Kategorija: Vijesti

Od sutra se ukida roming na zapadnom Balkanu

Roming između Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Albanije biće ukinut od sutra, potvrdio je Tanjugu pomoćnik ministra trgovine, turizma i telekomunikacija Milan Dobrijević.

“Ovo je poslednja faza realizacije sporazuma koji je zaključen u Beogradu još u aprilu 2019. godine, i u toj poslednjoj fazi čija primena počinje 1. jula ukidamo potpuno roming na teritoriji zapadnog Balkana. To znači da će cene po kojima ste razgovarali, slali SMS poruke i koristili podatke na mobilnim mrežama u nacionalnom saobraćaju biti identične na teritoriji Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Severne Makedonije i Srbije”, rekao je Dobrijević.

On je naglasio da su cijene usluga mobilne telefonije izjednačene za sve navedene zemlje, ali je zamiolio građana da se prije puta kod svojih operatora informišu o detaljima zbog različitih paketa usluga koje imaju, kako ne bi dolazilo do nesporazuma i neprijatnosti.

Dobrijević je rekao kako ne postoje suštinska ograničenja u pogledu korišćenja usluga mobilna telefonile, ali je dodao da je, po ugledu na zemlje EU, uvedena politika fer korišćenja.

“Ona se svodi na to da korisnik ne treba pretežno da boravi u drugoj zemlji i da tamo koristi karticu opetratora iz svoje matične zemlje. Ako idete na more na 10 ili 20 dana, ne može doći do situacije sa nefer korišćenjem kartice, jer se ponašanje korisnika uzorkuje na četiri meseca”, naglašava Dobrijević.

On je objasnio da, ukoliko u tom periodu dođe do pretežnog ili isključivog korišćenja kartice srpskog operatora u nekoj od navedenih okolnih zemalja, tada će ga operator opomenuti.

“Korisnik nakon toga može da koriguje svoje ponašanje. Tek ukoliko ne postupi po upozorerenju, operator ima pravo da naplati naknadu za roming, ali ne očekujemo da će se to događati u praksi”, naveo je Dobrijević.

30 Juna, 2021
Dom zdravlja osudio uvrede i tvrdi: Begić prijetio dispečeru banjalučke Hitne pomoći

U ponedjeljak, 28.juna oko 17.55 časova su upućene prijetnje i uvrede, uz povišen ton, dežurnom dispečeru Službe hitne medicinske pomoći u Banjaluci.
Prema nezvaničnim informacijama objavljenim u medijima, glavni akter ovog događaja je Ivan Begić, odbornik PDP-a u Skupštini grada Banjaluka.

O svemu se oglasio i Dom zdravlja Banjaluka.

U njihovom saopštenju se navodi:

“Dana 28.06.2021. godine u 17:55 časova uslijedio je telefonski poziv dispečeru na broj 124. Lice, koje je zvalo Službu hitne medicinske pomoći se predstavilo kao I. B. i tražilo je da ekipa Službe hitne medicinske pomoći izađe u Ulicu Stevana Mokranjca kod kafea „Martel“.

Dežurni dispečer je prihvatio poziv i tražio je dodatne informacije kako bi odlučio po stepenima hitnosti koju će mobilnu ekipu poslati na intervenciju, obzirom da je osoba za kog je tražen izlazak mobilne ekipe, po riječima očevidaca, bila svjesna i sjedila na klupi.

U toku tog razgovora, od strane lica koje je uputilo poziv prema SHMP, uslijedile su, uz povišen ton, opasne prijetnje i uvredljive riječi prema dispečeru.

Mobilna ekipa je izašla na mjesto poziva, ali tamo nije zatekla pacijenta, jer je u međuvremenu sa lica mjesta dovezen privatnim vozilom u Službu hitne medicinske pomoći.

Pacijent B.Š. odmah je primljen na pregled u Službi hitne medicinske pomoći.

Nakon pregleda koji je obavio dr spec. urgentne medicine, pacijentu je ordinirana infuziona terapija, nakon čega se pacijent osjećao bolje, te je odbio dodatne preglede i uz pratnju članova porodice odvezen je kući.

Napominjemo da se nije radilo o infarktu, kako je rečeno u telefonskom pozivu, nego o trenutnoj slabosti organizma uzrokovanom visokom vanjskom temperaturom i dehidracijom.

Ovo nije prvi put da se dešavaju prijetnje prema osoblju Službe hitne medicinske pomoći bez osnova i bilo kakvog povoda, ali ovog puta su prijetnje stigle od onih lica koja bi trebala zaštititi radnike na njihovom službenom zadatku.

