VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Izvještaj o događajima u Srebrenici: “Najveći broj Bošnjaka stradao u borbama”

    Izvještaj o događajima u Srebrenici: “Najveći broj Bošnjaka stradao u borbama”

    Minimalan broj zarobljenih i kasnije strijeljanih lica u događajima u vezi sa Srebrenicom iznosi između 1.500 i 2.000 ljudi, dok maksimalan broj iznosi između 2.500 i 3.000 ljudi.

    Ovo se, između ostalog, navodi u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu od 1992. do 1995. godine, koji je objavljen juče.

    “Nakon temeljne istrage zaključuje se da se u Srebrenici nije dogodio niti pojedinačni zločin genocida niti genocid uopšte. Iako Komisija ne smatra ubistva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona uvažava činjenicu da su hiljade ljudi, uglavnom ratnih zarobljenika, ubijene na najstrašniji način i da odgovorne za ove gnusne zločine treba kazniti”, zaključuje se u ovom izvještaju.

    Kada je riječ o procjeni broja stradalih, u izvještaju se ističe da je u borbama, međusobnim obračunima između pripadnika iste vojske, počinjenim samoubistvima i u minskim poljima minimalan broj oko 4.000 ljudi, a maksimalan oko 5.000. Najveći broj Muslimana u Srebrenici i događajima u vezi sa Srebrenicom stradao je u borbi i pokušaju proboja na teritoriju pod kontrolom Armije RBiH iz obruča u kojem su se našli, a to su, kako je navedeno u izvještaju, potvrdila i brojna svjedočenja preživjelih.

    Međunarodni tim, koji je izradio ovaj izvještaj, izvršio je i provjeru spiska stradalih Memorijalnog centra Srebrenica i utvrdili su da se ukupno 36 imena koja se nalaze na spisku istovremeno nalaze i u evidencijama Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH jer su im nakon okončanja rata u BiH izdati lični dokumenti. Ovom prilikom upoređivano je ime, prezime, ime oca i datum rođenja i podudaranja kod tih 36 osoba bila su 100 odsto, dok je kod dodatnih 15 osoba utvrđeno veliko podudaranje sa razlikom u jednom slovu imena ili prezimena.

    “Navedeni podaci potvrđuju da su te osobe vjerovatno žive te samim tim i da nisu mogle biti žrtve drugih događaja iz jula 1995. godine. Djelimičnom provjerom spiskova utvrdili smo da je 26 lica sahranjeno u Memorijalnom centru Srebrenica, a da su stradali prije 1995. godine, od čega je samo jedno lice stradalo u maju 1995, a ostali 1992. i 1993. godine”, navodi se između ostalog u izvještaju.

    Međunarodni tim, koji je izradio izvještaj, pažnju je skrenuo i na pristrasnost Međunarodnog krivičnog suda u Hagu, navodeći, između ostalog da su mnogi osuđeni zbog komandne odgovornosti, iako nije bilo nijednog valjanog dokaza protiv njih. Takođe, dio izvještaja posvećen je i stradanju Srba u regiji Srebrenice, a taksativno su navedeni napadi u kojima je stradao veliki broj srpskih civila.

    Izvještaj je skrenuo pažnju i na to da, iako je enklava Srebrenica imala status zaštićene zone te da je bila predviđena i demilitarizacija koja se nikada nije desila jer prema borbenim izvještajima 28. divizije koji su upućeni komandi 2. korpusa Armije RBiH iz zaštićenih zona Srebrenica i Žepa, na teritoriji Republike Srpske izvršeno je više od 30 izviđačko-diverzantskih akcija.

    “Samo tokom nekoliko dana, počev od 22. juna do 27. juna 1995. godine, pripadnici ove jedinice izvršili su tri veća napada na zaštićene i demilitarizovane zone Srebrenica i pri tome ubile najmanje 47 vojnika i civila srpske nacionalnosti”, navodi se u izvještaju i ističe da muslimanske snage ni u jednom trenutku nisu dozvolile da budu razoružane, nego su na demilitarizovanu zonu gledale kao na utočište za reorganizaciju svojih vojnih potencijala.

