VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ministar zdravlja RS-a Alen Šeranić okušao se na sportskom terenu

    Ministar zdravlja RS-a Alen Šeranić okušao se na sportskom terenu

    Javna rasvjeta na stadionu Fudbalskog kluba “Plamen” Donje Vodičevo puštena je večeras u upotrebu, a u prvoj utakmici pod reflektorima igrao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    Šeranić je igrao u susretu veteranskih ekipa “Mladost” Glamočani i “Plamen” Donje Vodičevo.

    “Uvijek kad nađem priliku podržavam sportske aktivnosti. Ovo je veliki dan za Vodičevo jer su sami obezbijedili sredstva za reflektore. S obzirom na to da su aktivni u unapređenju sportske infrastrukture – tu sam da ih podržim, kao i sve druge klubove koji su aktivni”, rekao je Šeranić.

    Načelnik općine Novi Grad Miroslav Drljača, koji je pustio u upotrebu javnu rasvjetu na stadionu, rekao je da ova lokalna zajednica ima veoma dugu fudbalsku tradiciju.

    “Fudbalski klub ‘Plamen’ također ima dugu tradiciju, a posebno je važno da se mnogo pažnje posvećuje mlađim selekcijama. Općina podržava ono što radi Uprava kluba”, rekao je Drljača.

    Predsjednik FK “Plamen” Zoran Rađenović rekao je da je klub osnovan 1936. godine, te da je u proteklih osam godina mnogo uloženo u infrastrukturu.

  • Upozorenje na rast vodostaja u Srpskoj

    Upozorenje na rast vodostaja u Srpskoj

    U slivu rijeke Bosne očekuje se znatniji rast vodostaja, a u Doboju i Modriči prognozira se dostizanje kote redovne odbrane od poplave sa vrhom poplavnog talasa sa ponedjeljka na utorak, 19. na 20. jul, saopšteno je iz preduzeća “Vode Srpske”.

    Prognozira se rast vodostaja i u slivu rijeke Ukrine, gdje postoji i mogućnost pojave bujičnih poplava, kao i u slivu rijeka Vrbanje, Sane, Ribnika, Prače, Rakitnice, Žepe i na širem području Sarajeva.

    U slivu Vrbasa očekuje se rast vodostaja, ali bez dostizanja kote pripremnog stanja ni na jednoj prognoznoj lokaciji, dodaje se u saopštenju.

    U slivu Une i Sane očekuje se rast vodostaja, a na prognoznoj lokaciji Sanski Most na rijeci Sani i u Kostajnici na rijeci Uni mogla bi da bude dosegnuta kota pripremnog stanja.

    Iz ovog preduzeća je saopšteno da redovno prate stanje vodostaja na području Republike Srpske i djeluju u skladu sa svojim nadležnostima.

  • Između Turske i Srbije moći će se s ličnom kartom

    Između Turske i Srbije moći će se s ličnom kartom

    Ministarica trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić izjavila je da je prihvaćen prijedlog turskog ministra kulture i turizma Mehmeta Nurija Ersoja da se građanima Srbije i Turske omogući da u Tursku, odnosno Srbiju ulaze samo s ličnom kartom.

    SRBIJA17.07.2021 | 10:18
    Između Turske i Srbije moći će se s ličnom kartom
    “Prijedlog je veoma dobro prihvaćen i na tome ćemo raditi u narednom periodu”, rekla je Matićeva novinarima nakon sastanka s Ersojem u Beogradu.

    Ona je navela da je podršku tom prijedlogu dao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Sada ćemo sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom vanjskih poslova, ali i Ministarstvom unutrašnjih poslova raditi na realizaciji ove ideje”, rekla je Matićeva.

    Ona je navela da je u prvih pet mjeseci ove godine za 49 posto veći broj turista iz Turske u Srbiji, u odnosu na prošlu godinu, kao i da sada borave duže, u prosjeku šest dana.

    Matićeva je rekla da turski turisti posjećuju velike gradove Beograd, Novi Sad i Niš, ali i Zlatibor, Kopaonik, Novi Pazar, ali i sve turističke lokacije koje se nalaze na putu do Novog Pazara.

