VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Ambasada Rusije: Imenovanje Kristijana Šmita ne smatramo legitimnim

    Ambasada Rusije: Imenovanje Kristijana Šmita ne smatramo legitimnim

    Ambasada Ruske Federacije u BiH izdala je diplomatsku notu u kojoj navodi kako ne prihvata Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH.

    U noti je navedeno da Savjet bezbjednosti UN nije formalno pristao na Šmitovu kandidaturu i da ga zbog toga Ruska Federacija ne smatra legitimnim visokim predstavnikom, prenose federalni mediji.

    Valentin Incko, koji je ranije podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

    Narodna skupština Republike Srpske je 30. jula na posebnoj sjednici jednoglasno, po hitnom postupku usvojila Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.

    Na Inckovo mjesto 2. avgusta došao je Nijemac Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.

  • Karanović: Panika na Zapadu zbog izvještaja Grajfove komisije o Srebrenici

    Karanović: Panika na Zapadu zbog izvještaja Grajfove komisije o Srebrenici

    Direktor Centra za društvenu stabilnost u Novom Sadu Ognjen Karanović rekao je da su rezultati istraživanja međunarodne komisije koja je istraživala zločin u Srebrenici da tamo nije bilo genocida očigledno doprinijeli pravoj panici u pojedinim centrima moći, posebno na Zapadu.
    Karanović je rekao su najave kompanija “Gugl” i “Tviter” da će sa svojih platformi uklanjati sadržaje u kojim se negira da se u Srebrenici dogodio “genocid” dokaz političke zloupotrebe tragedije u Srebrenici.

    “Odlučeno je da se uz pomoć cenzure uguši svako drugo mišljenje na tu temu kako bi kontrolisali sprovođenje svojih političkih vizija o tome kako bi trebala da izgleda BiH. Ovde nije reč o sprečavanju jezika mišljenja, već o sprečavanju promocije drugačijih mišljenja koje je ovog puta argumentovano činjenicama koje su utvrdili svetski poznati stručnjaci”, rekao je Karanović za “Politiku”.

    Karanović je ukazao da ti isti centri moći ne cenzurišu objave u kojima se oporava genocid nad Srbima u Drugom svjetskom ratu ili etnocid koji je počinjen u “Oluji” 1995. godine.

    Diplomata Zoran Milivojević ocijenio je da je taj potez još jedan dokaz da su veliki mediji i najvažnije društvene mreže pod direktnom kontrolom Zapada i da su u funkciji promocije zapadnih strateških interesa.

    On je naglasio da su na ovaj način drastično povrijeđeni ljudska prava, sloboda štampe, govora i medija, te da je očigledno da ona više neće važiti za sve one koji imaju suprotne stavove o stradanjima u Srebrenici.

    “Neće ih imati ni mnogi međunarodno priznati naučnici iz sveta i regiona. Na ovaj način se pokušava zaustaviti naučnici koji žele da istražuju ovu temu,a koji imaju drugačije zaključke i razmišljanja”, rekao je Milivojević.

    Prema njegovim riječima, ovaj potez je dokaz neuspjeha svih zapadnih politika na prostoru BiH, kojim se izražava nervoza i nezadovoljstvo.

    “Velika sila nikada ne razume kad počinje da gubi, a u takvim situacijama uvek radikalizuje pristup i počinje da primenjuje najtvrđa sredstva kojima raspolaže kako bi nametnula svoju poziciju”, rekao je Milivojević.

    Direktor Centra za evroatlantske studije /CEAS/ Jelena Milić poručila je da je ovo što se dešava totalna manipulacija jer se pokreće u trenutku kada se otvara pitanje odgovornosti kanadskih građana zbog zločina nad svojim rezidencijelnim stanovništvom.

    “Pričom o Srebrenici se maskira odnos prema jednom od deset svetskih genocida koji se desio u trenutku kada je liberalni intervencionizam uspostavio mogućnost da deluju ad hok sudovi gde je suđeno za te zločine, što nije bio slučaj sa Jermenima, s Ukrajincima, ni s genocidom u Jasenovcu”, rekla je ona.

    Inicijativu za uklanjanje objava koje negiraju “genocid” u Srebrenici pokrenuo je Institut za istraživanje genocida Kanada čiji je direktor Emir Ramić koji sarađuju s Majkama Srebrenice i ostalim bošnjačkim organizacijama.

