Kategorija: Zabava

U prvom polufinalu “Pesme za Evroviziju” u utorak uveče, 24. februara, odabrano je sedam kompozicija koje će se u finalu 28. februara takmičiti za predstavnika Srbije na predstojećoj “Pesmi Evrovizije” u Beču.

Od 12 učesnika prvog polufinala, koje je direktno prenosila Radio-televizija Srbije (RTS), u finale “Pesme za Evroviziju” su prošli Lores sa pjesmom “Unseen”, Zejna i “Jugoslavija”, Janks “Srušio si sve” i Ana Mašulović sa “Zavoli me”.

Zahvaljujući glasovima stručnog žirija i gledalaca, po načelu “pola-pola”, finalisti su postali i Kosmos trip sa “Sve je uredu”, Mirna sa pesmom “Omaja” i Iva Grujin i “Otkrivam sebe”.

Mirna je ponovila svoj nastup zbog tehničkih problema. Iz RTS-a su naveli da će podaci glasanja petočlanog stručnog žirija i publike biti naknadno objavljeni nakon finala. Drugo polufinale u kome se bira još sedam takmičara je 26. februara, prenosi Tanjug.

Prvo polufinale su vodile Kristina Radenković i Dragana Kosjerina Perduv, a iz takozvanog “Grin ruma” uključivao se sa takmičarima Stefan Popović.

U revijalnom dijelu su nastupili Bojana Stamenov, Sofija Petrović, Ivan Bosiljčić i drugi.

Kako je navedeno, RTS će dio prihoda od sms glasova sve tri večeri uputiti u humanitarne svrhe Ustanovi za decu i mlade Sremčica.

Finale “Pesme Evrovizije” biće održano u Beču 16. maja, a prethodiće dva polufinala 12. maja, u kome je Srbija, i 14. maja.

Tri krivične prijave u Osnovnom javnom tužilaštvu u Vranju podnesene su protiv repera Dragomira Despića Desingerice, zbog nedavnog nastupa u jednom klubu u Vranju.

Desingerica je 20. februara imao performans sa živim jagnjetom na sceni. Njemu su donijeli živo jagnje koje se opiralo i pokušavalo da pobjegne, dok je Despić izvodio svoju pjesmu “Čokolada”.

Izvedba je izazvala lavinu negativnih komentara na društvenim mrežama, a mnogi korisnici su izrazili šok i negodovanje zbog tretmana životinje, prenosi b92.

Iz Osnovnog javnog tužilaštva potvrdili su da su primili tri krivične prijave protiv odgovornih lica u klubu u Vranju, gdje je reper nastupao.

 

View this post on Instagram

 

A post shared by ZooPlanetNis (@zooplanetnis)

“U daljem toku postupka biće nadležnoj PU u Vranju stavljen zahtev za prikupljanje potrebnih obaveštenja na sve okolnosti nastanka kritičnog događaja”, navodi se u odgovoru OJT.

Godine 1963. sedamnaestogodišnji Rendi Gardner nije spavao 11 dana i 25 minuta.

Ostao je budan za potrebe projekta za naučni sajam u Kaliforniji, postavivši tako svjetski rekord.

Ginisova knjiga rekorda više ne prati ovaj podvig: prestali su primati prijave 1997. zbog, kako su objasnili, velikih opasnosti povezanih s nedostatkom sna.

Koje su to opasnosti? Šta se događa onima koji dugo pate od nedostatka sna?

Nedostatak sna opasan

San je ključan za izvršne, emocionalne i tjelesne funkcije, a nedostatak sna povećava rizik od čitavog niza zdravstvenih problema, uključujući dijabetes, bolesti srca, gojaznost i depresiju, kažu iz američkog Centra za kontrolu i prevenciju bolesti.

Stručnjaci kažu da je ljudima potrebno šest do osam sati sna svaki dan. Ipak, nije rijetko da ljudi, a posebno studenti, ostanu budni čitavu noć i tako ne spavaju 24 sata.