    Nezavisna komisija utvrdila je i da su muslimanske snage 28. divizije Armije RBiH unutar Srebrenice formirale vojnu kolonu sa više od 12.000 pripadnika, koja se probijala kroz formacije srpske vojske i krenula prema muslimanskoj teritoriji, zaključivši da su napadi na ovu kolonu prouzrokovali smrt približno 4.000 do 5.000 vojnika, a što se može smatrati legitimnim vojnim akcijama.

    “Međutim, pogubljenje 2.500 do 3.000 vojnih zatvorenika, uključujući nekoliko stotina muških civila iz baze Potočari, pored nekoliko stotina razmijenjenih vojnika, predstavlja ratni zločin”, zaključuje se u ovom izvještaju.

    Kamen temeljac za sagledavanje istine
    Predsjednik Organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Srebrenice Branimir Kojić rekao je da je Izvještaj nezavisne međunarodne komisije za stradanje svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine dokument koji u potpunosti nedvosmisleno pokazuje da je u ovom ratu u ovoj opštini stradao i srpski narod.

    Kojić je istakao da je jako bitno da je komisija utvrdila da nije bilo navodnog genocida nad Bošnjacima 1995. godine, što Haški tribunal pod uticajem zapadnih sila i medija želi nametnuti i što postaje narativ u njihovom tumačenju rata u BiH.

    “Ovaj izvještaj može biti kamen temeljac za sagledavanje istine, ukoliko to Bošnjaci i svijet zaista žele, mada i posljednji događaji govore suprotno”, ocijenio je Kojić.

  • Radna grupa nastavlja s razmatranjem prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH

    Radna grupa nastavlja s razmatranjem prijedloga za izmjene Izbornog zakona BiH

    Interresorna radna grupa za izmjenu izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine će na sjednici zakazanoj za danas nastaviti razmatrati prijedloge za izmjene Izbornog zakona BiH.

    Tokom proteklog dvodnevnog zasjedanja, 12. i 13. jula, razmatrana su poglavlja koja se odnose na birački spisak, ovjeru i kandidiranje za izbore, provođenje izbora, te zaštitu izbornog prava i pravila ponašanja u izbornoj kampanji.

    Predsjedavajuća Interresorne radne grupe Alma Čolo nakon te sjednice je izjavila novinarima da rade po preporukama ODIHR-a, OSCE-a, Transparency Internationala, a i ono što je ugrađeno u prijedlog Centralne izborne komisije BiH na dnevnom je redu.

    “Idemo redom po poglavljima. Puno stvari smo izdiskutovali i u vezi s određenim stvarima imamo konsenzus, a na kraju ćemo glasati o svakoj izmjeni i dopuni Izbornog zakona”, navela je Čolo.

    Napomenula je da će o krupnim političkim pitanjima trebati postići dodatni konsenzus.

  • Netflix ima novu strategiju: Okreće se video-igrama

    Netflix ima novu strategiju: Okreće se video-igrama

    Streaming platforma Netflix planira veća ulaganja u video igrice budući da očekuje slabiji rast broja pretplatnika na uslugu streaminga zbog sve konkurencije i ukidanja pandemijskih ograničenja koja su držala ljude kod kuće.

    Netflix bilježi znatno sporiji rast broja novih pretplatnika nakon uzleta u 2020. godini, podstaknutog mjerama zatvaranja i ograničenja kretanja koje su vlade uvele kako bi suzbile pandemiju covida 19.

    Kompanija je u utorak saopštila da je počela proširivati ponudu video-igrica, koja će biti dostupna pretplatnicima bez dodatnih naknada i u početnoj će fazi biti usmjerena prvenstveno na igrice na mobilnim uređajima.

    “Igrice smatramo novom kategorijom sadržaja, nalik našem širenju na originalne filmove, animaciju i televizijske emisije bez scenarija“, saopštila je kompanija.

