Centralno spomen-obilježje poginulim borcima Vojske Republike Srpske u Banjaluka, iako je nedavno svečano otvoreno, prema tvrdnjama pojedinih udruženja i bivših pripadnika vojske, ne obuhvata značajan broj stradalih iz nekadašnje Republike Srpske Krajine.
Kako navode sagovornici, već duže vrijeme traje inicijativa da se na spomeniku dopune imena boraca iz Krajine koji su poginuli tokom ratnih dešavanja, a čiji se broj procjenjuje na najmanje 1.500. Ističu da su na istom obilježju već uvrštena imena boraca koji su stradali na teritoriji Hrvatske, bez obzira na mjesto rođenja.
Prema njihovim riječima, na spomeniku je uklesano oko 26.000 imena poginulih boraca, među kojima je približno 3.000 onih koji su život izgubili u Hrvatskoj. Kao primjere navode majora Milana Tepića, Veljka Milankovića i Đorđa Božovića Giške, dok istovremeno ukazuju da značajan broj boraca iz Krajine nije uvršten.
U proces prikupljanja podataka, kako tvrde, bio je uključen i Informaciono-dokumentacioni centar „Veritas“, čiji spiskovi bilježe ukupno 5.469 poginulih pripadnika vojske nekadašnje RSK. Dio tih imena je, kako navode, našao mjesto na spomen-obilježju, ali je veliki broj izostavljen bez jasnog objašnjenja.
Bivši direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović potvrđuje da postoje nedoumice u vezi sa konačnim spiskom. On navodi da je gradskim vlastima u Banjaluci dostavljen obiman popis poginulih boraca iz Krajine, sa osnovnim ličnim podacima.
– Dostavili smo oko 5.500 imena, ali od tada nemamo uvid u to kako je taj spisak korišćen. Prema informacijama koje imamo, dokumentacija je proslijeđena Ministarstvu rada i boračko-invalidske zaštite. Smatram da bi eventualne propuste trebalo ispraviti i dopuniti spomenik – rekao je Velimirović.
Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić navodi da je odgovornost za izradu konačnog spiska bila na Odjeljenju za boračko-invalidsku zaštitu grada Banjaluka, koje je podatke dobilo od nadležnih institucija.
– Cilj je bio da budu obuhvaćeni svi poginuli u Odbrambeno-otadžbinskom ratu, od početka sukoba početkom devedesetih do potpisivanja Dejtonskog sporazuma – istakao je Ostojić.
On dodaje da ne može sa sigurnošću potvrditi da li je bilo propusta, ali naglašava da postoji mogućnost naknadnog upisa.
– Ukoliko postoje borci koji nisu uvršteni, potrebno je dostaviti relevantne podatke nadležnom odjeljenju ili ministarstvu. Svako ime koje nedostaje biće uvršteno, bez obzira na to u kojem je sastavu lice učestvovalo – poručio je Ostojić.
Na kraju, sagovornici se slažu da je neophodno dodatno provjeriti postojeće evidencije i omogućiti da svi poginuli borci budu ravnopravno zastupljeni na centralnom spomen-obilježju.
Komentariši