Molimo sve relevantne faktore i nosioce vlasti u Banjoj Luci da preduzmu mjere kako bi se zaštitili zdravstveni radnici od sličnih incidenata i prijetnji koje otežavaju ionako stresan posao koji svakodnevno obavljaju”, navodi se u saopštenju.

30 Juna, 2021
Članovi Predsjedništva BiH u ponedjeljak sa Palmerom

Članovi Predsjedništva BiH Milorad Dodik, Šefik DŽaferović i Željko Komšić sastaće se u ponedjeljak, 5. jula, u Sarajevu sa američkim predstavnikom za Zapadni Balkan Metju Palmerom, rečeno je Srni u Predsjedništvu BiH.
Prema saznanjima Srne, prvo će biti održan zajednički sastanak Dodika, DŽaferovića i Komšića sa Palmerom, a potom i pojedinačno sa svakim članom Predsjedništva.

30 Juna, 2021
Višković: Prioritet je što bolji položaj boraca i penzionera

Predsjednik Vlade Republike Srpske Radovan Višković rekao je da prioritet Vlade i njenih institucija i u narednom vremenu ostaje rad na unapređenju položaja i životnog standarda boračkih kategorija stanovništva i penzionera, te istakao da se sve budžetske obaveze Srpske redovno i na vrijeme izvršavaju.

Višković je istakao da je u ovoj godini povećan iznos invalidnina, te dodatno obezbijeđeno oko 20 miliona KM, koji nisu bili planirani u budžetu, za samozapošljavanje i zapošljavanje, te zdravstvenu zaštitu boračkih kategorija građana.

Na sastanku Viškovića i ministra rada i boračko-invalidske zaštite Duška Milunovića sa predsjednikom Boračke organizacije Srpske Milomirom Savčićem, predsjednikom Skupštine Udruženja penzionera Srpske Ratkom Trifunovićem i vršiocem dužnosti predsjednika Udruženja penzionera Srpske Slobodanom Brdarom zajednički je ukazano na potrebu ubrzanja procedura za odobravanje jednokratne pomoći za borce po raspisanom javnom pozivu Ministarstva rada i boračko-invalidske zaštite koje se sprovode u lokalnim zajednicama u Srpskoj.

Razgovarano je i o ovogodišnjem projektu banjske rehabilitacije koji finansijski podržava Vlada Republike Srpske, kao i o ostalim aktuelnim pitanjima u vezi sa statusom penzionera i boračkih kategorija građana, saopšteno je iz Biroa Vlade za odnose sa javnošću.

Sagovornici su istakli veoma dobru saradnju institucija Republike Srpske, Udruženja penzionera Srpske i Boračke organizacije Srpske kada je riječ o rješavanju pitanja penzionerske populacije i boračkih kategorija građana, te izrazili uvjerenje da će ova saradnja u narednom periodu biti dalje unapređena.

Sastanku je prisustvovao i direktor Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja Republike Srpske Mladen Milić.

29 Juna, 2021
Dodik uoči sjednice SB o novom visokom predstavniku “Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama sumnjivih mandata”

Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je u Beogradu da će Republika Srpska prihvatiti novog visokog predstavnika u BiH samo ukoliko on bude imenovan odlukom Savjeta bezbjednosti UN, te da RS nema namjeru da sarađuje sa osobama koja imaju sumnjive mandate.

Dodik je uoči sjednice Savjeta bezbjednosti UN, u okviru bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH, rekao da je imenovanje Kristijana Šmita za viskog predstavnika “nakaradna situacija” i Srpska će se po ovom pitanju ponašati u skladu sa stavom Narodne skupštine.

– Mi ćemo prihvatiti imenovanje samo ako je to odluka Savjeta bezbjednosti UN. Ako ne bude, ja ću vjerovatno imati priliku u okviru Predsjedništva da mu kažem da je on za nas neizabran i da on za nas nema značaj visokog predstavnika. Ako dođe na taj način, niko ne treba da sumnja da mu neću reći da Republika Srpska nema namjeru da sarađuje sa osobama koji imaju sumnjive mandate – rekao je Dodik novinarima u Beogradu.

On je pojasnio da, prema međunarodnom pravu, Savjet bezbjednosti mora da donese relevantnu rezoluciju o imenovanju ličnosti za tako nešto.

