VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Inspekcija okončala provjeru diplome Sebije Izetbegović

    Inspekcija okončala provjeru diplome Sebije Izetbegović

    Kantonalna uprava za inspekcije poslove Kantona Sarajevo (KUIP) okončala je provjeru diplome prof. dr Sebije Izetbegović, direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu (KCUS).

    Inspektori su 10. juna ove godine na Medicinskom fakultetu započeli aktivnosti u vezi s provjerom diplome direktorice KCUS-a Sebije Izetbegović, a povod su bili navodi koji su se pojavili u javnosti o tome da li je i gdje specijalizovala Izetbegović.

    Predmet inspekcije je bio provjera ispunjavanja uslova za sticanje akademskih zvanja direktorice KCUS-a prof. dr Sebije Izetbegović, piše Klix.

    Suština inspekcijskog nadzora je pokazala kada je Izetbegović završila određene stepene studija, i to magistrata i doktorata. Za ranije navedene “sporne” detalje u vidu priznavanja određenih ispita koje je Izetbegović prenijela iz Zagreba obrazloženje je da se inspekcija nije mogla odrediti jer nadležna institucija iz Hrvatske nije bila u mogućnosti dostaviti neophodnu dokumentaciju.

    Takođe, kada je u pitanju dokumentacija u vezi sa sticanjem naučnog stepena magistra i doktora medicinskih nauka Izetbegović, istaknuto je da su neki bivši dekani i koordinatori Medicinskog fakulteta u Sarajevu više puta izuzimali dosije Sebije Izetbegović.

    I u konačnici kada je riječ o provjeri dokumentacije u vezi s prosjekom ocjena Izetbegović, istaknuto je da je za izbor asistenta bila potrebna ukupna prosječna ocjena 8, a iz predmeta za koji s ekonkuriše za asistensko mjesto 9.

    Izetbegović je imala prosjek 7,38, a iz predmeta Ginekologija i akušerstvo, za koji je izabrana u zvanje asistenta 7.

    “U vezi s navedenim ovlašteno lice subjekta nadzora je izjavilo da, u periodu kada je imenovana kandidatkinja izabrana u akademsko zvanje asistenta, na Medicinskom fakultetu je bila praksa da se za asistente na određene predmete biraju kandidati koji posjeduju specijalistički ispit iz oblasti na koju se bira, a što je kandidatkinja Izetbegović posjedovala. U izjavi je navedeno i da se radilo o poslijeratnom periodu kada “nije bilo dovoljno kadra za normalno funkcionisanje Ustanove” te je “prioriet bio uspostava i realizacija nastavno-naučnog procesa”, kao i “da formalno-pravni nedostaci ako su i postojali nisu bili samo u konkretnom slučaju”, navodi se u zaključku Inspekcije.

    Šta su inspektori napisali u izvještaju:

    “Inspekcijski postupak u okviru kojeg je tokom mjeseca juna na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu izvršeno više inspekcijskih nadzora prosvjetnih inspektora Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS u predmetu provjere ispunjavanja uslova za sticanje naučnog stepena magistra i doktora nauka i akademskih zvanja asistentna i docenta kandidata Sebije Izetbegović je okončan.

    Na osnovu dokumentacije koja je stavljena na uvid postupajući inspektori mogli su utvrditi činjenično stanje prema kojem je kandidat Sebija Izetbegović diplomu doktora medicine na tom fakultetu stekla 1989. godine. Uvidom u matičnu knjigu magistranata od 1964. do 1998. godine utvrđeno je da imenovana upisana na magistarski studij akademske 1990/91. godine pod rednim brojem 437. Naučni stepen magistra kadidatkinja je stekla 19.3.1998. godine odbranom magistarskog rada pod naslovom ‘Efekti ishrane trudnice na incidenciju malformacija novorođenčadi za vrijeme rata u Sarajevu’, koji je branila pred tročlanom komisijom u sastavu prof. dr Srećko Šimić, prof. dr Nedžad Mulabegović i prof. dr Idriz Bukvić”, navedeno je.

