Oznaka: SAD

  • Moskva zaprijetila Vašingtonu: Prekinućemo sve odnose

    Moskva zaprijetila Vašingtonu: Prekinućemo sve odnose

    Ukoliko Kongres SAD usvoji rezoluciju o nepriznavanju predsjedničkih izbora 2024. u slučaju da na njih izađe Vladimir Putin, rusko-američki odnosi će biti prekinuti.

    To je izjavio zamjenik komiteta za međunarodna pitanja Savjeta federacije Rusije Vladimir Džabarov.

    “Siguran sam da taj dokument neće proći. Međutim, ukoliko se tako nešto i dogodi, to će dovesti do prekida odnosa Rusije i SAD”, kazao je on, a prenosi “Sputnjik”.

    Takođe je ocijenio i da taj dokument predstavlja vrhunac cinizma koji nema veze sa zdravim razumom.

    Oglasio se i zamjenik predsjednika Gornjeg doma ruskog parlamenta Konstantin Kosačov koji je rekao da bi usvajanje takvog dokumenta predstavljalo direktno miješanje u unutrašnja pitanja Ruske Federacije.

    “Prerano su počeli da se miješaju u naša pitanja budući da su izbori tek 2024. godine. Međutim, ovo nije ništa novo i neočekivano. Miješanje u unutrašnja pitanja u najčistijoj formi”, napisao je on na svom Facebooku.

    Američki kongresmeni Stiv Koen i Džo Vilson unijeli su u Predstavnički dom američkog Kongresa prijedlog da se ruski predsjednik Vladimir Putin ne prizna za lidera države ukoliko odluči da se kandiduje za novi mandat 2024. godine, navodi se u saopštenju kongresmena.

  • Amerikanci odlučili: Srbija među 22 svetske destinacije koje treba posetiti u 2022. godini

    Amerikanci odlučili: Srbija među 22 svetske destinacije koje treba posetiti u 2022. godini

    Američki časopis o putovanjima Condé Nast Traveler objavio je listu najboljih destinacija za 2022. godinu, a među njima se u kategoriji “za ljubitelje hrane” našla i Srbija.LIsta od 20 najboljih destinacija za odmor za narednu godinu je podeljena u tri kategorije: za ljubitelje kulture, hrane i avanture.Među izabranim destinacijama su se našli i Egipat, Oslo, Nju Orleans, Kingston, Majorka, Tanzanija…

    Srbija se našla u izabranim destinacijama za putovanja gastronama, a u toj kategoriji se nalaze i Birmingem (Velika Britanija), Džersi, Bend (Oregon, SAD) i Okrug Tiperari (Irska).

    Američki časopis je Beograd predstavio kao spoj modernog i tradicionalnog i mesto gde na samo nekoliko metara pored srušenih zgrada u NATO bombardovanju stoje raskošni vinski barovi i moderni stanovi sa staklenim fasadama.

    Ističu raznovrsnost gastronomske ponude u ugostiteljskim objektima.

    Pohvalili su srpska vina, posebno sorte koje dolaze iz Negotinske Krajine (više od 30 vinarija) i sa Fruške Gore, i istakli potencijalne srpske kandidate za upis na Uneskovu listu kulturne baštine.

  • Slučaj Malkolma Iksa: Ubica oslobođen posle 55 godina

    Nakon 55 godina od ubistva borca za prava američkih crnaca Malkolma Iksa, došlo je do potpunog obrta.

    Netfliksova dokumentarna serija pod naslovom “Ko je ubio Malkolma Iksa?” prošle godine je podstakla njujorškog tužioca da preispita presudu.

    Muhamed Abdul Aziz, osuđen 1966. godine s još dvojicom za ubistvo borca za građanska prava američkih crnaca Malkolma Iksa, potpuno je rehabilitovan 55 godina kasnije. Aziz danas ima 83 godine.

    Odluka o poništenju presude usledila je nakon 22-mesečne istrage koja je utvrdila da su vlasti uskratile dokaze koji su mogli da pomognu dvojici od trojice osuđenih za ubistvo Malkolma Iksa – Muhamadu Azizu i Kalilu Islamu.

    Islam je umro 2009. godine, ali je Muhamed Aziz nastavio da se bori za rehabilitaciju. Aziz je na uslovnoj slobodi od 1985. godine.