Vidimo da u posljednje vrijeme mnogi izbjegavaju tako nešto. Očigledno je da je sumnjivo njegovo imenovanje. Večeras imamo neku sjednicu Savjeta bezbjednosti na kojoj će se na to pitanje pokušati dati odgovor, ali sama formulacija pitanja govori o tome da neki žele da izbjegnu ili provuku uz minimalno činjenicu da je to, eto, samo bilo dnevnom redu – rekao je Dodik.

Dodik je pojasnio da, prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, visokog predstavnika biraju i usaglašavaju strane potpisnice, a relevantnom rezolucijom potvrđuje ga Savjet bezbjednosti, i nijedan drugi način nije poznat.

– Dakle, Aneks 10 je sastavni dio međunarodnog akta koji se zove Dejtonski sporazum i nije ga bilo moguće drugačije promijeniti, osim da se sastanu svi oni koji su donijeli taj akt i uveli međunarodnog predstavnika – rekao je Dodik.

Prema njegovim riječima, međunarodni predstavnik nije uveden izvorno aktima Savjeta bezbjednosti nego Aneksom 10 strana potpisnica – Republike Srpske, Federacije BiH, Srbije, Hrvatske i zajedničkih institucija BiH, i to precizno piše.

– Ali, naravno arogancija moćnih, velikih ide da ignorišu i sami dokumente koje oni podržavaju. Postalo je cinično i degutantno da se oni koji najviše krše Dejtonski sporazum zaklinju u Dejton, a druge koji opet poštuju Dejton krive da ga krše – rekao je Dodik.

U Njujorku će večeras biti održana sjednica Savjeta bezbjednosti UN u okviru koje bi trebalo da budu održani sastanak i konsultacije o BiH.

29 Juna, 2021
Napravljena karta ekstrema, kakve su prognoze za BiH?

Toplotni talas u junu u Evropi, razorni tornado u Češkoj, ekstremne vrućine u SAD, Kanadi i Sibiru, kiša i led u našem regionu, jasni su znaci da su na djelu vremenski ekstremi.

Na te ekstreme upozoravali su klimatolozi mjesecima zbog klimatskim promjena, ali postavlja se pitanje i da li su svi ti ekstremi uobičajeni za jun.

Iako se ne može svaki ekstremni događaj pripisati globalnom zagrijavanju, stotine klimatoloških i meteoroloških studija pokazuju da u ovoj priči postoje jasni trendovi te da se mnogi ekstremni događaji mogu pripisati baš klimatskim promjenama, prenio je hrvatski portal Index.hr.

Kako to pojednostavljeno tumače klimatolozi, s globalnim zagrijvanjem atmosfera postaje sve toplija. U toplijem vazduhu, baš kao u zagrijanoj kuhinji, može se zadržati veća količina vlage nego u hladnom vazduhu. A veća količina vlage u atmosferi podrazumijeva veću količinu kinetičke energije koja se može osloboditi u izraženijim ekstremima.

Index navodi da se početkom 2000-ih pojavilo novo područje klimatskih nauka, koje je počelo istraživati ljudski uticaj na pojavu ekstremnih vremenskih uslova, poput poplava, vrućina, suša i oluja.

Naučnici tog područja do danas su objavili više od 350 studija koje su analizirale vremenske ekstreme širom svijeta, od vrućina u Švedskoj i suša u Južnoj Africi do poplava u Bangladešu i uragana na Karibima. Rezultat je sve veći broj dokaza da ljudske aktivnosti povećavaju rizik od nekih vrsta ekstremnih vremenskih prilika, posebno onih povezanih s vrućinom.

Naučnici su u te svrhe napravili interaktivnu kartu na kojoj su zabilježili sve ekstremne pojave, a zatim su naprtavili analizu i donijeli nekoliko zaključaka:

– utvrđeno je da je 70 odsto od 405 ekstremnih vremenskih događaja i trendova obuhvaćenih kartom učestalije ili žešće zbog klimatskih promjena uzrokovanih čovjekom

– 9 odsto događaja ili trendova postalo je manje vjerovatno ili manje ozbiljno zbog klimatskih promjena

– iz toga proizlazi da su ljudi uticali na 79% svih klimatskih događaja u kojima je došlo do nekih promjena; preostalih 21% događaja i trendova nije pokazalo uočljiv ljudski uticaj ili su bili neuverljivi

– od 122 studije koje su proučavale ekstremne vrućine širom sveta 92% je utvrdilo da su ih klimatske promjene učinile vjerovatnijim ili ozbiljnijim.