    Dalje, inspektori su utvrdili:

    “Imajući u vidu utvrđeno činjenično stanje koje se odnosi na način i postupak sticanja naučnog stepena magistra nauka kandidata Sebije Izetbegović, inspektori na osnovu dokumentacije date na uvid u postupku nadzora (među kojima je i dokument kao dokaz o izvršenom priznavanju položenih ispita sa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu) nisu mogli cijeniti niti davati pravnu kvalifikaciju podataka ili stečenih prava imenovane navedenih u ovjerenoj fotokopiji Indeksa kolegija Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu od 2.3.1993. godine.

    Razlog tome je što postupajućim inspektorima nije bila predočena relevantna dokumentacija koja se odnosi na stečena prava studentice Izetbegović na postidiplomskom studiju Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (nastavni planovi i programi, silabusi predmeta, fond sati časova predavanja i sl.). Inspektori su utvrdili i da je tada važeći Statut Medicinskog fakulteta u Sarajevu od 7.12.1991. godine, članovima od 151. do 153, davao mogućnost nastavka studija studentima dugih medicinskih fakulteta uz jasno definisan postupak prelaska studenata i priznavanje položenih ispita, kao i nastavak studja.

    Među dostupnim dokumentima bilo je i Uvjerenje od 5.6.1996. godine potpisano od strane tadašnjeg dekana Medicinskog fakulteta u Sarajevu, prof. dr Mulabegović Nedžada, kao dokaz da je Sebija Izetbegović položila sve ispite i ispunila sve ostale obaveze na postdiplomskom studiju iz Osnova medicinskih istraživanja-esperimentalna medicina Medicinskog fakulteta u Sarajevu, a što predstavlja javnu ispravu po tada važećem članu 103. Statuta tog fakulteta.”

    Inspekcijski nalaz na okolnosti sticanja naučnog stepena doktora medicinskih nauka imenovane kandidatkinje na Medicinskom fakultetu u Sarajevu sačinjen je na osnovu dostupne dokumentacije i javnih isprava koje su postupajućim inspektorima predočene od strane odgovornog lica subjekta nadzora.

    “Uvidom u matičnu knjigu ‘Doktorati od 9.2.1989 – 9.7.2003’ inspektori su konstatovali da je kandidatkinja Sebija Izetbegović u istu upisana pod rednim brojem 106. Naučni stepen doktora nauka stekla je 11.6.2000. godine javnom odbranom doktorske disertacije i teme ‘Operativna histeroskopija u liječenju intrauterinih nenormalnosti kao faktor bračne neplodnosti’, pred komisijom u sastavu dr. Asim Kurjak, dr Idriz Bukvić i dr Senad Mehmedbašić, te oponentom doc. dr Jadrankom Dizdarević, koja je imenovana odlukom Senata Univerziteta u Sarajevu od 16.5.2000. godine.

    Imajući u vidu da postupajućim inspektorima nije stavljena na uvid kompletna dokumentacija u vezi sa sticanjem naučnog stepena magistra i doktora medicinskih nauka Sebije Izetbegović, jer su dosijei imenovane, prema izjavama datim na zapisnike, više puta izuzimani od strane bivših dekana i HR koordinatora tog fakulteta, a čemu svjedoče i ustupljena izjašnjenja, kantonalni inspektori nisu se mogli u vezi s tim pitanjem pravno odrediti radi nemogućnosti potpunog i pravilnog utvrđivanja činjeničnog stanja.

    Postupak inspekcijskog nadzora na navedene okolnosti biće nastavljen po službenoj dužnosti u koordinaciji i saradnji sa drugim relevantnim organima čije je uključivanje u konkretnom slučaju neophodno”, kaže se u inspekcijskom izvještaju.

    Iz Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS saopštili su da na okolnosti sticanja akademskog zvanja asistenta Sebije Izetbegović na Medicinskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu utvđeno je da je imenovana odlukom Senata UNSA od 29.10.1996. godine i Rješenjem Medicinskog fakulteta od 12.11.1996. godine izabarana za asistenta za nastavni predmet Ginekologija i akušerstvo.

    “Uslov za izbor asistenta, shodno članu 238. tada važećeg statuta, između ostalog je bila i prosječna ocjena najmanje osam iz cijelog studija i najmanje devet iz predmeta za koji se konkuriše, dok je kandidatkinja Izetbegović, kako je javnosti i poznato, imala prosječnu ocjenu studija 7,38, a iz predmeta Ginekologija i akušerstvo 7.