    “Politika” navodi da su kompanije “Tviter” i “Gugl” potvrdile juče da će sa svojih platformi uklanjati sadržaje u kojima se negira da se u Srebrenici desio genocid, a takve objave će biti brisane i sa “Instagrama” – aplikacije koja je povezana sa “Fejsbukom”.

  • Turski lider dolazi u BiH: Erdogan u dvodnevnoj posjeti, moguć obilazak Crne Gore i Srbije

    Turski lider dolazi u BiH: Erdogan u dvodnevnoj posjeti, moguć obilazak Crne Gore i Srbije

    Predsjednik Republike Turske Redžep Tajip Erdogan dolazi u Bosnu i Hercegovinu tokom ovog mjeseca.

    Turski lider boraviće u BiH od 26. do 28. augusta. Danas je iz Ankare Ministarstvu vanjskih poslova BiH ova posjeta i zvanično potvrđena.

    Tokom ove posjete, prema neslužbenim informacijama turski lider bi tih dana mogao posjetiti i Srbiju i Crnu Goru.

    Turski predsjednik, podsjetimo, boravio je u BiH u maju 2018. godine. Tada je u Sarajevu održan 6. Kongres Unije evropskih-turskih demokrata (UETD), a čiji je počasni gost je bio predsjednik Republike Turske.

    Predsjednik Turske i tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH, lider SDA Bakir Izetbegović najavili su tom prilikom povećanje robne razmjene BiH i Turske na milijardu dolara i tender za gradnju brze cesteBeograd-Sarajevo na ljeto.

    Akuelni članovi Predsjedništva BiH su se sa Erdoganom susreli u martu ove godine tokom zvanične posjete Turskoj, prenosi Radiosarajevo.ba.

    Takođe, predsjednik Republike Turske se sredinom juna ove godine sastao sa članovima Predsjedništva BiH i u Antaliji na marginama samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP).

  • Dodik Nelsonu: Dosta je miješanja i držanja lekcija

    Dodik Nelsonu: Dosta je miješanja i držanja lekcija

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je američkom ambasadoru u BiH Eriku Nelsonu da je dosta miješanja u unutrašnje stvari zemlje u kojoj je ambasador.

    Na pitanje Srne da prokomentariše Nelsonovu izjavu da su „sankcije moguće protiv onih političara koji podrivaju napredak na zapadnom Balkanu, kao i protiv onih koji ih podržavaju u tome“, Dodik je odgovorio da je dosta njegovih lekcija koje drži svojim domaćinima.

    -„Dosta je, ovdje se mora stati“ – gospodine Nelson zar ne mislite da se ovo odnosi i na Vas? Dosta je Vašeg miješanja u unutrašnje stvari zemlje u kojoj ste ambasador. Dosta je Vaših lekcija koje držite svojim domaćinima – istakao je Dodik.

    Dodik je poručio Nelsonu i da je dosta da ćuti kada drugi kleveću Srbe da su loš narod, nazivaju ih „genocidašima“, a veoma je glasan kada se „navodno“ drugima, prema njegovom mišljenju, nešto kaže.

    -Dosta je, gospodine Nelson, da ćutite kada drugi sakupljaju oružje žza ne daj Božež i kada prizivaju nekakvu svoju osvetu. Slažem se, gospodine Nelson, da je dosta da nam dovodite nelegalne međunarodne namjesnike, dosta je da glumite da štitite Dejtonski sporazum, a masovno kršite u kontinuitetu sve njegove odredbe – istakao je Dodik.

    On je naglasio i da je dosta da je Nelson stalno na muslimansko/bošnjačkoj strani i da uporno radi protiv Srba.

    -Dosta je, gospodine Nelson, da glumite demokratu a podržavate dugogodišnju praksu nametanja zakona, bez ikakvog osnova, neizabranog stranca, kojeg Vi i Vaša zemlja podržavate. Dosta je, stvarno dosta! Previše dosta – poručio je Dodik ambasadoru SAD u BiH.

  • Mogu samo da izviđaju: EUFOR odgovorio Komšiću da nemaju opremu za gašenje požara

    Mogu samo da izviđaju: EUFOR odgovorio Komšiću da nemaju opremu za gašenje požara

    Na pismo predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Željka Komšića, u kome traži pomoć u gašenju požara, iz EUFOR su odgovorili da ne posjeduju posebnu opremu za gašenje šumskih požara iz vazduha.


    Usaopštenju za javnost potvrdili su da je komandant EUFOR primio zvanično pismo od jednog člana Predsjedništva BiH u kojem se od EUFOR-a traži angažman njihovih vazdušnih resursa, ukoliko su na raspolaganju, kako bi pomogli u suzbijanju šumskih požara u zemlji.