    Turski ministar Mehmet Nuri Ersoj ocijenio je da će, kada bude omogućeno putovanje samo s ličnom kartom, vazdušni saobraćaj između dvije zemlje postati intenzivniji.

    On je istakao da će se na tome ubrzano raditi.

  • MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 miliona eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovnu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi naša zemlja trebala otplatiti do 2028. godine.

    Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.

    “Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih talasa pandemije, osigurati više ciljanu podršku preduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman da nastavi podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz finansijsku podršku”, kazala je Iancu.

    Što se tiče finansijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna finansijska sredstva kroz instrumente brzog finansiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.

    “Sada, kao mjeru politika u izuzetnim okolnostima, pripremamo doznačavanje generalne alokacije SDR-a koja ima za cilj da ojača rezerve i likvidnost zemalja članica. Kako zemlje izlaze iz te urgentne krize, tako se i finansijska podrška MMF-a vraća ponovo na programe kreditiranja, gdje je doznačavanje sredstava vezano za provođenje ključnih reformi u cilju postizanja snažnog i održivog oporavka”, istakla je Iancu.

    Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.


    “MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Evropskoj uniji”, kazao je Jewell.

    Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 miliona eura, doznačeno je samo oko 150 miliona eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.

    “Novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme sa ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovisati snažan i održiv oporavak”, kazala je Iancu.

    MMF je do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.

    “Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo budžete i kvalitet vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima”, poručio je Jewell.

  • Patrijarh Porfirije danas u Sabornoj crkvi u Karlovcu

    Patrijarh Porfirije danas u Sabornoj crkvi u Karlovcu

    Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije služiće danas liturgiju u Sabornom hramu Svetog oca Nikolaja Mirlikijskog u Karlovcu u Hrvatskoj.

    Patrijarh će liturgiju služiti na praznik Svetog sveštenomučenika Save Gornjokarlovačkog, patrona Eparhije gornjokarlovačke, objavljeno je na sajtu Srpske pravoslavne crkve (SPC).

    Sveti Sava Gornjokarlovački bio je episkop gornjokarlovački Sava (Trpajić) do sredine 1941. godine, kada su ga uhapsile i poslije dugotrajne torture ubile ustaše.

    Eparhija gornjokarlovačka danas obuhvata predjele takozvane Gornje krajine – Liku i Baniju, Kordun, Gorski kotar, hrvatsko primorje i dvije parohije u Istri – Pulu i Peroj, kao i parohija Marindol u Sloveniji, na lijevoj obali Kupe.

    Od osnivanja do Prvog svjetskog rata Eparhiji gornjokarlovačkoj pripadala je i Srpska pravoslavna parohija u Trstu, koja je osnovana u drugoj polovini 18. vijeka, navodi se na sajtu Eparhije gornjokarlovačke.

  • Dodik se oglasio o odluci Ustavnog suda o koncesijama

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik rekao je da sudije Ustavnog suda BiH više rade na raspakivanju BiH nego sve politike u BiH i da je odluka o apelaciji 24 poslanika Parlamentarne skupštine BiH na koncesije za izgradnju hidrelektrana na Drini ujdurma protiv Republike Srpske.

    Veoma je jasno da su na prostoru Republike Srpske koji ne dodiruje ni spoljne granice BiH niti je u dodiru sa entitetskom linijom date koncesije za izgradnju hiroelektrana – rekao je Dodik novinarima u Sarajevu povodom odluke Ustavnog suda BiH da apelaciju poslanika koja se odnosi na izgradnju hidroelektrana na Drini rješava Komisija za koncesije BiH.

    On je podsjetio da je Federacija BiH izdala više od 300 takvih koncesija i da ih niko nije sporio.

    Ja ih neću sporiti nikada jer to pripada Federaciji BiH, ali je odjednom napravljena trivijalna kamuflaža oko toga. Kakva Komisija za koncesije BiH da rješava sporove? – pitao je Dodik.

    Dodik je istakao da “to nigdje ne postoji”.