“U ovoj fazi postaje izazovno razlikovati san i budnost. Kada ste 24 sata neprestano budni, u aktivnosti mozga vide se signali da ste na granici sna i budnosti, iako izgledate budno”, kaže Oren Koen, ljekar medicine sna u njujorškoj bolnici Maunt Sinaj.

To se zove mikrosan. Ljudi koji ne spavaju dugo vremena možda izgledaju budni, ali njihov mozak nesvjesno prelazi u stanje abnormalnog sna, koji uključuje intervale slabog fokusa ili, čak, halucinacija.

“San preuzima, mozak neizbježno pada u san. Ljudi mi često kažu: ‘Nisam spavao nedjeljama’, ali to je gotovo nemoguće”, kaže Alon Avidan, koji vodi Centar za poremećaje spavanja na Univerzitetu Kalifornije.

Koen je dodao da mu je teško da povjeruje da neko može ostati budan duže od 24 sata bez ovakvih epizoda.

Kada se pojavljuju nuspojave

Ipak, teško je precizno odrediti koliko dugo neko može ostati budan i kako se pojavljuju nuspojave.

“Hroničan nedostatak sna, u kojem pojedinac dugo vremena ne spava, toliko je katastrofalan da se smatra neetičnim proučavati ga na ljudima”, kaže Avidon.

Prisilno držanje u stanju budnosti koristi se kao metoda psihičkog mučenja.

Iako se dugi period nedostatka sna ne može proučavati, ipak postoje podaci o ljudima s rijetkom nasljednom bolešću pod nazivom fatalna porodična nesanica.

Ti pacijenti imaju genetsku mutaciju koja izaziva abnormalno akumuliranje proteina u mozgu, što s vremenom pogoršava san.

Njihova tijela počnu da propadaju i oni s vremenom umiru zbog naslaga proteina koje oštećuju njihove moždane ćelije. Od ovog poremećaja većina pacijenata umre u prosjeku u roku od 18 mjeseci.

Za svakih sat vremena izgubljenog sna potrebno je osam sati sna za oporavak.

Studije sprovedene na pacovima 1989. godine pokazale su da životinje mogu bez sna izdržati između 11 i 32 dana prije nego što uginu.

Nespavanje kao alkohol

Studija na ljudima iz 2019, objavljena u časopisu “Nature and Science of Sleep”, otkrila je da učesnici eksperimenta mogu održavati relativno normalan nivo budnosti i opreza do 16 sati.

Ali, nakon 16 sati dolazi do značajnog pada pažnje, uvećanog kod učesnika koji su patili od hronične nesanice.

Studija iz 2000. otkrila je da nespavanje 24 sata smanjuje koordinaciju između očiju i ruku jednako kao i 0,1 odsto alkohola u krvi.

Posljedice nedostatka sna nakon 24 sata uključivale su smanjeno vrijeme reakcije, nerazgovijetan govor, smanjenu sposobnost donošenja odluka, smanjeno pamćenje i koordinaciju, iritabilnost, lošiji vid i sluh, navode iz Cleveland Clinic.

Nakon 36 sati ljudi u krvi imaju povećane markere upale, a dolazi i do neravnoteže hormona i usporavanja metabolizma, pojasnili su iz klinike.

Malo je istraživanja o tome šta se događa nakon 72 sata, ali poznato je da ljudi postaju anksiozni, depresivni, počinju halucinirati i imaju problema s izvršnim funkcijama.

“Dug spavanja”

Istraživanje američkih ljekara pokazalo je da nedostatak sna povećava preopterećenost na poslu i broj ljekarskih grešaka.

Rezidenti hirurgije u Izraelu pokazali su pojačanu impulsivnost, sporije kognitivne procese i smanjene izvršne funkcije nakon 26-satne smjene, pokazala je studija iz 2021, objavljena u časopisu “Medical Education”.