    Netflix navodi da je u drugom tromjesečju privukao 1,54 miliona novih pretplatnika i sada ih broji ukupno 209 miliona. U istom prošlogodišnjem periodu, na početku pandemije, bilježili su 10,1 milion novih pretplatnika.

    U periodu od jula do septembra očekuju novih 3,5 miliona.

    Netflixov je prihod u drugom tromjesečju porastao 19 odsto, na 7,3 milijarde dolara. Neto dobit gotovo je udvostručena, na 1,35 milijardi dolara.

    Pandemija je ove godine negativno uticala na tv produkciju Netflixa, suzivši izbor novih naslova. Kompanija je najavila poboljšanje u drugoj polovini godine, izdvajajući nove sezone serija You, Money Heist i The Witcher.

  • Podrška zapadnom Balkanu u borbi protiv terorizma

    Podrška zapadnom Balkanu u borbi protiv terorizma

    Evropska unija želi da mjere suzbijanja terorizma uklopi u pretpristupne pregovore za zemlje zapadnog Balkana, saopšteno je iz Evropske komisije.

    Naime, kako su objasnili, EU je pokrenula projekat vrijedan 1,55 miliona evra s ciljem prevencije radikalizacije u regionu zapadnog Balkana.

    “Komisija će podržati region u prevenciji svih oblika radikalizacije u okviru pretpristupnog procesa i implementacije Zajedničkog akcionog plana za suzbijanje terorizma na zapadnom Balkanu”, naglasili su oni.

    Kako je za “Nezavisne novine” rečeno u Evropskoj komisiji, EU i zapadni Balkan će raditi na pet ciljeva u ovoj oblasti… Prvi se odnosi na usvajanje zakona i jačanje institucija koje treba da se bore protiv terorizma i nasilnog ekstremizma. Drugi cilj se odnosi na mjere prevencije nasilnog ekstremizma i terorizma kroz integraciju, rad u zatvorima i jačanje socijalnih komponenti.

    Treći cilj bi trebalo da pospješi razmjenu podataka agencija u regionu i u EU, dok se u četvrtom cilju govori o sprečavanju pranja novca i razbijanju mreža za finansiranje terorističkih grupa.

    Peti cilj se, kako nam je rečeno, primarno bavi direktnom zaštitom građana i infrastrukture.

    Ove smjernice i ciljevi su, kako nam je objašnjeno, usvojeni na evropskim samitima u junu 2017. i junu 2018, a onda i usaglašeni sa zemljama zapadnog Balkana u maju 2018. kroz Sofijsku deklaraciju i Strategiju za zapadni Balkan Evropske komisije iz februara 2018. godine.

    Izvori “Nezavisnih” su nam rekli da ove mjere indirektno imaju veze s povlačenjem SAD iz Avganistana, kako bi se preventivno djelovalo na moguće pojačano djelovanje terorista u regionu.

    U najnovijem planu, kako je saopšteno na stranici Evropske komisije, želi se ojačati Mreža za povećanje svijesti o radikalizaciji, kako bi se veći broj aktivnosti sproveo u zemljama zapadnog Balkana.

    “Izazovi poput brige o povratku terorističkih boraca sa stranih ratišta i članova njihovih porodica biće rješavani kroz treninge, radionice i studijske posjete koje će se organizovati i u regionu i u zemljama članicama. Cilj je da se poboljša kapacitet zapadnog Balkana da se u skladu s evropskom politikom spriječi pojava radikalizma”, kažu oni.

    Period implementacije će iznositi 30 mjeseci, a finansiraće se iz druge komponente Instrumenata pretpristupne pomoći.

  • Dodik: Dobra odluka za udžbenike, i porodiljama uplatiti novac

    Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je dobra odluka Skupštine i grada Banjaluke da svi učenici osnovnih škola dobiju besplatne udžbenike, te dodao da to treba biti dobar primjer svim gradovima i opštinama u Srpskoj.