    – Uzimajući u obzir mandat prema važećoj Rezoluciji 2549 SB UN, glavni zadatak EUFOR je održavanje bezbjednosti i stabilnog okruženja. U skladu sa tim mandatom, EUFOR ne posjeduje posebnu opremu za gašenje šumskih požara iz vazduha. Međutim, EUFOR je spreman da po prijemu zvaničnog zahtjeva pruži podršku protivpožarnim službama u BiH tako što bi obavio izviđanje terena iz vazduha kako bi se utvrdile lokacije šumskih požara i usmjeravale aktivnosti vatrogasaca na terenu, ako je to potrebno – saopšteno je iz EUFOR.


    Isti zahtjev Komšić je uputio i u NATO štab u Sarajevo, ali za sada nije poznat njihov odgovor.

    Podsjećemo, nekoliko opština u FBiH preko institucija BiH zatražilo je angažman helikoptera Oružanih snaga BiH na gašenju požara. Međutim, takva odluka ne može da bude donesena na Predsjedništvu BiH jer se srpski član, Milorad Dodik, ponaša u skladu sa zaključcima Narodne skupštine prema kojima nema uslova za odlučivanje u institucijama BiH dok se ne riješi pitanje nametnutih izmjena Krivičnog zakona BiH.

  • “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, će u srijedu, 18. avgusta, u svom kabinetu primiti Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, i njegovog prethodnika, Valentina Incka, saznaju Nezavisne.

    Kako nam je rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme u ispunjavanju 14 ključnih preporuka Evropske komisije.

    Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo.

    Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice, stali su iza Šmita, ali se za sada ponašaju povučeno i odmjereno.

    Prema kalendaru kancelarke Merkel, dva dana nakon ovog sastanka ona putuje na sastanak s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije u Moskvu, a očekuje se da će imati susret i s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

  • “Dosta je, ovdje mora stati! Sankcije moguće protiv političara koji podrivaju Zapadni Balkan”

    Američki ambasador u BiH Erik Nelson kaže da su sankcije moguće protiv onih politčara koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu, kao i protiv onih koji ih podržavaju u tome.

    Nelson je ovo rekao u intervjuu Al Jazeere na pitanje – Da li su moguće snažnije sankcije protiv nekih političara u BiH?

    “Predsjednik Bajden je jasno naveo da smo mi prepoznali izazove na Zapadnom Balkanu kao ozbiljne. Interesi SAD su takvi da ovaj region nastavi da napreduje sa demokratskim državama, transparentnim liderstvom, vladavinom prava i napretkom ka evropskoj zajednici. Predsjednik je takođe nama jasno istakao šta je to što podriva takvu vrstu napretka i kao što je jasno naveo, sankcije su jedno od sredstava koje ćemo koristiti protiv onih koji podrivaju napredak na Zapadnom Balkanu”, rekao je Nelson.

    On je rekao da podrivanje napretka, po proširenoj definiciji koju je dao Bajden, uključuju i podržavanje koruptivnih radnji, a sankcije su, kako navodi, sada moguće i protiv onih koji pružaju podršku onima koji podrivanju napredak Zapadnog Balkana.

    On je rekao da SAD podržavaju Dejtonski sporazum i u tome su odlučni.

    “Dejtonski sporazum je garant teritorijalnog integriteta i suverniteta BiH, koja se sastoji od dva entiteta i tri naroda i ostalih. Naša podrška Dejtonskom sporazumu je utemeljena i nastavlja se dalje”, kazao je Nelson.

    Naglasio je da Dejtonski sporazum i Ustav BiH ne nude mogućnost razdvajanja i da bi bilo kakvo podrivanje Dejtonskog sporazuma izazvalo posljedice.

    Da li je Dodik (Milorad) relevantan politički sagovornik za vas, vašu administraciju sa kojom treba da gradi BiH i približi je evropskim vrijednostima, Nelson je odgovorio da zapaljiva retorika koja izaziva na podjele nije prihvatljiva.

    “Optužbe protiv cijelog jednog naroda, o bilo kojem da se radi, je neprihvatljiva. Retorika koja još više naglašava podjele među ljudima ove zemlje je opasna i ja kažem i više ljudi treba da kaže: – Dosta je, ovdje se mora stati!

    Osvrćući se na nametnute amandmane na Krivični zakon BiH, koje je donio bivši visoki predstavnik u BiH, Nelson je rekao da su se amandmani desili nakon dugotrajne eskalacije u smislu veličanja ratnih zločinaca.