Radnici koji rade u smjenama takođe su u opasnosti od posljedica nedostatka sna jer oni često ne spavaju dovoljno, ne mogu uspostaviti rutinu sna i često moraju spavati dok je napolju dan, što nije prirodno za ljudski ciklus.

Ključno je znati da se ne može jednostavno nadoknaditi nedostatak sna kasnije.

“Nedostatak sna je kumulativan, što znači da oni koji ne spavaju dovoljno sakupljaju neku vrstu ‘duga spavanja’. Za svaki sat vremena izgubljenog sna potrebno je punih osam sati sna za oporavak”, upozorava Avidon.

Ograničavanje spavanja takođe je rizično. Iako posljedice na sposobnost koncentracije mogu biti ozbiljne, ponekad ih mi sami ne primjećujemo, jednako kao što neko misli da je sposoban da vozi iako je pod uticajem alkohola.

“Ti ljudi ne znaju da se ne mogu dovoljno dobro fokusirati”, kaže Koen, prenose Vijesti.me.

Morski plodovi iz oblasti Fukušime posluženi su na festivalu ribe u Tokiju 15 godina nakon nuklearne katastrofe poslije zemljotresa i cunamija 2011. godine.

Festival “Sakana” održava se od 2020. godine. Ove godine morski plodovi iz Fukušime prodaju se na 10 tezgi, prenio je javni servis NHK.

Ponuđeni su raznovrsni riblji specijaliteti – sašimi od ribe iz dubokih voda, grilovani ružičasti brancin, marinirana riba list, morski ježevi i školjke.

Posjetilac u pedesetim godinama iz Jokohame rekao je da sašimi sadrži puno masti i da je ukusan.

Organizator festivala Košio Fumihito izjavio je da, 15 godina nakon katastrofe, priobalni ribolov kod Fukušime još nije dostigao nivo iz perioda prije nesreće, prenosi Glas Srpske.

On je dodao da se nada da će mnogo ljudi podržati Fukušimu i uživati u ukusnoj ribi, koje u tom području ima u izobilju.

Određeni karcinomi kod kućnih mačaka razvijaju se kroz genetske mutacije veoma slične onima kod ljudi, što bi moglo da pomogne u unapređenju liječenja za obje vrste, pokazuje istraživanje britanskog Instituta “Velkom Sanger”.

Prema najnovijim podacima Evropske federacije industrije kućnih ljubimaca, oko 26 odsto evropskih domaćinstava, približno oko 139 miliona, posjeduje barem jednu mačku.

Istraživači su uočili da je rak među glavnim uzrocima bolesti i smrti kod mačaka, ali se vrlo malo zna o tome kako se on razvija kod njih.

Kućne mačke su izložene istim rizicima od raka u životnoj sredini kao i njihovi vlasnici, što znači da bi određeni uzroci mogli da budu zajednički.

“Upoređivanjem genomike raka kod različitih vrsta stičemo bolje razumijevanje o tome šta uzrokuje rak”, rekao je Bejli Fransis, jedan od autora istraživanja.

On je dodao da je jedan od glavnih nalaza studije taj da su genetske promjene kod raka mačaka slične onima koje se vide kod ljudi i pasa, prenio je “Juronjuz”.

“Ovo bi moglo da pomogne stručnjacima u veterinarskoj oblasti, kao i onima koji proučavaju rak kod ljudi. To pokazuje da, kada se znanje i podaci razmjenjuju između različitih disciplina, svi možemo da imamo korist”, rekao je Fransis.

Istraživački tim je pregledao oko 500 kućnih mačaka u sedam zemalja i sekvencirao njihov DNK iz uzoraka tkiva koji su već bili uzeti u veterinarske svrhe.

Naučnici su otkrili da se za pojedine vrste raka genetski pokretači kod mačaka blisko podudaraju sa onima kod ljudi.

“Ukupno je identifikovan 31 genetski pokretač, što otvara vrata za istraživanje veterinarske i ljudske onkologije”, navodi se u studiji.