    “Takođe, nadam se da će u narednom periodu Skupština i gradska vlast Banjaluke početi sa uplatom novca, u iznosu od 500 KM svakoj porodilji u Banjaluci, jer je tako predviđeno budžetom grada”, rekao je Dodik za RTRS.

    U Banjaluci je danas potpisan ugovor o nabavci udžbenika za učenike od 3. do 9. razreda, čime će ovaj grad postati jedini u regionu u kojem će osnovci dobiti besplatne udžbenike.

    Vlada Republike Srpske je obezbijedila za školsku 2021/2022. godinu besplatne udžbenike za sve učenike prvog i drugog razreda osnovne škole, a za ove namjene izdvojeno je 3.000.000 KM.

  • Objavljen Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije o Srebrenici

    Objavljen Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije o Srebrenici

    Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji od 1992. do 1995. godine od danas je dosupan na veb stranici Komisije kao i na veb stranici Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

    Iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica podsjećaju da je Vlada Republike Srpske odluku o osnivanju Komisije donijela na osnovu zaključaka republičkog parlamenta, a sa sadržajem Izvještaja upoznata je na posebnoj sjednici 11. juna ove godine.

    “Vlada Srpske je uvjerena da će jedino cjelovito i istinito sagledavanje događaja u srebreničkoj regiji, ali i u cijeloj BiH, doprinijeti jačanju povjerenja i tolerancije među narodima u BiH, konačnom pomirenju i suživotu sadašnjih i budućih generacija”, ističe se u saopštenju Republičkog centra.

    Vlada izražava pijetet prema svim žrtvama i njihovim porodicama iz tragičnog sukoba u BiH, osuđuje ratne zločine počinjene na svim stranama i zahtijeva nedskriminatorsko procesuiranje odgovornih za ratne zločine na svim stranama.

    Govoreći o Izvještaju, predsjednik Komisije, izraelski istoričar Gideon Grajf, rekao je, između ostalog, da je Komisija sačinila ozbiljan, profesionalan i uravnotežen izvještaj, koji je vjeran istini i istorijskim događajima.

    Kao što je bio slučaj i kada je predstavljen Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja Srba u Sarajevu od 1991. do 1995. godine, zvaničnici Srpske su ocijenili da nije riječ o dokumentu koji je usmjeren protiv bilo kog naroda u BiH.

    “Namjera nije da se umanji bilo čija patnja ili bol, ali da je potrebno da se događaji iz rata u BiH sagledaju nepristrasno i argumentovano, zbog čega su i formirane ove komisije”, saopšteno je iz Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

    Izvještaj sa više od 1.000 strana možete pročitati i na: http://incomfis-srebrenica.org.

  • Potvrda o vakcinaciji ima “rok trajanja”

    Potvrda o vakcinaciji ima “rok trajanja”

    Građani BiH koji su primili vakcinu protiv virusa korona, u zavisnosti od tipa vakcine, mogu ući u većinu stranih zemalja sa potvrdom o vakcinaciji, ali čini se da ta potvrda u nekim zemljama ima “rok trajanja”.

    Naime, iako vakcinisani, bh. građani će sa potvrdom o primljenoj vakcini granicu Austrije i susjedne Hrvatske moći preći u roku od 270, odnosno 210 dana, nakon čega će morati priložiti neku drugu potvrdu da nisu zarazni, kao što su negativni testovi na kovid-19.

    Mnoge građane BiH zbunjuje ova odluka, posebno jer u većini drugih zemalja u kojima je dozvoljen ulazak bh. građana sa potvrdom o vakcinaciji ne postoji ovaj uslov te se nigdje ne navodi da će njihova potvrda nakon sedam ili devet mjeseci od primanja cjepiva prestati da važi.

    Sa medicinske strane gledano, ovakva odluka se opravdava, jer do danas ni svjetski naučnici nisu sasvim sigurni koliko dugo će imunitet nakon vakcinacije da traje.