    U vezi s navedenim ovlašteno lice subjekta nadzora je izjavilo da, u periodu kada je imenovana kandidatkinja izabrana u akademsko zvanje asistenta, na Medicinskom fakultetu je bila praksa da se za asistente na određene predmete biraju kandidati koji posjeduju specijalistički ispit iz oblasti na koju se bira, a što je kandidatkinja Izetbegović posjedovala.

    U izjavi je navedeno i da se radilo o poslijeratnom periodu kada “nije bilo dovoljno kadra za normalno funkcionisanje Ustanove” te je “prioriet bio uspostava i realizacija nastavno-naučnog procesa”, kao i “da formalno-pravni nedostaci ako su i postojali nisu bili samo u konkretnom slučaju”. U prilog posljednjem iskazu Inspektoratu prosvjetne inspekcije naknadno je dostavljena dokumentacija iz koje po ocjeni prosvjetnih inspektora proizlazi da je navedeni iskaz tačan.

    Osim navedenog, vršen je i usmjereni inspekcijski nadzor na okolnosti izbora Sebije Izetbegović u akademsko zvanje docenta na predmetu Ginekologija i akušerstvo na Medicinskom fakultetu UNSA, za koju je saglasnost dao Senat UNSA Odlukom od 20.3.2002. godine, a nakon što se sa 24 glasa za, jednim glasom protiv i jednim uzdržanim, o tome prethodno izjasnilo i Nastavno-naučno vijeće Medicinskog fakuleta u Sarajevu na sjednci održanoj 7.3.2002. godine.

    Napominjemo da je postupak izbora u akademsko zvanje docenta pokrenut u momentu važenja Statuta Medicinskog fakulteta u Sarajevu, čijim je članom 213 .definisano da za docenta može biti izabrano lice koje ima naučni stepen doktora nauka iz naučne oblasti u koju spada predmet za koji se vrši izbor, naučne radove objavljene u naučnim ili stručnim časopisima i zbornicima, te pokazane rezultate u nastavnom radu koje, shodno zvaničnom izvještaju imenovane Komisije za izbor docenta na Katedri za ginekologiju i akušerstvo imenovana kandidatkinja ispunjava, a koji je predat na uvid i inspektorima”, zaključeno je iz KUIP-a.

    Podsjetimo, nakon medijskih istupa akademika prof. dr Asima Kurjaka u maju ove godine, u pitanje je došla specijalizacija prof. dr Sebije Izetbegović. Kurjak je izjavio da Izetbegović nije studirala kod njega kada je riječ o specijalizaciji u Zagrebu, niti je vođena kao studentica u tom gradu.

    Iz Ministarstva zdravstva Republike Hrvatske za Klix.ba je na upit o specijalizaciji prof. dr Izetbegović odgovoreno da “Ministarstvo zdravstva ne raspolaže traženom informacijom te vas shodno navedenom ljubazno upućujemo prema Medicinskom fakultetu u Zagrebu”.

    S Medicinskog fakulteta u Zagrebu nam je zatim odgovoreno:

    “Uvidom u popis upisanih i diplomiranih studenata Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu nismo pronašli osobu navedenog imena i prezimena.”

    Zbog čega je to Izetbegović do sada spominjala u svojoj biografiji, nije poznato, kao što nije poznato ni kako se pojavila molba sa zahtjevom za priznavanje razlike predmeta i nastavka specijalizacije u Sarajevu nakon rata ukoliko nije bila na specijalizaciji u Hrvatskoj.

    Da je u cijeloj priči i maglovito sjećanje Asima Kurjaka, postalo je jasno nakon što je prvo izjavio da nije bio mentor prof. dr Sebiji Izetbegović pri izradi doktorske disertacije u Sarajevu, a zatim je kazao da ipak jeste.

  • Na putevima Srpske 12 presretača i svi mobilni radari

    Na putevima Srpske 12 presretača i svi mobilni radari

    Vozači u Srpskoj tokom ovog i sljedećeg mjeseca posebno treba da obrate pažnju na brzinu, jer će svi mobilni radarski sistemi biti angažovani svakog dana najmanje 12 sati dnevno.

    Osim toga, kako saznaju “Nezavisne novine”, putevima će krstariti i 12 presretača, a kada je u pitanju njihov rad, poseban akcenat odnosiće se na Banjaluku, Bijeljinu, Prijedor, Doboj i Gradišku.