Seat i Cupra ušli su u finalnu fazu priprema za serijsku proizvodnju modela Cupra Raval, prvog potpuno električnog vozila koje će silaziti sa traka fabrike u Martorelju.

Ovaj model predvodi novu porodicu od četiri gradska električna automobila Volkswagen grupe koji će se proizvoditi u Španiji, a u koju spadaju i Volkswagen ID. Polo, Škoda Epiq i Volkswagen ID. Cross.

Fabrika u Martorelju pretrpjela je ogromne izmjene kako bi podržala proizvodnju nove generacije vozila, uključujući renoviranje čak 160.000 kvadratnih metara prostora.

Instalirano je 1.000 novih robota za fazu karoserije, 60 kalupa za štancanje komponenti, kao i automatizovani most dug 600 metara koji direktno povezuje fabriku za sklapanje baterija sa glavnom proizvodnom linijom.

Trenutno se odvija faza poznata kao “serija 0”, koja omogućava timovima da testiraju sve procese i standarde kvaliteta prije nego što krene puna serijska proizvodnja. Španija ima centralnu ulogu u ovom projektu, sa više od 90 dobavljača i 110 proizvodnih pogona koji obezbjeđuju čak 70% materijala potrebnih za izradu ovih automobila.

Zaposleni su prošli kroz više od 560.000 sati obuke u okviru programa elektrifikacije, a Markus Haut, izvršni direktor kompanije, naglasio je da je Martorelj postao “epicentar buduće mobilnosti” i da Raval označava početak potpuno nove ere za ovaj brend, prenosi b92.

Zdravko Čolić je u policiji proveo gotovo dva sata dajući izjavu povodom incidenta u kojem je 3. februara oko pet sati ujutru na njegovu porodičnu kuću bačena bomba.

Čolić je, prema nezvaničnim saznanjima Kurira, saslušan neposredno po povratku iz Hrvatske, gdje je boravio i u trenutku bombaškog napada, a pred nadležnim organima iznio je sve detalje koji bi mogli da pomognu u rasvjetljavanju ovog nemilog događaja.

Prema riječima izvora, Čolić je bio smiren i staložen tokom razgovora sa policijskim službenicima. Strpljivo je odgovarao na sva pitanja, a akcenat saslušanja bio je na mogućim motivima napada.

Istražitelje je zanimalo da li se pjevač nekome zamjerio, da li postoji osoba na koju sumnja, kao i da li on ili neko od članova njegove porodice imaju eventualne dugove ili neraščišćene odnose koji bi mogli biti povod za ovakav čin.

Nema neprijatelje

“Čim se vratio sa puta iz Hrvatske, Zdravko je bio u policiji i dao izjavu povodom nemilog događaja. Saslušanje je trajalo oko dva sata. Pevač je bio smiren, raspoložen i odgovorio je na svako postavljeno pitanje i potpitanje nadležnih organa. Akcenat je bio na tome da li se nekome zamerio, na koga sumnja i da li neko od ukućana ima dugove ili neraščišćenje račune. Zdravko je sve negirao. Posebno je istakao da se nikome nije zamerio i da u karijeri nije imao problema sa saradnicima, kolegama, a ni sa poštovaocima njegovog lika i dela. Istakao je da neprijatelje nije pravio, niti ih ima, a da on zna. Nije želeo da upre prstom ni na koga sa estrade, a ni iz drugih miljea”,  objašnjava  izvor Kurira.

Tokom razgovora dotakli su se i pitanja eventualnog privatnog gonjenja napadača. Iako je o toj mogućnosti bilo riječi, pjevač je, prema saznanjima Kurira, ostao pri stavu da osobe koje se dovode u vezu sa napadom neće privatno tužiti, niti krivično goniti. Smatra da iza svega stoji neko drugi i vjeruje da će istraga pokazati pravu pozadinu incidenta.

