Nakon što su poljske vlasti optužile Rusiju da je poslala naoružane dronove u vazdušni prostor te zemlje, što Rusija negira, tenzije između NATO-a i Rusije nalaze se na najužarenijoj tački još od prošlog hladnog rata, a region zapadnog Balkana ponovo bi se mogao naći između dva suprotstavljena bloka.
Poljska je dronove oborila i optužila Rusiju za ozbiljnu provokaciju, a zapadne zemlje obećale su Poljskoj pomoć, pa i kroz aktiviranje člana 4. Osnivačke povelje Alijanse, koji podrazumijeva konsultacije u slučaju ugrožavanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta neke od članica.
Analitičari i stručnjaci iz oblasti bezbjednosti koje smo kontaktirali se svi slažu da se radi o ozbiljnoj situaciji i mogućem stvaranju nove ‘željezne zavjese’ koja bi mogla prolaziti i kroz naš region, ali se ne slažu ko bi mogao biti međunarodni stabilizirajući faktor u regionu.
Jedan od naših analitičara uvjeren je da bi EU mogla odigrati tu ulogu, drugi se slaže ali s dozom opreza, dok je naš treći sagovornik mišljenja da je EU propustila priliku da se nametne kao faktor stabilnosti. Naši sagovornici se takođe slažu da će biti ključna pozicija Sjedinjenih Država, za koje vjeruju da su jedine u stanju u ovom trenutku s Rusijom razgovarati s pozicije autoriteta i moći.
Denis Hadžović, direktor Centra za sigurnosne studije iz Sarajeva, smatra da je incident u Poljskoj dio šireg konteksta rata u Ukrajini, gdje SAD pokušavaju dovesti do nekog dogovora između zaraćenih strana, Rusija osvojiti dodatne teritorije u Ukrajini i preplašiti Evropu, a Evropa vratiti mir na svom istoku. Hadžović smatra da postoji opasnost formiranja nove “željezne zavjese” ako se ova faza zaoštravanja odnosa ne vrati u diplomatske protokole, i podsjeća da je i bivša Jugoslavija imala sudbinu zemlje na samoj granici između dva suprotstavljena bloka. Prema njegovom mišljenju, važno je da se EU pokaže kao stabilizirajući faktor u regionu.
“Mislim da i oni moraju malo promijeniti jednu paradigmu te iz ove čisto birokratske faze preći u fazu realne geopolitike i zemljama Balkana dati znatno bolji položaj u okviru pristupanja bloku”, rekao je Hadžović za “Nezavisne”.
Aleksandar Radić, vojni analitičar iz Beograda, za “Nezavisne” tvrdi da se ovaj incident u Poljskoj treba posmatrati kao dio ruske strategije koja ima značajne snage u Bjelorusiji i time veže dio ukrajinskih snaga za sjeverni sektor, a ujedno projektuje moć prema zemljama Baltika i Poljskoj.
Što se tiče našeg regiona, Radić je mišljenja da je ključ Srbija, odnosno kako će se razriješiti trenutna politička kriza u toj zemlji. On smatra da rukovodstvo Srbije nije uspjelo poslati jasne poruke ni prema Zapadu ni prema Istoku. S jedne strane, kako naglašava, Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, susretima s kineskim i ruskim rukovodstvom pokušava se predstaviti kao prijatelj tog bloka, a s druge strane pojedinim odlukama i naoružavanjem Ukrajine šalje signale ka Zapadu.
Kako naglašava, EU može biti faktor stabilnosti samo ako promijeni svoju politiku prema regionu, a posebno prema Srbiji.
“EU je do sada pokazivala interes za stabilokratiju i bili su spremni da podrže i autoritarne vlasti samo sa željom da ne postoji neki bezbjednosni izazov”, mišljenja je Radić.
Srećko Latal, analitičar iz Sarajeva koji je javnosti poznat i kao član Međunarodne krizne grupe za BiH, za “Nezavisne” kaže da je “željezna zavjesa” već prisutna nekoliko godina. Prema njegovom mišljenju, EU teško može biti stabilizirajući faktor zbog velikog broja pogrešnih poteza za koje smatra da su vukli u našem regionu.
Najveća šansa za smirivanje situacije i da se ne dozvoli da se globalne krize preliju na region, po njegovom mišljenju, su sami narodi u regionu.
“Region bi mogao biti poveznica jer različite balkanske zemlje i akteri imaju kontakte i sa Istokom i sa Zapadom. S druge strane, sa situacijom u Ukrajini postoji opasnost da se Balkan nađe na raskrsnici civilizacijskih sukoba. Srećom, do sada nismo imali ozbiljnih posljedica, i više mi se čini da lokalni političari pokušavaju da iskoriste to što se dešava da sebe pokažu jačim, većim i moćnijim nego što to realno jesu”, smatra Latal.
Komentariši