    U MUP-u Srpske potvrđeno nam je i da je u julu i avgustu planirano šest republičkih akcija, s tim što će i svaka policijska uprava organizovati po jednu regionalnu i jednu lokalnu.

    I to nije sve – sedam policijskih motocikala će biti podijeljeno u dvije grupe, a pod njihovom lupom biće motociklisti, ali i vozači mopeda, bicikala i traktora.

    Vozačima vozila stoga se savjetuje da ne prekoračuju brzinu, da ne piju te da koriste bezbjednosni pojas, koji za 40 do 50 odsto smanjuje mogućnost pogibije tokom nesreće.

    Na motocikliste se apeluje da koriste kacige i drugu zaštitnu opremu te da pretiču u skladu s propisima – ne sa desne strane i ne kolone. Biciklistima se savjetuje kretanje biciklističkim stazama ili kolovozom na propisan način.

    Sve ove kontrole biće sprovedene u sklopu preventivne kampanje “Vozi oprezno, putuj bezbjedno”, čiji je cilj smanjenje broja poginulih na putevima Srpske u julu i avgustu, koji su identifikovani kao mjeseci tokom kojih je bezbjednost učesnika u saobraćaju najugroženija.

    Goran Amidžić, načelnik Jedinice policije za bezbjednost saobraćaja MUP-a Republike Srpske, rekao je da je u 2018. godini u toku jula i avgusta poginulo 40, a 2019. godine 38 lica.

    On je dodao da je kampanja “Vozi oprezno, putuj bezbjedno” prvi put sprovedena prošle godine, kada ja broj poginulih u julu i avgustu smanjen na 28 lica.

    “Očekujemo da ove godine bude manji broj poginulih u ova dva mjeseca”, naglasio je Amidžić.

    Milan Salamadija, inspektor u Upravi policije MUP-a Srpske, rekao je da je s ciljem smanjenja broja saobraćajnih nezgoda s poginulim licima MUP naložilo niz mjera i aktivnosti za policijske uprave, kao i angažovanje mobilnih radarskih sistema na teritoriji policijskih stanica s najvećim brojem saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima.

    On je rekao da je analiza saobraćajnih nezgoda s poginulim licima za jul i avgust 2018, 2019. i 2020. godine pokazala da je na području policijskih uprava Banjaluka, Doboj, Bijeljina i Prijedor identifikovan najveći broj smrtno stradalih u ta dva mjeseca.

    “Kada je riječ o strukturi poginulih lica, na prvom mjestu su vozači putničkih vozila, na drugom vozači motocikala i mopeda, te slijede pješaci, vozači traktora i biciklisti”, rekao je Salamadija.

    “Nezavisnim novinama” je iz MUP-a Srpske potvrđeno da se najveći broj saobraćajnih nesreća okončanih tragedijom u julu i avgustu u prethodne tri godine dogodio od 20 do 22 časa (17), te od 18 do 20 časova (13).

    “Najveći broj saobraćajnih nezgoda sa smrtnom posljedicom u julu i avgustu u prethodne tri godine se, po danima, dogodio, u subotu – 19, te u srijedu – 17”, rekli su iz MUP-a Srpske.

    Broj poginulih tokom jula i avgusta

    1. 40
    2. 38
    3. 28
  • Spajanje BiH i Hrvatske mostom kod Gradiške planirano narednog mjeseca

    Spajanje BiH i Hrvatske mostom kod Gradiške planirano narednog mjeseca

    Izgradnja mosta preko rijeke Save kod Gradiške napreduje planiranom dinamikom, potvrdio je za Klix.ba Vojin Mitrović, ministar komunikacija i transporta BiH.

    “Na našoj strani završeni su armiranobetonski objekti, propust ispod trupa autoputa i podvožnjak na odbrambenom nasipu. Nasip u trupu autoputa od završene dionice autoputa E661 Gradiška – Banja Luka do odbrambenog nasipa uz rijeku Savu urađen je do kote vrha nasipa”, izjavio je.

    Dalje ističe kako su na obje strane završeni upornjaci (obalni stubovi), kao i svi stubovi.