– od 81 studije koja se bavi kišama ili poplavama 58% je utvrdilo da je ljudska aktivnost događaje učinila vjerovatnijim ili težim; od 69 istraživanja suša 65% je potvrdilo ljudski uticaj.

Karta, prikazuje 405 ekstremnih vremenskih događaja i trendova širom svijeta za koje su naučnici proveli studije atribucije, je prikazano 405 ekstremnih vremenskih događaja i trendova širom svijeta za koje su naučnici sproveli studije atribucije.

Na toj karti iznad teritorije BiH ne stoji ni jedan znak upozorenja, odnosno predviđanja klimatologa je da BiH ne prijete vremenski eskremi.

29 Juna, 2021
Dodik: Moramo biti okupljeni oko zlatne riječi našeg naroda – slobode, a ona traži žrtve

Primajući u Beogradu Orden Republike Srbije, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorad Dodik kazao je kako je ovo kruna njegove političke karijere.

Dodik je kazao kako je svjedok dugi niz godina da se Srbija promijenila, da je danas bolja, moćnija i drugačija, a sve zaslugom Aleksandra Vučića.

“Doprinos Aleksandra Vučića Srbiji je veliki, a komunikacija sa RS-om najbolja dosad. Ona je moćnija, bolja, politički jača. Imao sam priliku da sarađujem i s ranijim rukovodstvima Srbije, ali ovo je najbolji period saradnje”, izjavio je Dodik.

Dodik je dodao da mu je drago da se ovo dešava povodom Vidovdana, te vertikale srpskog naroda.

“Moramo biti okupljeni oko zlatne riječi našeg naroda, a to je sloboda. Sloboda traži žrtvu… Vrijeđa me kad mi kažu da sam bosanski Srbin, jer sam ja samo Srbin”, zaključio je u svom obraćanju Milorad Dodik.

Dodik je kazao kako je iza njega besana noć, jer radost odlikovanja nije mala.

“Orden ću nositi s ponosom, kao pripadnik istog naroda iz Republike Srpske. Zajedno s Vučićem izgradili smo Srbiju, ali i Republiku Srpsku”, izjavio je on.

29 Juna, 2021
Dodiku uručen Orden Republike Srbije

Orden Republike Srbije na velikoj ogrlici uručen je danas srpskom članu i predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku.

Dodiku je Orden uručio predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

“Iza mene je besana noć, jer radost odlikovanja nije mala. Nosiću ga sa ponosom, kao pripadnik istog naroda iz Republike Srpske. Zajedno sa Vučićem izgradili smo Srbiju, ali i Republiku Srpsku. Ona je moćnija, bolja, politički jača. Imao sam priliku da sarađujem i sa ranijim rukovodstvima Srbije, ali ovo je najbolji period saradnje. Drago mi je što se ovo dešava na Vidovdan, koji povezuje naš narod od davnina”, rekao je Dodik.

Dodik je rekao da ovo priznanje doživljava kao njegovu ljubav prema Srbiji, i dodaje da je ono posvećeno svim njegovim saradnicima.

Ovo najveće priznanje Srbije do sada su, između ostalih, primili ruski i kineski predsjednik Vladimir Putin i Si Đinping.

Orden Republike Srbije ustanovljen je 26. oktobra 2009. godine, Zakonom o odlikovanjima Republike Srbije, a uveden je 2010. i dodjeljuje se predsjednicima država ili vlada za naročite zasluge učinjene za srpsku državu i narod.

Orden Republike Srbije rad je autora Mitra Petkovića. Sastoji se od ogrlice, ordenskog znaka i zvijezde, prenosi RTRS.

Ogrlicu čini 19 dijelova, stilizovanih predstava krsta, nemanjićkog orla i akantusa, simbola pravednika u raju, što su detalji preuzeti sa srednjovjekovnih kamenih ukrasa.

Na ogrlici se nosi ordenski znak, odnosno krst sa grbom Srbije u središtu. Posebno se nosi identičan ordenski znak na zvezdi, na levoj strani grudi, čiji su kraci sačinjeni od kuglica.

29 Juna, 2021
Izetbegović na Samitu predsjednika parlamenata u Briselu “Kandidatski status od vitalnog značaja za BiH”

Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Bakir Izetbegović smatra da bi dodjeljivanje kandidatskog statusa za BiH u ovoj godini bilo od vitalnog značaja jer bi probudio optimizam i dodatno učvrstio vjeru u evropsku budućnost

On je u Briselu ocijenio da je zapadni Balkan dio Evrope u svakom smislu, te da ne smije ostati izolovan i da građani regiona moraju dobiti jasno uvjerenje da se to neće dogoditi.