  • Zašto i koliko novca je Olimpijski komitet BiH potrošio na sportiste koji nisu otišli u Tokio?

    Opštepoznata je činjenica da bosanskohercegovački sportisti imaju velikih problema u vezi s finansiranjem nastupa na velikim takmičenjima, prvenstveno zbog nebrige države.

    No, s druge strane, i novac kojim mogu raspolagati se “rasipa” na sve strane te oni takmičari od kojih se može očekivati uspjeh na Olimpijskim igrama budu “zakinuti” za podršku koju zaslužuju.
    Najbolji primjer za to su stipendije koje dijeli Olimpijski komitet Bosne i Hercegovine.

    Porazna je činjenica da je od 14 početnih takmičara i takmičarki u koje je Olimpijski komitet vjerovao za ciklus “Tokio 2020” samo četvero i nastupilo na nedavno završenim Igrama u glavnom gradu Japana.

    Podsjetimo, Olimpijski komitet BiH je putem programa Olimpijske solidarnosti “Olimpijske stipendije” u septembru 2017. godine osigurao 14 stipendija za Olimpijske igre u Tokiju 2020. godine.

    Stipendije su dobili Amel Tuka, Hamza Alić, Mesud Pezer (atletika), Harun Sadiković (judo), Meris Muhović (karate), Adem Fetahović (boks), Mihajlo Čeprkalo (plivanje), Larisa Cerić (judo), Aleksandra Samardžić (judo), Ivona Ćavar (karate), Tatjana Đekanović (streljaštvo), Emina Hadžiahmetović (stoni tenis), Lejla Tanović (biciklizam) i Amina Kajtaz (plivanje).


    Svi nabrojani su dobili mjesečnu stipendiju u iznosu od 500 američkih dolara u trajanju od tri godine, odnosno ukupno 18.000 dolara.

    Od njih 14 u Tokio su otišli samo Tuka, Pezer, Cerić i Đekanović. Dakle, njih čak deset je dobilo novac, a nisu otišli u Tokio.

    Prevedeno u novac, najmanje 180.000 dolara (300.000 KM) je utrošeno na sportiste koji nisu ispunili olimpijsku normu i nisu otišli u Tokio.

    Naglasak je na riječi “najmanje”, jer je spisak stipendista naknadno proširen.

    Nakon što je Hadžiahmetović objavila završetak karijere 2020. godine, a Sadiković suspendovan zbog pozitivnog doping-testa, Olimpijski komitet BiH je odlučio dati novac atletičaru Abedinu Mujezinoviću te taekwondoistima Mariji Štetić i Dinku Šegedinu.

    Naravno, ne treba ni napominjati da se niko od njih nije plasirao na Olimpijske igre u Tokiju.

    A šta je s takmičarima koji su nas sve učinili ponosnim u Tokiju?

    Plivačica Lana Pudar je olimpijsku stipendiju dobila tek u martu, a taekwondoista Nedžad Husić tek u maju ove godine.

    Dakle, samo pet i tri mjeseca pred Olimpijske igre čelnici Olimpijskog komiteta BiH su njima dodijelili stipendije, a prethodno su “bacili u vjetar” više od 300.000 KM na sportiste koji se na kraju nisu ispostavili olimpijcima.

    Zbog čega je to tako upitali smo potpredsjednika OK BiH Izeta Rađu, koji je pojasnio čitavu proceduru.

    “Savezi kandidiraju sportiste, a mi se trudimo da stipendiramo što veći broj. Vaša konstatacija je tačna, mali broj stipendista je ostvario normu za Olimpijske igre”, kaže Rađo i nastavlja:

    “Njihovom pripremom i takmičenjima upravljaju njihovi savezi, mi smo alat koji finansijski i logistički podupire sportistu. Još smo objavili na početku ciklusa, kao motivaciju, da ko ostvari olimpijsku normu, pored stipendije dobija program plus od OK BiH, to znači da mi preuzimamo dodatno finansiranje sportiste, pripreme, putovanja, smještaj, suplementaciju… To su koristili Larisa Cerić, Mesud Pezer i Amel Tuka”, pojašnjava Rađo.

    No, bolna činjenica je da se tih 300.000+ KM raspodijelilo na sedam takmičara koji su branili boje naše zemlje na Olimpijskim igrama, možda bismo već sada mogli slaviti prvu medalju u historiji BiH.