    “Na našoj strani montirani su svi segmenti čelične konstrukcije mosta, uključujući i prvi koji povezuje obalni stub. Na hrvatskoj strani montirano je oko 1.900 tona konstrukcije od ukupno 2.400 tona. Spajanje dvije strane planirano je u augustu ove godine. Most bi trebao da bude završen do maja 2022. godine, a bit će u funkciji po završetku prilazne saobraćajnice, koju treba da izgradi Hrvatska. Naime, Hrvatske ceste potpisale su ugovor s izabranim izvođačem radova, tačnije kompanijom Integral inženjering Laktaši na dionici brzog puta Okučani – granica BiH, u koju će investirati oko 351.000.000 kuna. Dionica je duga oko četiri kilometra, imat će četiri trake od mosta Sava do naselja Nova Varoš. Izgradnja bi trebalo da počne uskoro, a izvođač ima rok od 24 mjeseca da posao privede kraju”, kazao je Mitrović.

    Gradnja mosta preko Save počela je u jesen 2019. godine, a rok za završetak je 30 mjeseci. Ugovorena vrijednost radova je 19.702.997 eura, bez PDV-a, dok je za projekt odobren i grant Evropske komisije preko Investicionog fonda za Zapadni Balkan u iznosu od 6,8 miliona eura. Obje strane finansiraju izgradnju po pola.

    “Most preko rijeke Save kod Gradiške je značajan prvenstveno zbog ubrzanja protoka ljudi i robe preko najfrekventnijeg graničnog prijelaza između BiH i Hrvatske, odnosno Evropske unije. Završetkom mosta smanjit će se saobraćajne gužve u samom centru Gradiške, što će olakšati život lokalnom stanovništvu, ali i razvoj samog grada. Pored toga, most preko rijeke spaja mrežu autoputeva u RS-u s evropskom transportnom mrežom”, istakao je Mitrović.

    Most je dug 426 metara, a u njegovoj izgradnji učestvuju Integral inženjering a.d. Laktaši, “Đuro Đaković Montaža” d.o.o. Slavonski Brod i Zagreb Montaža d.o.o. Zagreb s podizvođačima.

  • Od danas nova pravila: PDV se plaća na sve pošiljke u EU

    Od danas nova pravila: PDV se plaća na sve pošiljke u EU

    Nova pravila Evropske unije za prodaju robe na daljinu, unutar i van EU, stupila su na snagu danas.

    Kako je ranije rečeno iz BH Pošte, ovo znači da se ukida oslobađanje od poreza na dodatu vrijednost (PDV) za uvoz robe čija vrijednost ne premašuje 22 evra.

    “Kao posljedica navedenog, sva komercijalna roba uvezena u EU podlijegaće obavezi plaćanja PDV-a. U skladu s navedenim izmjenama, na komercijalnu robu sadržanu u poštanskim pošiljkama, otpremljenim iz BiH u zemlje Evropske unije, zemlja odredišta će zaračunavati PDV primaocu pošiljke, po stopi PDV-a koja se primjenjuje u državi članici EU”, poručili su iz BH Pošte, prenosi Klix.

    Navedena izmjena predstavlja pojednostavljenje pravila u vezi s prodajom usluga i robe na daljinu te osigurava ravnopravnost uslova poslovanja poreskim obveznicima iz Evropske unije u odnosu na poreske obveznike iz trećih zemalja.

  • Pridruženo članstvo jedina šansa za BiH: Da li evropske integracije dobijaju novi oblik

    Pridruženo članstvo jedina šansa za BiH: Da li evropske integracije dobijaju novi oblik

    Da li ste za to da postanete članica Evropske unije, ali de nemate pravo da učestvujete u odlučivanju u evropskim institucijama u Briselu?

    Ovo pitanje nikada niko zvanično nije postavio BiH, niti je BiH zvanično zatražila takav status u EU. Ali, sudeći prema riječima bivšeg člana Predsjedništva i bivšeg ministra spoljnih poslova BiH, Mladena Ivanića, o tome se ipak razgovaralo u najužem krugu važnih političara.

    U pitanju je takozvano pridruženo članstvo BiH i zemalja Zapadnog Balkana, a Ivanić je na Forumu o perspektivama BiH, koji je prije dva dana održan u Sarajevu, ponovio da i dalje misli da je o dobra ideja.