    Podsetimo, aktivista za prava američkih crnaca Malkom Iks ubijen je 21. februara 1965. godine u Njujorku gde se stotine ljudi okupilo kako bi čulo njegov govor.

    Zbog atentata na Malkolma Iksa su 1966. godine na doživotni zatvor osuđeni Mudžahid Abdul Halim, Muhamed Azis i Kalil Islam, pripadnici afroameričke skupine Nacija islama koju je Malkolm Iks vodio do 1964. godine.

  • I opet Medlin Olbrajt

    Bivša američka državna sekretarka, 84-godišnja Medlin Olbrajt, položila je zakletvu kao nova predsednica američkog Odbora za odbrambenu politiku.

    Ovakav razvoj situacije dolazi skoro tačno godinu dana nakon što je Trampova administracija uklonila nju i druge stručnjake za nacionalnu bezbednost iz savetodavnog komiteta.

    Olbrajtova je prva predsednica odbora otkako je ministar odbrane Lojd Ostin pokrenuo reviziju savetodavnih komiteta Pentagona ranije ove godine, prenosi Si-En-En.

    “Pod vođstvom ministra Ostina, Odeljenje se prilagođava promenljivoj prirodi ratovanja i radi na tome da ostane ispred svih potencijalnih protivnika“, navodi se u saopštenju Olbrajtove.

    Početkom februara, Ostin je razrešio više stotina članova 42 odbora i komiteta, uključujući i, kako navodi Si-En-En, kontroverzne članove koji su imenovani tokom Trampove administracije. Pošto je izgubio na izborima 2020. godine, Tramp je izbacio iz odbora neke dugogodišnje stručnjake za spoljnu politiku i nacionalnu bezbednost, uključujući Olbrajtovu, bivšeg državnog sekretara Henrija Kisindžera i druge, navodi Sputnjik.

    Za sada, Olbrajtova je jedini član Odbora za politiku odbrane, navodi se na veb stranici američkog Ministarstva odbrane. Odbor za odbrambenu politiku je spoljna savetodavna grupa bivših visokih zvaničnika za nacionalnu bezbednost koji “pružaju ministru odbrane i zameniku ministra odbrane nezavisne savete i mišljenja u vezi sa pitanjima odbrambene politike kao odgovor na specifične zadatke ministra odbrane i zamenika ministra“, navodi se na sajtu.

  • Si popustio pred Bajdenom? “Na ivici smo”

    Si popustio pred Bajdenom? “Na ivici smo”

    “Dobar početak” – tako je Henri Kisindžer (98) opisao virtuelni, ali ipak dijalog američkog predsednika Džoa Bajdena i kineskog kolege Sija Đinpinga.

    Kisindžer, koji se smatra za jednog od poznavalaca međunarodnih odnosa, opisao je odnos dve zemlje kao planinski prevoj.

    “Prelazimo planinski prevoj, na ivici smo sa koje možemo na obe strane. Zavisi koji stranu ćemo da izaberemo”, istakao je Kisindžer i dodao kako je sada važno da posle razgovora dođe do konkretnih pregovora za koje su predsednici dali smjernice.

    List “Fajnenšel tajms” u komentaru demantuje navode medija da je razgovor dva državnika bio bez rezultata i navodi dogovor da se pregovara o nuklearnim arsenalima, što stručnjaci ocenjuju kao ustupak kineskog predsednika.

    “To je stvarno veliki uspeh samita Bajden-Si”, navodi savetnik za nacionalnu sigurnost američkog predsednika Džejk Saliven.

    Si i Bajden su razgovarali o potrebi za “strateškom stabilnošću”, odnosno nuklearnom. Jedini preostali sporazum koji uređuje posedovanje nuklearnog oružja, START, o smanjenju strateškog naoružanja, gotovo da je istekao u februaru ove godine, jer je bivši američki predsednik Donald Tramp insistirao da i Peking bude deo pregovora s Moskvom. To je Kina glatko odbacila.