    Prema podacima Ministarstva inostranih poslova BiH građani BiH prilikom prelaska austrijske granice mogu ući sa potvrdom o revakcinaciji, pri čemu prva vakcinacija ne smije biti starija od 270 dana, a pri ulasku u Hrvatsku potvrda o vakcinaciji ne smije biti starija od 210 dana.

    Nadalje se navodi da bh. građani u Austriju mogu ući i sa potvrdom da su prije najmanje 21. dan primili vakcinu, u slučaju vakcine za koju je planirana samo jedna doza, pri čemu od primanja te doze ne smije proći više od 270 dana.

    “Granica Hrvatske može se preći uz potvrdu ne stariju od 210 dana o primanju dvije doze vakcine koje se koristi u državama članicama EU, a to su fajzer, moderna, astazeneka, sputnjik V i sinofarm”, podaci su Ministarstva spoljnih poslova BiH.

    Takođe, hrvatsku granicu građani BiH mogu preći uz predočenje potvrde, ne starije od 210 dana o primanju jedne doze vakcine koja se prima u jednoj dozi, ako je prošlo najmanje 14, a ne više od 210 dana od primanja te doze.

    Na zvaničnoj stranici Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) jasno je navedeno da je, s obzirom na to da su se vakcine protiv virusa korona počele praviti prije manje od godinu dana, prva od njih sputnjik V registrovana je početkom avgusta prošle godine, još rano da se sa sigurnošću tvrdi koliko dugo će trajati zaštita poslije vakcinacije.

    U SZO navode da su ohrabrujući podaci da se kod osoba koje su prebolovale kovid-19 razvija imunitet koji traje određeno vrijeme, ali da, nažalost, još ne znaju koliko je taj imunitet jak te koliko dugo će trajati.

    Da je odluka ovih zemalja opravdana, smatra i Ednan Drljević, infektolog iz Opšte bolnice “Abdulah Nakaš” Sarajevo, jer, kako tvrdi, iako postoje određeni podaci kada je riječ o imunitetu nakon prebolovanog vuhanskog tipa virusa korona, još se malo zna o imunitetu nakon britanskog ili delta soja kovida-19.

    “Ne možemo još govoriti o dužini trajanja imuniteta nakon vakcinacije. U svakom slučaju, ipak dolazi do pada imuniteta, ako ste friško vakcinisani, imate više antitijela i zaštita je bolja, čak i od delta soja”, rekao je Drljević za “Nezavisne novine”.

    Dodao je da se još mora vidjeti da li će vakcinacija protiv virusa korona biti slična vakcinaciji od morbila ili vakcinaciji od sezonskog gripa.

    “Zasad smo bliže vakcinaciji kao kod sezonskog gripa, koja će se možda morati ponavljati svake godine”, zaključio je Drljević.

  • Nova biorazgradiva plastika se razlaže na suncu i zraku

    Nova biorazgradiva plastika se razlaže na suncu i zraku

    Naučnici su razvili biorazgradivu plastiku koja se razlaže na suncu i zraku.

    Plastika je veliki problem u svijetu, a ponegdje je značajan uzrok poplava. S obzirom na činjenicu da se plastični polimeri ne razlažu lako, ovaj vid zagađenja može “zakrčiti” rijeke. Ako plastika dođe do mora, ona završava u ogromnim plutajućim poljima smeća.

    Kako bi se rješavao problem sa zagađejem plastičnim otpadom, naučnici su razvili razgradivu plastiku koja se razlađe nakon što se izloži suncu i zraku samo sedam dana. To je ogroman napredak u odnosu na činjenicu da su danas za razlaganje plastike potrebna desetljeća pa i stoljeća.

    Naučnici su u magazinu Journal of the American Chemical Society (JACS) objavili detalje o razgradivoj plastici koja se na suncu pretvara u jantarnu kiselinu, prirodnu netoksičnu malu molekulu koja je ostavlja mikroplastične fragmente u okolini. Naučnici su koristili nuklearnu magnetnu rezonansu (NMR) i hemijsku sektroskopiju kako bi demonstrirali svoja otkrića na plastici, polimeru baziranom na nafti.