    Prisjetio se ideje lidera iz regiona još iz perioda kada je Romano Prodi preuzeo predsjedavanje Evropskom komisijom.

    – To bi bila zemlja koja bi koristila sve pogodnosti, ali zbog nespremnosti svojih unutrašnjih struktura ne bi imala pravo odlučivanja i ne bi imala pravo da ima komesara. Sve ostale stvari bi imala kao da je punopravni član, i raspodjelu budžeta i sve ostalo. Ja i danas mislim da je to najbolja opcija za zemlje Zapadnog Balkana. Naš proaktivni stav treba da bude pritisak, ako ne ništa drugo, da bar na neko vrijeme tražimo status pridruženog člana – izjavio je Ivanić.

    Lazar Prodanović, prvi zamjenik predsedavajućeg Zajedničke komisije za evropske integracije PS BiH, kaže da je to ideja o kojoj vrijedi razmisliti, ali da ona ne zavisi od nas, nego od ključnih aktera.

    – Ako analiziramo ukupno stanje i pobleme unutar EU, vjerovatno će doći do određenih reformi koje bi mogle da omoguće ovu aktivnost. Ideja gospodina Ivanića zasniva se na tome da bi zemlje Zapadnog Balkana bile u situaciji da koriste pristupne fondove, da imaju benefite koje imaju sve članice, ali ne bi bile u situaciji da postavljaju veto na neke odluke, zbog čega je često prisutan strah u zeljama članicama – kaže Prodanović za Srpskainfo.

    Dodaje da je na Forumu, kome je i sam prisustvovao, ukazano da zemlje Zapadnog Balkana sada ne mogu očekivati prijem u članstvo dok ne ispune postavljene obaveze.

    Čitav ovaj proces se u određenom smislu odugovači i uvijek se dodaju neki novi uslovi. Pridruženo članstvo bi moglo da reativizuje ova pitanja, a istovremeno da stvori perspektivu ovim zemljama. To bi bilo interes i Zapadnog Balkana i EU – zaključuje Prodanović.

    Politički analitičar Adan Huskić kaže da u trenutnom političkom raspoloženju, u vezi sa proširenjem na Zapadni Balkan, takve opcije nisu na stolu. Međutim, dodaje Huskić, unutar EU sazrijeva shvatanje da trenutnu okvir proširenja, bez obzira na promijenjenu metodologiju, ne dovodi do transformacije društva.

    Huskić smara da ono što Ivanić zagovara najviše liči na Evropsku ekonomsku zonu, gdje su Norveška, Švajcarska i još neke zemlje koje nisu članice EU, ali učestvuju u jedinstvenom tržištu i na njih se odnose sve politike, s tim što nemaju pravo glasa.

    FOTO N1FOTO N1
    Adnan Huskić
    – Možda je formulacija ambicozna, znajući kako u EU reaguju na članstvo. Ali hajde da ostavimo formu, suština je da mi pokušamo djelimično našu nemogućnost da provedemo bilo kakve suštinske reforme, prebacimo kroz naše pridruženo članstvo, preuzmemo obavezu prihvatanja svih pravila koja važe u EU i ingerencije sudova. I onda smo nekako riješili problem nedostatka vladavine prava u BiH, riješili smo masu onih stvari s kojima nikako ne možemo da se uhvatimo u koštac. Ovo sada ne ide nigdje. Ali, čini mi se da treba proaktivno djelovati prema EU, sugerisati i njima neke stvari, jer iz EU teško da bilo šta može doći. Imaju oni dovoljno svojih problema – smatra Huskić.

    Ipak naglašava da postoji mogućnost da neke zemlje regiona, poput Srbije, Crne Gore ili Makedonije, ne prihvate takav alternativni oblik pridruživanja, jer smatraju da su previše odmakle.

    – Ipak, treba ponuditi onu varijantu, da to bude makar jedna od stepenica na putu pristupa EU – zaključuje Huskić.

    Potražili smo komentar iz Delegacije EU u BiH, ali su nas uputili na administraciju u Briselu.

  • Od danas se na Zapadnom Balkanu ukida naplata roaminga, evo šta to znači za građane BiH

    Od danas se na Zapadnom Balkanu ukida naplata roaminga, evo šta to znači za građane BiH

    Od danas se na Zapadnom Balkanu neće naplaćivati roaming za komunikaciju mobilnim telefonom. Na to su obavezana sva tri telekom operatera u Bosni i Hercegovini.

