe između Zelenih beretki i američkih marinaca koji vježbaju sa Vojskom Srbije. To možemo uraditi i za Srbe u Republici Srpskoj”, izjavio je Escobar.

    Escobar kaže da lider SNSD-a Milorad Dodik gura alternativnu poruku, gdje bi radije da vidi kako Republika Srpska postaje Transnistrija ili Južna Osetija, samo da zaštiti svoje bogatstvo, zaključio je Eskobar, navodeći primjere proruskih separatističkih teritorija u Moldaviji i Gruziji.

  • Rumunija sa SAD grade modularnu nuklearnu elektranu: Proizvodnja struje – od 2028.

    Rumunija sa SAD grade modularnu nuklearnu elektranu: Proizvodnja struje – od 2028.

    SAD i Rumunija dogovorili su da zajedno grade prvu malu modularnu nuklearnu elektranu u Rumuniji.

    U Vašingtonu je saopšteno da će upotreba tehnologije malih modularnih reaktora (SMR) dati ključni doprinos dekarbonizaciji energetskog sektora u Rumuniji i omogućiti budućnost bez štetnih emisija.

    Plan su posle susreta na samitu COP26 2. novembra najavili specijalni izaslanik američkog predsednika za klimu Džon Keri i rumunski predsednik Klaus Johanis. Dve zemlje su još 2020. godine potpisale sporazum o saradnji na jačanju i modernizaciji rumunskog civilnog nuklearnog programa, piše Euractiv, a prenosi Energetski portal.

    Bela kuća saopštila je da će izgradnjom prve elektrane sa malim modularnim reaktorom (SMR), u saradnji sa SAD i američkom privatnom kompanijom Nuskejl, “najmodernija civilna nuklearna tehnologija stići i u taj važan deo Evrope.

    “Naše partnerstvo će doneti SMR tehnologiju u Rumuniju i pozicionirati američku tehnologiju kao lidera u globalnoj trci u oblasti te tehnologije. Komercijalni ugovor će uključivati Nuskejlovu centralu od šest modula i inicijalno će stvoriti više od 3.700 radnih mesta u SAD i Rumuniji, sa potencijalom otvaranja 30.000 poslova kako projekat bude rastao”, saopštila je američka administracija.

    Iz kabineta rumunskog predsednika precizirano je da će modularni reaktor početi da proizvodi struju 2028. godine, i da će investicija učvrstiti partnerstvo Rumunije i SAD u oblasti civilne nuklearne tehnologije.

    Američki Stejt department je naveo da je reč o projektu vrednom više milijardi dolara koji “jača evropsku energetsku bezbednost, poštuje najviše standarde nuklearne bezbednosti i zabrane proliferacije i, što je najvažnije, čistom energijom se bori protiv klimatske krize”.

    Nuskejl je američka privatna kompanija iz savezne države Oregon, koja proizvodi i prodaje male modularne fisione reaktore.

    Za razliku od klasičnih, velikih reaktora, mali modularni reaktori proizvode se industrijski i zatim zahvaljujući dimenzijama i težini transportuju na lokaciju buduće centrale i tamo instaliraju. Ti reaktori obično proizvode ukupno do 300 MW električne energije.

    SMR kompanije Nuskejl pojedinačno proizvode 77MW struje bruto, a u zavisnosti od konfiguracije, jednu nuklearnu elektranu, prema podacima sa sajta kompanije, čini do 12 modula.