    Jedan od prvih koraka Bajdenove administracije bilo je ekspresno produženje START-a. Kina je na veštačkim ostrvima u Južnokineskom moru, koje je pretvorila u utvrđene vojne baze, postavila instalacije i za taktičko nuklearno oružje. Peking je ušao u krug nuklearnih sila 1964. godine, a Stokholmski institut za istraživanje mira (SIPRI) procenjuje da trenutno ima 272 nuklearne bojeve glave. Američki obaveštajni izvori tvrde da raste broj silosa za nuklearne projektile, te ocenjuju da bi do kraja decenije Kina mogla da ima i 1.000 projektila uz formiranje “nuklearne trijade”, mogućnosti korišćenja nuklearnog oružja sa kopna, mora i iz vazduha.

    Kina, uz Indiju, jedina podržava nuklearnu doktrinu “ne prvog udara”. Susedi u to sumnjaju, navode poznavaoci prilika.

    Umesto da Kinu uvlače u uhodani sastav nuklearnih pregovora s Rusijom, Bajdenov je tim odlučio da napravi novo pregovaračko poglavlje, ato ima posebnu važnost u jeku tenzija Kine i Tajvana, kao i drugih spornih tačaka u Japanskom i Južnokineskom moru.

    “Da je samo to bio rezultat razgovora, bili bi više nego uspešni. Dobar početak”, kaže Kisindžer.

    “Obe strane moraju da prihvate da, radi očuvanja čovečanstva, ne sme doći do sukoba dveju vodećih tehničkih sila sličnih sposobnosti”, dodao je on.

    Trampov mandat obeležen je procesom razgradnje modela “Himerika”, uske ekonomske povezanosti i zavisnosti Kine i Amerike. Bajden je preuzeo taj model nastojeći da sukob pretvori u konkurenciju. Čini se da je na dobrom putu, jer Peking pokazuje pripravnost za ustupke kao što su razgovori o nuklearnom oružju, .

    Rivalstvo Kine i SAD-a, koje u srži ima slojevitu međuzavisnost, definiše ovaj vek. Zato dve strane moraju biti u stalnom kontaktu i tražiti rešenja kako sporne tačke ne bi postale sukobi, navode mediji.

  • Kina prestigla Ameriku

    Kina prestigla Ameriku

    Kina je prestigla Sjedinjene Američke Države po nacionalnom bogatstvu.

    Kinesko bogatstvo dramatično je poraslo u poslednje dve decenije i povećano je za čak 17 puta, sa sedam biliona (hiljada milijardi) u 2000. godini, na 120 biliona dolara u 2020. godini, navodi se u analizi poznate konsultantske kuće “Mekinzi end ko”, prenosi “Blumberg”.

    Ukupno svetsko bogatstvo poraslo je sa 160 biliona u 2000. godini na 514 biliona dolara u 2020. godini, objavila je ova međunarodna konsultantska kuća.

    Izveštaj analizira 10 država na svetu koje drže ukupno 60 odsto svetskog bruto društvenog proizvoda, i to su Australija, Kanada, Kina, Francuska, Nemačka, Japan, Meksiko, Švedska, Velika Britanija i Sjedinjene Američke Države, prenosi Blic.

    Kada je u pitanju uzlet Kine, on je ubrzan ulaskom te zemlje u Svetsku trgovinsku organizaciju 2000. godine, navode analitičari “Mekinzija”.Sjedinjene Američke Države, koje su Kini ustupile prvo mesto, u poslednjih 10 godina udvostručile su nacionalno bogatstvo, pa ono sada iznosi 90 biliona.

    I u Kini i u SAD više od dve trećine bogatstva nalazi se u rukama 10 odsto najbogatijih porodica, navodi izveštaj.

    Oko 68 odsto svjetskog bogatstva nalazi se u nekretninama, navodi “Mekinzi” i dodaje da istorijska veza rasta bruto društvenog proizvoda sa rastom bogatstva više ne važi, jer je rast bogatstva nadmašio rast BDP-a. Razlog tome vide u “naduvanom balonu cena nekretnina” i upozoravaju da bi rast vrednosti nekretnina mogao da bude nestabilan i mogao da dovede do nove svetske ekonomske krize, slične onoj iz 2008. godine.

    U slučaju da se takva kriza dogodi, ona bi ovaj put mogla da teško pogodi Kinu, dok je prethodni put uzdrmala SAD, te da dovede do nestanka trećine svetskog bogatstva, prenosi “Blumberg”.