    To znači da korisnici usluga BH Telecoma, Mtela i Eroneta neće morati plaćati dodatnu naknadu prilikom razgovora mobitelom u Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji i Albaniji.

    Kako su ranije obrazložili iz BH Telecoma u izjavi za Klix.ba, pozivi na mobilne i fiksne telefone, tekstovne poruke (SMS) i podatkovne usluge naplaćivat će se po domaćim tarifama, tj. korisnik će imati istu cijenu usluga kao unutar svoje zemlje. Neće se dodatno tarifirati odlazni i dolazni pozivi.

    Kada je riječ o korištenju mobilnog interneta tokom boravka u jednoj od spomenutih država, u BH Telecomu su ukazali na moguća ograničenja.

    “Međutim, kod pristupa internetu u roamingu, a kako bi se spriječile moguće zloupotrebe, postoji mogućnost ograničavanja korištenja prijenosa podataka po domaćim cijenama. Ta ograničenja zavise od korisničke tarife, opcije ili dokupa, a sama pravila, cijene i količine maloprodajnih mobilnih usluga koje BH Telecom korisnici mogu koristiti na teritoriji Zapadnog Balkana će biti detaljno opisane u uslovima korištenja. Ukoliko korisnik prekorači dozvoljeni limit podatkovnog saobraćaja, BH Telecom ima pravo onemogućiti postpaid korisnicima daljnje korištenje mobilnog interneta u cilju sprečavanja neželjenih troškova za korisnike. Kod prepaid korisnika prekoračenje limita data saobraćaja naplaćivat će se s online računa”, objasnili su.

    Mtel je najavio da će precizne informacije o korištenju mobilnog interneta uskoro objaviti.

    “Korisnici će moći koristiti primjenjivu količinu za prijenos podataka, dakle količinu koja će biti dovoljna za njihove potrebe za vrijeme boravka u roamingu u regiji Zapadnog Balkana. Precizne informacije za svaki korisnički paket će uskoro biti dostupne na web stranici mtela”, naveli su.

    Generalna sekretarka Vijeća za regionalnu saradnju Majlinda Bregu je ranije ove godine poručila da je ukidanje roaminga jedan od glavnih rezultata Digitalne agende za Zapadni Balkan, a koja će građanima donijeti konkretne koristi.

  • “Biće dovoljno za hitne slučajeve” Institut “Torlak” isporučiće Srpskoj 50 doza seruma protiv zmijskog ujeda

    “Biće dovoljno za hitne slučajeve” Institut “Torlak” isporučiće Srpskoj 50 doza seruma protiv zmijskog ujeda

    Od instituta “Torlak” dobili smo obećanje da će za Srpsku biti isporučeno oko 50 doza seruma protiv zmijskog ujeda.

    Rekao je ovo danas direktor Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske Branislav Zeljković.

    To će biti dovoljno za hitne slučajeve, ali stvarne potrebe su oko 150 do 200 doza.

    – Doze ćemo rasporediti tako da svaki Dom zdravlja ima određene količine.U pitanju je interventni uvoz, nadamo se da ćemo iduće sedmice znati tačan datum isporuke – precizirao je Zeljković.

    Podsjetimo, protiv zmijskog otrova daje se serum kojeg trenutno nema u zdravstvenim ustanovama u cijeloj BiH.Za proizvodnju seruma se koristi otrov zmije poskok koja je zaštićena životinja i u BiH i u Crnoj Gori.

    Ministarstvo civilnih poslova BiH juče je održalo onlajn sastanak sa predstavnicima Instituta “Torlak” iz Beograda, Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, Instituta za javno zdravstvo Republike Srpske i Zavoda za javno zdravstvo Federacije BiH, na kojem je dogovorena isporuka seruma za BiH. U Federaciju BiH će takođe biti isporučeno 50 doza.

    Zeljković ističe da će Institut nastojati da nabavi još potrebnih doza seruma.

  • Zoran Tegeltija i Angela Merkel razgovarali o proširenju EU

    Zoran Tegeltija i Angela Merkel razgovarali o proširenju EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovarao je danas s kancelarom Njemačke Angelom Merkel o budućnosti proširenja EU i opredijeljenosti institucija BiH za evropski put.