Izetbegović je istakao da više od 75 odsto građana BiH želi pridruživanje EU, ali da ta podrška može i treba biti unaprijeđena.

– Ne smijemo dozvoliti da ona bude ugrožena razočaranjima, neuosnovanim dilemama i dezinformacijama. Zajedno sa institucijama EU, a naročito sa Evropskim parlamentom, moramo raditi na očuvanju svijesti o dobrobiti evropskog puta – poručio je Izetbegović.

U tom kontekstu je kao pozitivne istakao snažne poruke Evropskog parlamenta, poput posljednjeg usvojenog Izvještaja kojim se pruža podrška evropskoj perspektivi BiH, te dodatno jača opredijeljenost građana za nastavak puta ka članstvu u EU.

– To ujedno obavezuje i Parlamentarnu skupštinu BiH da, uprkos političkim razlikama u BiH koje se nerijetko čine teško premostivim, aktivnije pristupi ispunjavanju obaveza koje nam mogu prvo donijeti kandidatski status, a zatim i članstvo u EU – istakao je Izetbegović.

On ocijenio je da je BiH ostvarila određeni napredak na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije, ali da je pandemija virusa korona značajno uticala na dinamiku aktivnosti.

Govoreći o temi “Osnovna uloga parlamenata u procesu proširenja EU u post-kovid periodu”, Izetbegović je istakao da parlamenti imaju ključnu ulogu u tom procesu, saopšteno je iz Parlamentarne skupštine BiH.

– Izmjenama Izbornog zakona je omogućeno održavanje lokalnih izbora u Mostaru, Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje je profunkcionisao i redovno održava sastanke. Usvojeni su Strateški okvir i Akcioni plan za reformu javne uprave, te Revidirana strategije za rad na predmetima ratnih zločina – naveo je on.

Izetbegović je istakao da je započeta izrada Programa integrisanja BiH u EU, te da je u toku ili predstoji razmatranje i usvajanje važnih zakona koji se odnose na jačanje demokratije i vladavine prava.

On je upozorio da je neophodno spriječiti nove talase pandemije kako bi se zaštitili zdravlje i životi građana, oporavila ekonomija, ali i intezivirao rad na sprovođenju reformi.

Govoreći o jačanju parlamentarne saradnje u procesu proširenja, Izetbegović je pohvalio ulogu Evropskog parlamenta, te je istakao potrebu održavanja i unapređenja saradnje na multilateralnom, ali i na bilateralnom nivou.

Izetbegović je danas u Briselu, na poziv predsjednika Evropskog parlamenta Davida Sasolija, prisustvovao drugom Samitu predsjednika parlamenata zemalja zapadnog Balkana i Evropskog parlamenta koji je okončan potpisivanjem Zajedničke deklaracije.

29 Juna, 2021
Vučić danas uručuje Dodiku najveće priznanje Republike Srbije

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik primiće danas u Beogradu Orden Republike Srbije na velikoj ogrilici.

Dodiku će Orden uručiti predsjednik Srbije Aleksandar Vučić u Palati Srbije u 12.00 časova.

Ovo najveće priznanje Republike Srbije do sada su primili predsjednik Ruske Federacije Vladimir Putin, Narodne Republike Kine Si Đinping, nekadašnji predsjednik Kazahstana Nursultan Nazarbajev i patrijarh moskovski i cijele Rusije Kiril.

Orden Republike Srbije ustanovljen je 26. oktobra 2009. godine, Zakonom o odlikovanjima Republike Srbije, a uveden je 2010. i dodjeljuje se predsjednicima država ili vlada za naročite zasluge učinjene za srpsku državu i narod.

Orden Republike Srbije rad je autora Mitra Petkovića. Sastoji se od ogrlice, ordenskog znaka i zvijezde.

Ogrlicu čini 19 dijelova, stilizovanih predstava krsta, nemanjićkog orla i akantusa, simbola pravednika u raju, što su detalji preuzeti sa srednjovjekovnih kamenih ukrasa.

Na ogrlici se nosi ordenski znak, odnosno krst sa grbom Srbije u središtu. Posebno se nosi identičan ordenski znak na zvezdi, na levoj strani grudi, čiji su kraci sačinjeni od kuglica.

29 Juna, 2021