    U svetsko bogatstvo nisu uračunate finansijske aktive, zbog toga što su kompenzovane obavezama, navode iz “Mekinzija”

  • Biden i Xi složili su se da će razmotriti mogućnost razgovora o kontroli naoružanja

    Biden i Xi složili su se da će razmotriti mogućnost razgovora o kontroli naoružanja

    Američki predsjednik Joe Biden i kineski predsjednik Xi Jinping složili su se tokom virtualnog sastanka održanog u utorak da će razmotriti mogućnost pokretanja razgovora o kontroli naoružanja, rekao je američki dužnosnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan.

    Biden i Xi složili su se da će “razmotriti mogućnost pokretanja razgovora o strateškoj stabilnosti”, rekao je Sullivan, govoreći o američkoj zabrinutosti zbog kineskoga gomilanja nuklearnog naoružanja i raketa.

    “Vidjet ćete da se na nekoliko nivoa intenzivira angažman koji će omogućiti obuzdavanje te utrke u naoružanju kako ne bi prerasla u sukob”, rekao je Sullivan.

    Sullivan nije objasnio kojeg bi oblika mogli biti razgovori o strateškoj stabilnosti, ali je dodao kako ovo nije isto kao u ruskom slučaju, gdje postoji formalni dijalog o strateškoj stabilnosti.

    “Američko-kineski odnosi nisu toliko zreli, ali dvojica vođa razgovarala su o tim temama i sada je na nama da osmislimo najproduktivniji način da se to i provede”, rekao je.

    Washington je nekoliko puta pozivao Kinu da se pridruži SAD-u i Rusiji u novom sporazumu o kontroli naoružanja. Peking tvrdi da su arsenali dviju zemalja mnogo veći od kineskih te da je Kina spremna na bilateralni dijalog o strateškoj sigurnosti “na temelju ravnopravnosti i uzajamnog poštovanja”.

  • Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Si upozorio na “crvenu liniju” Tajvana, Bajden podržava politiku “jedna Kina”

    Američki predsjednik Džozef Bajden i njegov kineski kolega Si Đinping razgovarali su o postupcima Kine u Tibetu, Hong Kongu i Sinđiangu, saopštila je Bijela kuća.

    “Bajden je izrazio zabrinutost zbog postupaka Kine u Sinđangu, Tibetu i Hong Kongu, kao i ljudskim pravima u širem smislu”, navedeno je u saopštenju.

    On je rekao Siju da SAD ostaju privržene politici “jedna Kina” u vezi sa Tajvanom.

    Dva lidera obavezala su se da će raditi zajedno na pitanjima energije i klime.

    Si je poručio Bajdenu da će njegova zemlja morati da preduzme “odlučne mjere” ako snage “protajvanske nezavisnosti” pređu “crvenu liniju”, objavili su kineski državni mediji.

    Kina tvrdi da je Tajvan njen. Peking je obećao da će ostrvo staviti pod kinesku kontrolu, silom ako bude potrebno.

    Dvojica lidera istakli su svoju odgovornost prema svijetu da izbjegnu sukob.

    “Čini mi se da je naša odgovornost kao lidera Kine i SAD da obezbijedimo da naše takmičenje između naših zemalja ne pređe u sukob, bilo namjerno ili nenamjerno“, rekao je Bajden na početku pregovora.

    Govoreći preko prevodioca, Si je rekao da kao dvije najveće svjetske ekonomije i stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i SAD moraju da povećaju komunikaciju i saradnju.

    Zvanična novinska agencija Sinhua opisala je sastanak kao “iskren, konstruktivan, sadržajan i plodonosan”

  • Američki medij objavio da se u kontekstu BiH predsjednik Biden prošle sedmice sastao sa Palmerom

    Američki medij objavio da se u kontekstu BiH predsjednik Biden prošle sedmice sastao sa Palmerom

    Medij američkih Iraca IrishCentral objavio je da se predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Joe Biden sastao prošle sedmice sa specijalnim izaslanikom za izbornu reformu Matthew Palmerom.

    Zajedno sa Bidenom bio je prisutan i Savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, a sastanak je održan u Glasgowu.

    U svjetlu skorašnjeg dolaska Palmera u Bosnu i Hercegovinu povodom nove runde pregovora o Izbornom zakonu, informacija o sastanku s američkim predsjednikom potvrda je zainteresovanosti SAD za situaciju u BiH.

