Tužilaštvo Bosne i Hercegovine suočava se s rastućim brojem sudskih postupaka koje protiv njega pokreću sopstveni zaposleni, ukazujući na neregularnosti u obračunu plata, selektivnu primjenu zakona i sistemsku diskriminaciju.

Revizorski izvještaj za 2024. godinu, koji je sačinila Kancelarija za reviziju institucija BiH, otkriva ozbiljna kršenja propisa u samom vrhu pravosudnog sistema, bacajući sjenku na kredibilitet institucije čiji zadatak je da se stara o zakonitosti u zemlji.

Godinama neriješeni problemi, poput ignorisanja odluka Ustavnog suda i različitog postupanja prema zaposlenima na istim pozicijama, ponovo su istaknuti kao ključni uzroci brojnih tužbi protiv Tužilaštva BiH.

Prema nalazima revizora, pred sudovima širom BiH vodi se čak 197 postupaka u kojima je Tužilaštvo navedeno kao tužena strana, a zabrinjavajuće je što se većina ovih slučajeva odnosi na radna prava sadašnjih i bivših zaposlenih.

U 2024. godini podneseno je dodatnih 28 novih tužbi, što ukazuje da problemi ne jenjavaju, već se dalje produbljuju.

Jedan od korijena problema nalazi se u neujednačenoj primjeni dva različita zakona koji regulišu isplate plata zaposlenima – jedan primjenjiv za pravosudne institucije, a drugi za državne institucije. Ovakva situacija rezultirala je time da osobe na jednakim ili sličnim pozicijama imaju različite iznose plata i naknada, što revizori nazivaju oblikom institucionalne diskriminacije.

Tužbeni zahtjevi u velikoj mjeri proizlaze upravo iz ovakvih zakonskih nesklada i selektivne primjene propisa.

Dodatni apsurd predstavlja činjenica da su tužbe podnijeli i pripadnici administrativno-tehničkog osoblja, koji zahtijevaju priznavanje statusa stručnih radnika, što Tužilaštvo odbacuje, iako su njihovi zahtjevi utemeljeni na Zakonu o platama u pravosudnim institucijama.

Prema navodima iz izvještaja, plate i naknade zaposlenih obračunavaju se po različitim zakonima – visokoobrazovani kadar i tužioci prema jednom, a osoblje sa srednjom stručnom spremom prema drugom, što stvara pravni osnov za brojne sporove.

Uprkos presudi Ustavnog suda BiH iz 2024. godine kojom je utvrđeno da pojedine odredbe Zakona o platama nisu u skladu sa Ustavom i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, Tužilaštvo BiH još uvijek nije preduzelo neophodne korake za usklađivanje sa ovom odlukom.

Presudom je utvrđeno da postoji diskriminacija u isplati otpremnina između zaposlenih na državnom nivou i onih u entitetima, ali institucija koju vodi glavni tužilac Milanko Kajganić i dalje ignoriše ove nalaze.

Takvo ponašanje dodatno otvara vrata novim tužbama i povećava finansijsko opterećenje po budžet države kroz isplatu dugovanja, kamata i troškova postupaka.

Revizori su istakli da su izmjene zakona tokom 2024. djelimično sprovedene, ali da nove zakonske odredbe otvaraju prostor za dodatne pravne zahtjeve i presude u korist zaposlenih.

Još jedan problem koji opterećuje rad Tužilaštva jeste Pravilnik o razvrstavanju radnih mjesta, usvojen još 2021. godine. Prema navodima revizije, ovaj dokument nije u skladu sa relevantnim zakonima i omogućava postojanje pozicija koje zakon ne prepoznaje – poput pravnih ili stručnih savjetnika.

Radna grupa za izmjene pravilnika osnovana je još 2023. godine, ali do konkretnih izmjena nije došlo. Umjesto da preventivno djeluje, Tužilaštvo čeka ishod sudskih postupaka, ignorišući revizorske preporuke.

Revizori su upozorili i na ozbiljne slabosti u sistemu internih kontrola. Tokom 2024. godine uočene su nepravilnosti u blagajničkom poslovanju – zabilježen je manjak novca u specijalnoj blagajni iz koje se isplaćuju troškovi svjedoka.

Zbog toga je protiv odgovornog službenika pokrenut disciplinski i krivični postupak, a Tužilaštvo je krajem godine donijelo nove procedure u vezi s blagajničkim poslovanjem. Takođe su preduzeti koraci na usklađivanju internog protokolisanja akata sa važećim propisima.

Revizorski izvještaj za 2024. godinu još jednom je razotkrio duboke probleme u Tužilaštvu BiH, koje, uprkos upozorenjima i sudskim presudama, nastavlja da krši zakon i izaziva nove sporove. Institucija koja bi trebala da bude garant pravde, suočava se s vlastitim institucionalnim nepravdama.