Čolić je navodno istakao da mu je najvažnije da sazna istinu, prije svega zbog bezbjednosti svoje porodice. Kako je poručio, želi da razumije pravi razlog napada kako bi, ukoliko postoji bilo kakav problem, mogao da ga riješi i spriječi slične situacije u budućnosti.

Istraga je i dalje u toku, a nadležni organi rade na utvrđivanju svih okolnosti ovog slučaja, koji je uznemirio kako porodicu Čolić, tako i javnost.

“Prije je bilo bolje” – rečenica koju ćete čuti od gotovo svakog ko je zagazio u ozbiljne godine. I nije važno da li je riječ o sedamdesetogodišnjaku ili nekom mlađem – prošlost se gotovo uvijek pamti kroz ružičaste naočare. Logično, jer smo tada bili mlađi, snažniji i bezbrižniji.

Ipak, kada se govori o životu u Jugoslaviji, mnogi koji su to vrijeme zaista proživjeli ističu da su neke navike i vrijednosti bile drugačije, a u ponečemu i korisnije nego danas. Nije riječ samo o nostalgiji. Istina je, kao i obično, negdje na sredini: plate su bile skromne, izbor robe ograničen, nestašice nisu bile rijetkost, a na nove cipele čekalo se godinama. Ali ljudi su znali da se snađu.

Upravo iz tog perioda izdvajaju se četiri životne lekcije koje i danas mogu da budu zlata vrijedne.

1. Popravi, ne bacaj

Ako se pokvari rajsferšlus, bojler ili kućni aparat – danas je prva reakcija da se kupi novo. Međutim, svaka zamjena košta, a kada se u stanu pokvari više stvari odjednom, udar na kućni budžet postaje ozbiljan.

Nekada se ništa nije bacalo bez pokušaja popravke. Odjeća se krpila, dugmad su se prišivala, đonovi lijepili, a aparati nosili kod majstora. Takav odnos prema stvarima produžava njihov vijek, štedi novac i uči odgovornijoj potrošnji.

2. Zimnica kao spas za kućni budžet

Priprema zimnice bila je gotovo obavezna u svakom domaćinstvu. Kuvani su džemovi, pravili se sokovi, turšija, kiseli kupus, paprike i krastavci. Znalo se šta stoji u špajzu i šta će se iznijeti na sto tokom zime.

Danas je hrana dostupna tokom cijele godine, ali zamrzavanje i čuvanje sezonskih namirnica i dalje ima smisla. Ljeti su voće i povrće jeftiniji i kvalitetniji, pa se od njih zimi mogu praviti kompoti, pite, knedle ili jednostavno uživati u bobičastom voću bez gubitka ukusa.

3. Štednja kao navika, ne luksuz

Skoro svaka porodica imala je štednu knjižicu. Iako kamate nisu donosile veliku zaradu, postojala je svijest da dio plate mora da se odvoji za “crne dane”.

Danas su na raspolaganju različiti oblici štednje – od klasičnih računa do digitalnih aplikacija – ali suština ostaje ista: redovno odvajanje makar male sume stvara finansijsku sigurnost i mirniji san.

4. Vještine koje vrijede više od novca

U školama se učilo domaćinstvo, a mnoge žene znale su da šiju, prepravljaju i same prave odjeću. Vez, pletenje i ručni rad bili su dio svakodnevice. Muškarci su često sami izrađivali namještaj ili popravljali po kući.

Te vještine nisu samo smanjivale troškove, već su razvijale samostalnost, kreativnost i osjećaj ponosa – jer mnogo toga može da se napravi sopstvenim rukama.

Da li je zaista prije bilo bolje?

Život u Jugoslaviji nije bio ni bajka ni potpuni mrak. Bilo je nestašica, skromnih plata i čekanja u redovima, ali je postojala kultura racionalnog trošenja i međusobne pomoći.