    Nadajmo se samo da će čelnici OK BiH izvući pouke iz ovoga te da će za Pariz 2024. godine odabrati sportiste koji zaista zaslužuju novac i koji će nas sve obradovati za tri godine.

    Tačnije, da neće slijepo pratiti upute sportskih saveza koji očito kandidiraju sportiste bez obzira na to da li imaju realnu mogućnost ostvariti olimpijsku normu.

  • Komšić traži pomoć od NATO i EUFOR za gašenje požara

    Komšić traži pomoć od NATO i EUFOR za gašenje požara

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić poslao je danas pismo NATO štabu u Sarajevu kao i komandatnu EUFOR-a u BiH u kojem je zatražio njihov angažman, odnosno helikopteri za gašenje požara u BiH.

    Iz Komšićevog kabineta ističu da se Komšić na taj potez odlučio s obzirom na to da srpski član Predsjedništva BiH, Milorad Dodik ne želi dati saglasnost za angažman helikoptera Oružanih snaga BiH, te imajući u vidu da po Zakonu o odbrani sva trojica članova Predsjedništva BiH moraju dati saglasnost za angažman resursa OS BiH.

    Podsjećamo, proteklih dana izbilo je više požara na području Hercegovine, tačnije, Neuma, Stoca, Širokog Brijega, Tomislavgrada, Čapljina, Čitluka, Mostara, Prozora, Rame, Bileće i Trebinja. Zbog nepristupačnosti terena na nekim od tih područja gašenje je bilo otežano pa su zatražili pomoć helikoptera Oružanih snaga BiH, ali je nisu dobili.

    Požari su u međuvremenu ugašeni, ali je buknuo novi na području Jablanice gdje gori šuma i nisko raslinje. Kako se radi o nepristupačnom terenu opet je zatražena pomoć helikoptera OS BiH. Ministarstvo odbrane je proslijedilo zahtjev Predsjedništvu za angažovanje helikoptera, ali se čeka odobrenje sva tri člana Predsjedništva.

    S obzirom na dogovor srpskih predstavnika da ne učestvuju u odlučivanju u zajedničkim institucijama, upitno je da li će se dobiti odobrenje i od srpskog člana Predsjedništva BiH.

  • Fiketu Abdiću se ljulja načelnička fotelja

    Fiketu Abdiću se ljulja načelnička fotelja

    Predstavnici opozicionih političkih partija u Općinskom vijeću Velika Kladuša službeno su podnijeli inicijativu za opoziv Fikreta Abdića Babe, načelnika te općine, koji, kako smatraju, ne radi svoj posao.

    Inicijativu je potpisalo 12 vijećnika i ona bi trebalo da se razmatra već na narednoj sjednici ovog predstavničkog tijela. Za izglasavanje opoziva potrebni su glasovi još četvorice općinskih vijećnika, a inicijatori su uvjereni kako će njihov prijedlog podržati i neki od poslanika koji su dio parlamentarne većine, iz redova Laburističke stranke i Demokratske narodne zajednice.

    “Jedan od glavnih razloga zašto smo se odlučili na ovaj korak jeste što već mjesecima općinski načelnik ne dolazi na posao i ne radi ono za šta je izabran. Ne pojavljuje se u medijima i javnosti i zbog takvog odnosa prema građanima smatramo da je vrijeme ili da bude smijenjen ili da podnese ostavku i da Velika Kladuša ide u jednom pozitivnijem pravcu”, navodi se u inicijativi.

    Također, Abdiću se zamjera i to što ne prisustvuje radu Općinskog vijeća, ne podnosi mu izvještaje niti odgovara na vijećnička pitanja. Na teret mu se stavlja da je izolirao Veliku Kladušu od institucija Unsko-sanskog kantona i Federacije BiH, zbog čega se u ovoj općini uopšte ne realiziraju projekti s viših nivoa vlasti.

    Opozicioni vijećnici tvrde da im Abdić nije prezentirao plan i program rada u naredne četiri godine, što je bio u obavezi, te se žale kako odluke i materijale koje priprema izvršna vlast dobijaju neposredno prije samih sjednica Općinskog vijeća.

    Inače, Abdić je na proteklim lokalnim izborima uvjerljivom većinom glasova građana osvojio drugi mandat za načelnika općine, a po pitanju opoziva on i njegova politička partija još se nisu javno oglašavali. Za pokretanje procesa opoziva neophodna je prosta većina u Općinskom vijeću od 16 glasova, a nakon toga slijedi referendum na kojem građani odlučuju o tom pitanju.