    Autori istraživanja su rekli da se razgradiva plastika može miješati s drugom plastikom kako bi se proizveli izdržljiviji predmeti, a uz to bi bili i lakše razgradivi.

    Razgradiva plastika bi mogla biti posebno korisna u elektronici. Kada bi se koristila, plastika bi bila zatvorena u elektronskom uređaju te zaštićena od zraka i sunčeve svjetlosti, tako da bi mogla trajati godinama. Međutim, nakon transporta na deponiju, uređaj bi se slomio, a plastika bi bila izložena suncu i zraku te bi se raspala za nekoliko dana.

    Nusproizvod plastike, jantarna kiselina, također bi se mogla reciklirati za komercijalnu upotrebu u farmaceutskoj i prehrambenoj industriji. Nedavno je razvijena metoda u kojoj se biorazgradia plastika pretvara u mlazno gorivo.

    Biorazgradiva plastika je korak naprijed u borbi protiv plastičnog otpada, ali je potrebno učiniti mnogo više jer 10 miliona tona plastičnog otpada završi u okeanima svake godine.

    Komercijalizacija nove plastike se očekuje za pet do deset godina.

  • “Gradonačelnik je malo u zabludi, Vlada RS u Banjaluku ulaže više od 105 miliona KM”

    “Gradonačelnik je malo u zabludi, Vlada RS u Banjaluku ulaže više od 105 miliona KM”

    Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da Vlada u Banjaluku ulaže više od 105 miliona KM.

    Komentarišući tvrdnje u intervjuu za Srpskainfo gradonačelnika Draška Stanivukovića da Vlada nije u Banjaluku uložila nijednu marku, a da je obećala 50 miliona KM, Višković je precizirao da Vlada ulaže za garaže na Paprikovcu 30 miliona KM, trafoi iz “Elektroprenosa” koštaju 22 miliona, a zgrada onkologije 55 miliona KM, što je ukupno 105 miliona KM.

    – Gradonačelnik je malo u zabludi i nije u pitanju samo 50 miliona, nego sa zgradom Onkologije taj iznosi prelazi 100 miliona KM – rekao je Višković i dodao da je izgleda Stanivuković očekivao da mu Vlada u budžet prebaciti 50 miliona KM s kojima će on raspolagati.

    On je novinarima u Zvorniku rekao da će pitanje gradnje nove zgrade Onkologije na Paprikovcu biti na sjednici Vlade u četvrtak, 22. jula.

    – Više od 50 miliona KM košta nova zgrada Onkologije. Ako to ne treba Banjaluci neka gradonačelnik to i kaže – rekao je Višković.

    Premijer je rekao da postoje neke stvari koje treba da uradi grad, a ukoliko Vlada treba to da rješava, očito je da nešto nije uredu.

    – Za trafoe Elektroprenosa BiH “devetka” i “desetka” sve je odobreno i samo se čeka da grad odradi svoje procedure. Radi se za “desetku” o nekoj zamjenskoj lokaciji, a riječ je o investiciji od 17 miliona KM. “Devetka” je investicija od pet miliona i za nju je već potpisan ugovor i grad treba da izvrši izmjenu Regulacionog plana – podsjetio je Višković.

    On kaže da je u vezi sa mostom Dolac na Vrbasu razgovarao sa direktorom preduzeća “Autoputevi” Republike Srpske, jer su republičke vlasti preuzele ulogu da završe taj most, te dodao da grad mora da riješi imovinsko-pravne odnose i projekat.

    – Ne želim da polemišem sa gradonačelnikom i ne pada mi na pamet, ali treba pitati gradonačelnika da li je završio imovinsko-pravne odnose i projekat. Ukoliko je završio mi ćemo u ponedjeljak raspisati tender za izgradnju mosta u tom naselju – rekao je Višković.