    IrishCentral prenosi informaciju u kontekstu toga da je Biden porijeklom Irac i da je trenutno zbog situacije u BiH zanemario političku krizu u koju su uključene Irska i Velika Britanija.

    “Predsjednik Biden ima irsku dušu i već je jasno izrazio zabrinutost zbog toga kako Britanci postupaju s principima Protokola. Međutim, on je zauzet čovjek kao i njegov savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan, stari Irac, ali odsutan iz ove bitke. Njih dvojica su se prošle sedmice sastali sa specijalnim izaslanikom za BiH zbog toga što bi u ovom zapostavljenom dijelu svijeta moglo ponovo biti problema”, navodi se.

    Dodaju da je zbog toga Bosni i Hercegovini potreban direktan nadzor SAD-a, ali smatraju da bi Biden trebao imati isti osjećaj hitnosti u vezi Sjeverne Irske.

    Kriza u ovom dijelu Evrope je izazvana sporazumom o Brexitu kojim je Sjeverna Irska, za razliku od ostatka Britanije, ostala pod carinskim pravilima jedinstvenog tržišta EU kako bi se izbjeglo stvaranje vidljive granice s Republikom Irskom.

    Britanija sada želi poništiti Protocol, za što autori tvrde bi moglo ugroziti mir i interese Iraca, Republike Irske i američkih Iraca.

  • Joe Biden i Xi Jinping se sastaju u ponedjeljak, “na stolu” brojne teške teme

    Američki predsjednik Joe Biden održat će online sastanak s kineskim kolegom Xi Jinpingom u ponedjeljak navečer po američkom vremenu, saopćila je Bijela kuća u petak.

    Odnosi između dvije političke i ekonomske sile pogoršali su se posljednjih nekoliko mjeseci, naročito nakon novih tenzija na relaciji Kina – Tajvan. Washington je više puta u posljednje dvije godine signalizirao svoju podršku Tajvanu, a američki zvaničnici su naveli kako se Tajvan bori s vojnom agresijom Kine.

    “Dvojica čelnika raspravljat će o odgovornom upravljanju takmičenjem između Sjedinjenih Američkih Država i Narodne Republike Kine, kao i načinima zajedničkog rada u poljima gdje su im interesi bliski”, navodi u saopćenju glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki, koristeći zvanični naziv Narodna Republika Kina.

    “Tokom razgovora predsjednik Biden jasno će izložiti američke namjere i prioritete, i bit će otvoren i iskren u našim brigama prema Kini”, navodi Psaki.

    Washington i Peking spore se oko niza pitanja od porijekla pandemije COVID-19 do kineskog širenja nuklearnog arsenala.

    Američki zvaničnici vjeruju da je direktan kontakt s Xijem najbolji način da se spriječi da veze između dvije najveće ekonomije svijeta srljaju u sukob.

    Peking također nastoji izbjeći konfrontaciju dok se Xi suočava s ključnom godinom u kojoj će Peking biti domaćin Zimskih olimpijskih igara i u kojoj će se održati krucijalni Kongres Komunističke partije na kome bi on osigurao treći mandat bez presedana u kineskoj historiji.

    Očekuje se da sastanak u ponedjeljak bude najobimniji razgovor na nivou čelnika između Kine i SAD-a u dosadašnjem mandatu Bidenove administracije.

    Visoki zvaničnik američke administracije izjavio je da će Biden iskoristiti sastanak kako bi jasno poručio da pozdravlja oštro nadmetanje s Kinom, ali da ne želi sukob, i umanjio je vjerovatnoću dugačke liste rezultata koja često bude povezana sa satancima visokih čelnika.

    “Tu nije riječ o traženju konkretnih rezultata ili poruka – izjavio je zvaničnik novinarima.

    “Dok se natječemo s Kinom, predsjednik Biden očekuje od predsjednika Xija i Kine da igraju po pravilima igre – i on će na tome insistirati tokom kompletnog sastanka”, kazao je zvaničnik.

    Sastanak će uslijediti nakon što Biden potpiše infrastrukturni sporazum vrijedan trilion dolara koji uživa podršku obje stranke na velikoj ceremoniji u ponedjeljak, i koji slavi unutrašnje planove obnove za koje njegova administracija vjeruje da će staviti Sjedinjene Američke Države u poziciju da se nadmeću s Kinom, prenosi Reuters.