    Tegeltija je u telefonskom razgovoru s Merkelovom, uoči samita berlinskog procesa 5. jula u Berlinu, zahvalio za kontinuiranu podršku Njemačke evrointegracijama BiH, te pozdravio inicijativu tog procesa, izrazivši nadu da će samit u Berlinu biti još jedna potvrda posvećenosti regiona i EU procesu proširenja, kao i pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU.

    Tegeltija je u razgovoru istakao opredijeljenost institucija u BiH evropskom putu, povezanosti i unapređenju regionalne saradnje, koja je, kako je rekao, pokazala svoj značaj tokom pandemije virusa korona, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Tegeltija i Merkelova su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim bilateralnim odnosima Njemačke i BiH, te ukazali na mogućnosti dodatnog unapređenja saradnje u oblastima od obostranog interesa.

  • Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora

    Stanišić i Simatović osuđeni na po 12 godina zatvora

    Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Hagu osudio je danas bivše čelnike Službe državne bezbjednosti Srbije Jovicu Stanišića i Franka Simatovića na po 12 godina zatvora, javlja Rojters, pozivajući se na izvještaj o presudi.

    Oni su bili optuženi za progone, ubistva, deportacije i prisilno premještanje muslimana i Hrvata u BiH od 1991. do 1995. godine.

    Jedna tačka optužnice ih tereti za kršenja zakona ili običaja ratovanja.

    Nakon prvog suđenja, Haški tribunal je u maju 2013. godine oslobodio Stanišića i Simatovića krivice, poslije čega su tužioci uložili žalbu.

    Potom je Apelaciono vijeće 2015. poništilo prvostepenu presudu i naložilo ponavljanje procesa koji je počeo 13. juna 2017. godine.

    Ponovljeno suđenje Stanišiću i Simatoviću posljednji je proces pred Mehanizam za krivične sudove, koji je nasljednik Haškog tribunala.

    Postupak protiv Stanišića i Simatovića, uključujući prvo i ponovljeno suđenje, traje već 18 godina i najduži je u istoriji suda u Hagu.

    Proces neće biti okončan današnjim izricanjem presude, zato što i optužba i odbrana imaju pravo na žalbu.

    Haški tribunal osudio je Srbe na ukupno 1.138 godina zatvora i na osam doživotnih kazni. Hrvati su u Hagu ukupno osuđeni na 294 godine zatvora, Bošnjaci na 42 godine, a Albanci na 13 godina.

    Sud u Hagu oslobodio je krivice za zločine počinjene nad Srbima hrvatske generale Antu Gotovinu i Mladena Markača, komandanta Armije RBiH u Srebrenici Nasera Orića i vođu terorističke Oslobodilačke vojske Kosova Ramuša Haradinaja.

  • Entiteti kupuju serum protiv zmijskog otrova, iz Beograda ponudili ukupno 120 doza

    Entiteti kupuju serum protiv zmijskog otrova, iz Beograda ponudili ukupno 120 doza

    Nakon što je održan online sastanak predstavnika zdravstvenih institucija iz Bosne i Hercegovine i Instituta Torlak iz Beograda dogovoreno je da entiteti od njih kupe ukupno 120 doza seruma protiv zmijskog otrova.Ovu kupovinu seruma koordinira Ministarstvo civilnih poslova BiH, a sastanku s Institutom Torlak su prisustvovali, osim entitetskih zavoda za zdravstvo, i predstavnici Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.

    “Torlak je informisao prisutne da su mogućnosti da za ovu sezonu ponude 120 doza seruma protiv zmijskog otrova za tržište Bosne i Hercegovine”, potvrdila je za Klix.ba Zorica Rulj iz Ministarstva civilnih poslova BiH.

    Ukoliko bude kupljen, ponuđena količina seruma bi trebalo da zadovolji potrebe za ovu sezonu, pogotovo ako se uzme u obzir da u ovom trenutku u apotekama nije moguće kupiti serum.

    Problem u vezi s nabavkom i nestašicom seruma je to što je poprilično skup, a kratkog roka trajanja, odnosno nije isplativ za proizvodnju pa ga tako Institut u Zagrebu već neko vrijeme ne pravi.