    – To nije zakonska obaveza, pa ne može biti ni ustavna. Nažalost, ovo što radi Ustavni sud i te navodne sudije više rade na raspakivanju BiH nego svi politički napori – rekao je Dodik.

    Ustavni sud BiH danas je u Sarajevu naložio Komisiji za koncesije BiH da u svojstvu Zajedničke komisije za koncesije, najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja ove odluke, riješi sporna pitanja između BiH i Republike Srpske nastala u vezi sa dodjelom koncesija, saznaje Srna u Ustavnom sudu.

  • Božica Živković Rajilić poručuje: O stradanjima srpske djece i našeg naroda treba stalno govoriti

    Božica Živković Rajilić poručuje: O stradanjima srpske djece i našeg naroda treba stalno govoriti

    Odbor djece logoraša, koji je osnovan u okviru Udruženja žena žrtava rata Republike Srpske, ima zadatak da čuva istinu o stradanjima srpskog naroda, a posebno djece koja su u logorima preživjela strahote, kako bi na taj način ojačali borbu protiv nametnute lažne slike o Srbima u svijetu.

    Rekla je ovo za “Glas Srpske” predsjednica ovog udruženja Božica Živković Rajilić. I pored otežanih uslova rada tokom pandemije, članice udruženja su, kako kaže, uspjele da ispune sve planirane aktivnosti, ali došlo je vrijeme da svoje obaveze i ciljeve prenesu i na mlađe članove.

    “U novoosnovanom Odboru je nekoliko desetina članova koji su u vrijeme ratnih zbivanja bili maloljetni. Kao djeca i bebe preživjeli su razne strahote, zbog čega imaju dužnost da nastave njegovati uspomenu na nevino stradale žrtve”, istakla je Živković Rajilić.

    Prema njenim riječima, jedan od njihovih prvih zadataka biće da pomažu regionalnim povjerenicima u udruženju, a potom će se te aktivnosti proširivati.

    “Trebaće prvo napraviti evidencije i okupiti sve one koji su kao djeca tokom rata propatili. Jedan od zadataka biće i da apliciraju i pišu projekte koji će im obezbijediti samozapošljavanje, a najvažnije od svega jeste da nastave javno svjedočiti o stradanjima srpskog naroda, kao i da obilježavaju datume značajne za stvaranje i očuvanje Republike Srpske”, navela je Živković Rajilić.

    Istakla je i da niko prije članica ovog udruženja nije javno govorio o srpskoj djeci koja su preživjela logore.

    “O stradanjima srpske djece i našeg naroda treba stalno govoriti i svjedočiti, jer istina ne smije da se zaboravi. To nije samo u korist nas koji smo preživjeli, već u korist cijele Srpske, koja ne može dozvoliti da pobijede laži o Srbima projektovane u stranim ambasadama širom svijeta”, naglasila je Živković Rajilić.

    Ona je podsjetila da je ovo udruženje svoje ciljeve uspjelo ostvariti, i to od statusa udruženja od javnog interesa, preko zakonske regulative, do realizovanih godišnjih planova rada.

    “Međutim, kako vrijeme prolazi, mnoge naše članice su preminule, jer je riječ o starijoj populaciji, zbog čega udruženje u budućnosti treba da preuzmu upravo ovi mladi, koji će nastaviti našu borbu za istinu i pravdu”, poručila je Živković Rajilić.

    Treći mandat
    Božica Živković Rajilić krajem prošlog mjeseca dobila je treći mandat na mjestu predsjednika Udruženja žena žrtava rata Srpske.

    “Drago mi je da i dalje imam njihovo neograničeno povjerenje. Svi su odbori jednoglasno odlučili da ponovo budem izabrana, što je velika čast”, rekla je Rajilićeva.

  • Uginulu ribu odvoze u ponedjeljak

    Uginulu ribu odvoze u ponedjeljak

    Zaposleni u prnjavorskom “Ribnjaku” počeće uklanjati uginulu ribu u ponedjeljak, a opštinski veterinarski inspektor dao im je rok od 72 časa da završe posao.