Možda danas živimo brže i imamo veći izbor, ali neke stare navike – popravljanje umjesto bacanja, pravljenje zimnice, redovna štednja i razvijanje praktičnih vještina – i dalje mogu da budu dragocjen podsjetnik kako da pametnije upravljamo novcem i životom, prenosi Kurir.

Vjenčanje bi trebalo da bude jedan od najljepših dana u životu, ali su se na svadbama u Srbiji, prema pričama ljudi, dešavale razne bizarne scene.

Svadbe na Balkanu oduvijek su bile mnogo više od običnog okupljanja – one su slavlje ljubavi, ali i prilika da se pokažu tradicija, običaji i gostoprimstvo domaćina.

Običaji

Od bacanja bidermajera i sita sa žitom na krov, preko igranja kola, pa do raskošnih trpeza, svaka svadba nosi poseban šarm. Ipak, ponekad otkriju i onu drugu, mračniju stranu – nepristojnosti i potpuno neočekivane scene.

Upravo zbog toga, nedavno je jedan Balkanac javno na Redditu upitao ostale korisnike da podijele svoja iskustva o, kako je napisao, „seljačkim, nepristojnim i nekulturnim scenama na svadbama“.

Iznesena iskustva

„Koje ste sve seljačke, nepristojne i nekulturne stvari vidjeli na svadbama? Događaji poput pucanja u vazduh. Šta ste sve vidjeli na svadbama, a za šta ste prokomentarisali da je neprimjereno?“, napisao je on.+

Odgovori su brzo počeli da pristižu, a priče koje su ljudi dijelili varirale su od sitnih neprijatnosti do pravih skandala.

„Dao 100 evra, pa tražio 50 nazad“

Nekima je običaj sa novcem i javnim čitanjem ko je koliko dao – najružnija praksa.

„Već sam nekoliko puta pričao o tome kada se javno govori koliko je koja familija dala para, ili o situacijama kada gost mladoženji da 100 evra, pa ga onda pita da mu vrati 50. Mislio sam da je to mit dok nas tast otvoreno nije pitao planiramo li da ‘čitamo’.“

Bizarni običaji i nepristojne scene za stolom

Lizanje lutke

Jedan korisnik priznao je da ga je posebno šokirao trenutak kada je mladoženja, prema običaju, morao da presvuče bebi-lutku.

„Jedan od apsurdnijih trenutaka bio je kada je mladoženja lizao bebi-lutki zadnjicu koja je bila namazana nutelom. Kada su došli po mladu, na vratima su zatekli lutku i pelene, i trebalo je da presvuče pelene prije nego što sve nastavi.“

Pipanje prstima

Drugi su opisivali nepristojno ponašanje gostiju za stolom.

„Ujak je, kada je jagnjetina stigla na sto, bez obzira na to što su već bila dva pladnja hrane, uzeo tanjir i prstima počeo da prebira po svim komadima kako bi sebi uzeo najmesnatije. Nakon svakog pojedenog komada lizao je masne prste prije nego što bi nastavio da bira, a na kraju se još i podrignuo jer mu, izgleda, nije bilo dovoljno ‘ukusno’.“

Jedna od nevjerovatnijih priča odnosi se i na samu ceremoniju.

„Nisam lično vidio, ali prijatelj je bio na svadbi gdje je, dok je sveštenik držao ceremoniju, mladoženji zazvonio mobilni telefon. On se javio, pričao nekoliko minuta, a onda su svi nastavili kao da se ništa nije dogodilo.“

Motorna testera, tuča i suze na prvom plesu

Jedan korisnik koji je godinama radio kao konobar na svadbama tvrdi da bi mogao knjigu da napiše o svemu što je doživio.

„Na jednoj svadbi, otac mlade se toliko napio da je izvadio motornu testeru i ocu mladoženje isjekao četiri stabla masline. Potukli su se, nastao je totalni haos“, napisao je on.

Šampionska scena

Ipak, scena koja je izazvala najviše reakcija bila je ona sa prvog plesa.