    On je istakao da će Vlada održati svoje obećanje i pomoći sa 750.000 KM kada je u pitanju Sportska dvorana “Obilićevo”, te dodao da gradonačelnik ne čita, izgleda, dopise Vlade.

    – Resorni ministar Zora Vidović obavijestila je sve lokalne zajednice, pa tako i grad Banjaluku da do kraja avgusta dostave projekte koje će Vlada odobriti i koji će biti sufinansirani sa 20 miliona KM koje Vlada želi da izdvoji za lokalne zajednice – naveo je Višković.

    On je istakao da Vlada neće davati novac lokalnim zajednicama nego da će plaćati “situacije”.

    “Ne želim da se taj novac na bilo koji način zloupotrijebi, nego da u 64 lokalne zajednice u Republici Srpskoj Vlada na takav način pomogne da se sagradi neki od infrastrukturnih projekata za koje lokalna zajednica ocijeni da joj je bitan”, rekao je Višković.

    On je dodao da lokalna zajednica mora da napravi projekat, da izabere izvođača, raspiše tender, potpiše ugovor i kada izvođač ispostavi prvu situaciju, Vlada će platiti.

    “To je svima jasno, a izgleda zaista nekima nije, pa koristim priliku da objasnim onima kojima to nije jasno. Gradonačelnik Banjaluke Stanivuković za tu dvoranu treba da preda /dokumentaciju/ u Vladu. Ako ima spremno sve što je propisano, biće mu plaćeno čim dođe prva situacija na naplatu”, ističe Višković.

    Predsjednik Vlade je rekao da se pominje i 300.000 KM za neki put ili neki dug i dodao da je Vlada platila ono što je obećala za taj put, a dodatne radove koje su imali za taj put Vlada neće plaćati.

  • Bivši ministar: Očekujem kompromisno rješenje o nacrtu rezolucije o OHR-u

    Bivši ministar: Očekujem kompromisno rješenje o nacrtu rezolucije o OHR-u

    Bivši ministar spoljnih poslova SR Jugoslavije Vladislav Jovanović izjavio je da očekuje da se na sjednici Savjeta bezbjednosti UN nađe kompromisno rješenje o nacrtu rezolucije o OHR-u, gdje bi rok za zatvaranje OHR bio produžen na dvije godine.

    Jovanović je povodom zahtjeva Rusije da se glasa o nacrtu rezolucije o ukidanju OHR-a do 31. jula naredne godine, rekao da bi se to moglo dogoditi s obzirom da zapadne velike sile ne žele konfrontaciju sa Rusijom i Kinom oko tako “minornog pitanja” u odnosu na složenost i protivrječnost pri rješavanju krupnih svjetskih pitanja.

    “Zbog toga je moguće da oni, ipak, dođu do zaključka da bi dalje insistiranje na tom guvernatoru nad BiH bilo i za njih kontraproduktivno, jer bi zaoštravalo odnose i unutar BiH bez neke prijeke potrebe, a zatezalo bi odnose i sa drugim dvjema silama sa kojima Zapad želi da nađe neku formu koegzistencije”, rekao je za Radio Republike Srpske Jovanović, koji je i bivši ambasador SRJ u UN.

    Rusija je od Savjeta bezbjednosti UN zatražila da se u četvrtak, 22. jula, održi glasanje o nacrtu rezolucije u kojem se traži ukidanje Kancelarije visokog predstavnika u BiH do 31. jula naredne godine, izjavile su danas diplomate.

    Rusija i Kina podijelile su članicama Savjeta bezbjednosti UN prošle sedmice nacrt rezolucije kojom bi odmah bila ukinuta ovlašćenja međunarodnog visokog predstavnika u BiH.

    U nacrtu rezolucije navedeno je da ovlaštenja koja su data visokom predstavniku na konferenciji za sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma 1997. godine više nisu potrebna zbog napretka koje su postigle strane u BiH.

    U nacrtu je podržano imenovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita do 31. jula naredne godine, kada bi bila zatvorena Kancelarija visokog predstavnika.