    Usljed velike suše i začepljenja kanala, procjenjuje se da je u prnjavorskom “Ribnjaku” uginulo više od pet tona ribe. Nadležni su upozorili da bi u toj, ali i susjednim opštinama moglo doći do ekološke katastrofe ukoliko ptice i divljač počnu da raznose leševe.

    Nakon što je u petak izašao na lice mjesta, opštinski veterinarski inspektor Aleksandar Garić rekao je za “Glas Srpske” da je nezahvalno procjenjivati koliko je ribe uginulo, jer je riječ o veoma velikoj površini.

    • Naložio sam uklanjanje leševa ribe u roku od 72 časa. S obzirom na to da je stečajni upravnik tek imenovan i da je pred nama vikend, rok za izvršenje naložene mjere počinje teći u ponedjeljak – pojasnio je Garić.

    Rekao je da će već danas (subota) ono malo radnika u “Ribnjaku” pripremiti sve što je potrebno za sanaciju mjesta uginuća. Iako su meteorolozi za vikend najavili pljuskove, Garić kaže da nema straha da će usljed obilnih padavina voda odnijeti uginulu ribu negdje dalje.

    “Ribnjak” su u petak obišli i republički vodni i ekološki inspektor. U Inspektoratu RS navode da je vodni inspektor na licu mjesta kontrolišući funkcionalnosti objekata za korišćenje voda, utvrdio da u kasetama u kojima je došlo do uginuća ribe, nema dotoka vode zbog suše, a da nema alternativnih mogućnosti za snabdijevanje vodom.

    • S obzirom da republička vodna inspekcija već ima pokrenut upravni postupak prema ovom subjektu još od 2019. godine, u kojem je već nalagano preduzimanje mjera u cilju održavanja vodnog objekta ribnjaka, te da je imenovan novi stečajni upravnik, očekujemo da će se sada stvoriti uslovi za izvršenje naloženih mjera – naveli su u Inspektoratu RS.

    Dodaju da “Ribnjak” Prnjavor posjeduje važeću ekološku dozvolu, kojom su između ostalog definisane i mjere za upravljanje otpadom, gdje je propisano da se uginula riba i korovska riba izlovljena u sezoni uklanja, prema uputstvu i uz nadzor veterinarskog inspektora, te u tom dijelu ekološki inspektor nije imao osnova za postupanje.

    Novoimenovana stečajna upravnica Nataša Kosić rekla je da čeka rješenje inspekcije.

    • Uradićemo kako je naloženo. Kada dođem u “Ribnjak” preciziraćemo još gdje i na koji način će riba biti sklonjena – rekla je Kosićeva.

    Načelnik Prnjavora Darko Tomaš, koji je već ranije upozoravao da bi u “Ribnjaku” moglo doći do ovakvih problema, kratko je za “Glas” poručio da će insistirati da rok od tri dana za uklanjanje uginule ribe bude ispoštovan.

  • Voda se povukla, građani Modriče u strahu od novih poplava

    Voda se povukla, građani Modriče u strahu od novih poplava

    Najaviljivana promjena vremena i obilna kiša stigli su u Republiku Srpsku, a time i prvi problemi.

    Oko 18.00 časova Modriču su zahvatili pljuskovi praćeni snažnom grmljavinom. Ogromna količina vode koja je pala na uže gradsko jezgro izazvala je poplave u glavnim gradskim ulicama.

    Zbog toga je večeras zasjedao i Opštinski krizni štab, koji je naložio sve mjere zaštite od eventualnih padavina narednih dana.

    Prema procjenama, za dva časa palo je preko 50 litara vode na kvadrani metar. Јaka kiša, praćena grmljavinom, izazvala je poplavu na gradskim ulicama. Pored ulica, poplavljene su graže, podrumske prostorije i jedna dio poslovnih objekata. Građani su u nevjerici, a mnogi smatraju da je večeras bilo gore nego 2014. godine.

    Najugrožnije ulice u gradu bile su Svetosavska, Јovana Dučića, Solunsakih dobrovoljaca, Cara Lazara, te gradska pijaca.

    Opštinski krizni štab je naložio subjektima zaštite preduzimanje svih mjera kako bi se ublažile posljedice nevremena.