„Na jednom prvom plesu, brižna majka mladoženje je usred plesa ‘preotela’ sina i počela da igra s njim. Mlada je počela da plače, pola rodbine se diglo, majka viče na sve… Majko moja kad se sjetim tih dana“, naveo je korisnik.

Priče sa društvenih mreža pokazuju da, iako svadbe simbolizuju ljubav i zajedništvo, nerijetko postaju i pozornica za scene koje gosti dugo pamte – ali ne uvijek po lijepom.

(Kurir/Blic)

Marijana Soldat Bogojević (43) iz Mrkonjić Grada, pjevačica poznatog banjalučkog benda
Vizantijsko Plavo, a sada ušesnica emisije „Nikad nije kasno“ zapjevala je sinoć na
Grandovoj sceni, Goca Lazarević ostala bez riječi: „Nisam te slušala, koliko sam te
gledala“

Marijana nije mogla ni da nasluti da će se ove godine pojaviti u takmičenju, jer su prijavu
za emisiju poslale njena majka i sestra, a da Marijana ništa nije znala.
Još od ranog djetinjstva zanala je da će se jedng dana baviti muzikom, a već je kao
tinejdžerka osvajala brojne nagrade na takmičenjima.
-Kao dijete sam bila jako srećna, nemirna, to bar moji kažu, ja se većine svojih netašluka
i ne sjećam. I u to vrijeme kada sam bila mala, moji kažu da sam tražila predmete po kući
koji su ličili na mikrofin. Penjala sam se na stolicu, krevet i simulirala kako pjevam – rekla
je ona u profilu i dodala:
-Sa 16 godina sam imala prvi javni nastup, u rodnom gradu i tada sam osvojila prvo
mjesto sa pjesmom ‘Branili su našu ljubav’ Zorice Brunclik.

Marijana je sedam godina radila kao voditeljka na jednoj radio stanici, a onda se
posvetila privatnom biznisu, muzici I dugogodišnji je član poznatog banjalučkog benda
“Vizantijsko Plavo”
-Sada radim privatno, kod kuće se bavim pedikirom i manikirom, a do prije deset godina
sam radila kao radio voditelj – kazala je takmičarka u profilu.
Udata je, sa suprugom je već godinama u skladom braku, a svoju porodicu smatra
najvećim uspjehom.
-Imam sina Andreja i supruga Sinišu, on mi kažu da sam jako neozbiljna, volim puno da
se smijem, uživam u svakom danu.
Kako nije znala da su je majka i sestra prijavile za takmičenje, pjevačica je otkrila kako je
reagovala kada je dobila poziv za učešće.
-To je bilo veliko iznenađenje za mene, nikada nisam razmišljala ni da se prijavim. Mama
mi je govorila da će me prijaviti, a ja to nisam shvatala ozbiljno. Kada sam gledala
emisiju, svidjela mi se emocija koju imate i svi isijavate jednu lijepu energiju – rekla je
takmičarka.
Marijana se u prvom krugu predstavila numerom grupe Smak, „Daire“, dok je svojom
energijom oduševila sve, a kako je njen nastup izgledao, pogledajte u videu ispod (od
12,06 minuta).

Ni žiri nije štedio komplimente nakon njenog nastupa, a posebno je pažnju publike
privukao komentar Goce Lazarević.
-Mare je donijela pjesmu na svoj način, što je meni prijalo. Imaš jako foničnu boju, za prvi
nastup fantastično – rekao je Mare.
-Kao da imaš neki oreol sreće koji širiš oko sebe. Uzbudila si me, nisam mogla ni da te
slušam, koliko sam te gledala. Nisam gej stvarno, ja sam ono na slovo p, ali si genijalna
– dodala je Goca Lazarević.
-Vidi se koliko uživaš na sceni i kako sve lijepo iznosite. Tako divna boja glasa, u
visinama, meni se mnogo dopalo. Voljela bih da se stvarno bavite muzikom do kraja
života – zaključila je Šejla Zonić.