Moderne tehnologije bile su dio posljednjeg izbornog ciklusa u kome su birani čelnici u gradovima i opštinama u BiH, ali konačna odluka o tome da li će i koje će tehnike biti primjenjivane na narednim izborima trebalo bi da bude donesena u Parlamentu BiH, kada se slegnu utisci i sumiraju rezultati sprovedenih pilot projekata u okviru kojih su privremeno i skeneri bili na određenim biralištima.

Iako se o uvođenju novih tehnologija u domaći izborni proces priča duže godina i u okvirima Centralne izborne komisije (CIK) i tokom rada brojnih interresornih radnih grupa za izmjene i dopune Izbornog zakona BiH, konačan dogovor o tome nije postignut.

Ipak, kako je navedeno u drugom periodičnom izvještaju o uvođenju novih tehnologija u izborni proces koji je CIK dostavio u parlamentarnu proceduru, intervencijom Kristijana Šmita donesene su izmjene i dopune Izbornog zakona kojima je, između ostalog, omogućena upotreba tehnologija, odnosno sprovođenje pilot projekata, testiranja tih tehnologija prije njihovog eventualnog uvođenja u izborni proces za opšte izbore 2026. godine.

CIK je tako uz pomoć donatorskih organizacija sproveo četiri pilot projekta na dan lokalnih izbora u 24 osnovne izborne jedinice na gotovo 460 biračkih mjesta tokom 6. oktobra, a odnosili su se na identifikaciju birača, skenere na glasačkim mjestima i video-nadzor.

– Uprkos činjenicama da je CIK kasnio sa svim aktivnostima, pripremne aktivnosti su završene do dana izbora zahvaljujući donatorima i njihovim ekspertima. Posebno ističemo da CIK-u nedostaju relevantna stručna znanja iz oblasti uvođenja izbornih tehnologija, kao i ljudski resursi jer većina osoblja u IKT odjeljenju posjeduje srednju stručnu spremu – navedeno je, između ostalog, u analizi CIK-a.

Pojašnjavajući šta je sve urađeno da bi se mogao sprovesti svaki od četiri pilot projekta, u CIK-u su istakli da su se tokom priprema za njih glavni izazovi ogledali u činjenici da su svi koraci komisije bili uslovljeni aktivnostima dobavljača te je proces finalizacije podzakonskih akata nastavljen sve do polovine septembra.

Veoma kratki rokovi za realizaciju projekta, nedostatak adekvatnog IT osoblja u CIK-u dodatno je opteretilo rad ove institucije u izbornoj godini. Sprovođenje projekta je zahtijevalo angažman dodatnog osoblja, operatera sa odgovarajućim IT kvalifikacijama i nizom podzakonskih akata – navedeno je u dokumentu.

Organizacija i sprovođenje pilotiranja izbornih tehnologija za CIK BiH su nove aktivnosti koje, kako je istaknuto, zahtijevaju dugoročniju pripremu.

– Nakon završetka pilot projekata i evaluacije u Parlamentu BiH biće dostavljena i Studija izvodljivosti uvođenja novih tehnologija u izborni proces – evaluacija i analiza sprovedenih pilot projekata kako bi se na osnovu svega toga Parlament BiH mogao opredijeliti u kojem pravcu će ići uvođenje izbornih tehnologija. Uvažavajući sve izazove sa kojima smo bili suočeni tokom pripreme pilot projekata, očekujemo da će evaluacija testnih projekata ponuditi naučene lekcije i odgovore na osnovu kojih ćemo zakonodavcu moći ponuditi informacije o mogućim ishodima, koristima i rizicima vezanim za izborne tehnologije koje će omogućiti donošenje odluke o izbornim tehnologijama koje su najbolji izbor – istaknuto je u dokumentu CIK-a.

Manipulacije

Član Koalicije pod lupom i bivši predsjednik Centralne izborne komisije Vehid Šehić za “Glas” kaže da nove tehnologije moraju biti prisutne na izborima 2026.

– Sigurno je da CIK nema te kapacitete u IT odjeljenju, jer je i preko 5.000 biračkih mjesta, ali trebalo bi ojačati taj sektor i zaključiti ugovor sa IT firmom, kako to rade i u svijetu, koja se bavi tehnologijama, upotrebom skenera i biometrijske identifikacije birača. U pitanju je zaštita izražene slobodne volje birača. Njih bi trebalo zaštiti od manipulacija, a čiji su nalogodavci sigurno politički subjekti koji učestvuju u izbornom procesu. Ne svi, ali na vrijeme upozoravamo – naglasio je Šehić.