    Načelnik opštine Modriča Јovica Radulović rekao je na sjednici Štaba da se voda povukla iz centra Modriče, te da je i dalje teška situacija u naselju Srpska varoš.

    S obzirom na to da je kiša, uz mogućnost nevremena, prognozirana i u naredna tri dana, građani strahuju od novih poplava.

    Vodostaj rijeke Bosne je, i pored velikih padavina, u ovom trenutku 50 centimetara ispod kote odbrane od poplava.

  • Svijet ušao u eru ekstremnih nepogoda

    Svijet ušao u eru ekstremnih nepogoda

    Poplave u Njemačkoj šokirale su naučnike koji se bave klimatskim promjenama. Uprkos njihovim saznanjima o nedaćama koje klimatske promjene neumitno nose, ostali su zatečeni intenzitetom i razmjerom elementarnih nepogoda koje su zadesile planetu.

    Nakon smrtonosnog toplinskog talasa u SAD i Kanadi, gdje su temperature prije 14 dana rasle i do 49,6°C, potop u centralnoj Evropi dodatno je pobudio strahove da klimatski poremećaji, uzrokovani ljudskim aktivnostima, izazivaju ekstremne vremenske neprilike u većem obimu i ranije nego što se to predviđalo.

    U saveznim pokrajinama Porajnje i Sjeverna Rajna Vestfalija tako je nakon rekordnih poplava došlo do izlivanja brojnih potoka i rijeka. O razmjeru poplava najbolje svjedoči podatak kako su dijelovi Falačkog Porajnja i Sjeverne Rajne Vestfalija poplavljeni, a rezultat toga je najmanje 103 poginulih, 1.300 nestalih te desetine hiljada poplavljenih domova. U roku od samo 48 sati palo je 148 litara kiše po kvadratnom metru. Poređenja radi, taj dio Njemačke obično vidi 80 litara kiše u cijelom julu. Naučnici neprestano upozoravaju da će ljudske aktivnosti uzrokovati sve više poplava, vrućina, suša, oluja i drugih oblika ekstremnih vremenskih prilika, ali posljednja, gotovo apokaliptična događanja nadmašila su nažalost i ona najpesimističnija očekivanja.

    “Iznenađen sam ovim brojkama. Rekordi su dobro oboreni. Sada smo ušli u neželjeni domen, tačnije eru ekstremnih nepogoda, i to ranije nego što smo predviđali”, rekao je Diter Gerten, profesor klimatologije i hidrologije globalnih promjena na Potsdamskom institutu za istraživanje klimatskih uticaja. Njegovo mišljenje dijeli i Karlo Buontempo, šef Odjela za klimatske promjene pri Kopernikusovom institutu iz Utrehta.

    “Premda su brojke veće nego što smo očekivali, ono što smo vidjeli u Njemačkoj uglavnom je u skladu s tim trendom”, rekao je Buontempo.

    U prilog njegovoj tezi ide i podatak kako se sedam najtoplijih godina od kada se mjere temperature dogodilo od 2014. do danas, a smatra se kako je takvo zagrijavanje uzrokovano izduvnim gasovima motora, izgaranjem šuma i drugim ljudskim aktivnostima. Kompjuterski modeli predviđaju da će se rekordi rušiti sve češće i na sve više mjesta širom planete.

    “Kada govorimo o ekstremnim temperaturama, olujama i poplavama, SAD i zapadna Evropa često su najviše u središtu medija, ali vanredne vrućine vidjeli smo i u sjevernoj Evropi i Sibiru. Ne radi se tu o lokalizovanim incidentima, već o globalnim promjenama koje se mogu zapaziti u svakom dijelu svijeta”, upozorava Danijel Svejn, naučnik s kalifornijskog univerziteta.

    Tako su u Laponiji i dijelovima Sibira u junu takođe zabilježene rekordne vrućine, kao i u brojnim gradovima u Indiji, Pakistanu i Libiji. Predgrađa Tokija pogodile su najjače kišne padavine otkako su započeta mjerenja, a količina kiše koja obično na London padne u jednom mjesecu ovog jula slila se na grad u samo jednom danu.