Sa izmjerenih 42 stepena Celzijusa Madrid je danas najtopliji grad u Evropi.Zbog visoke dnevne temperature danas je za cijelu Srpsku i FBiH upaljeno narandžasto upozorenje. U Mostaru je temperatura na termometru dostigla 41 stepen, dok u Banjaluci izmjeren jedan stepen manje.U Prijedoru je izmjereno 38, a Bijeljini i Doboju 37 stepeni Celzijusa, piše RTRS.
Kategorija: Vijesti
-
Hrvatska u Široki Brijeg šalje dva kanadera za gašenje požara
Kanaderi iz Hrvatske pomoći će u gašenju požara na području Širokoga Brijega. Potvrđeno je to iz Uprave civilne zaštite Zapadnohercegovačkog kantona.
“U nedjelju u prijepodnevnim satima dva kanadera Hrvatskog ratnog zrakoplovstva pomoći će u gašenju požara na lokalitetima Rujan, Budim i Crnačke Ladine u Širokom Brijegu, rekli su za portal Jabuka.tv iz Uprave civilne zaštite ŽZH.
Podsjećamo, vatrogasci iz Širokoga Brijega uputili su u subotu poslijepodne zahtjev za pomoć Hrvatskoj, koja je istu večer odobrila angažman svojih kanadera.S požarima se ovih dana bore u više drugih hercegovačkih mjesta, a situacija je posebno teška u Jablanici. Za sada, zbog političkih blokada, nema nista ništa od helikopterske podrške Oružanih snaga BiH.
-
Upaljen meteoalarm za cijelu BiH
Narandžasti meteoalarm zbog visoke temperature danas je upaljen za cijelu Republiku Srpsku i Federaciju BiH.
Najviša temperatura, oko 40 stepeni Celzijusovih, najavljena je za područje Mostara, objavio je Meteoalarm.
Između 35 i 38 stepeni očekuje se na području u slivu rijeka Una, Sana, Sava, preko Semberije, do Posavine, zatim u regijama Banjaluka, Foča i Višegrad, za Trebinje je najavljena oko 38 stepeni.
U sarajevskoj, tuzlanskoj i bihaćkoj regiji očekuje se oko 36, a u livanjskoj oko 34 stepena Celzijusova.
Za sva područja u Srpskoj i FBiH, osim za livanjsko, i sutra je upaljeno narandžasto upozorenje zbog visoke temperature vazduha.
Najavljena je temperatura od 36 do 38 stepeni Celzijusovih, jedino bi na području Livna trebalo da bude oko 32 stepena.
Narandžasto upozorenje ukazuje na opasno vrijeme.
-
Garaža možda ipak ugrožava UKC Srpske: Stanić pita otkud iznenadna ispitivanja tla na Paprikovcu
Zbog čega se ponovo vrše ispitivanja tla u blizini Univerzitetskog kliničkog centra RS, kada je direktor UKC RS Vlado Džajić nedavno tvrdio da su istraživanja urađena i da su pokazala da Klinički centar neće biti ugrožen, pita Slobodan Stanić, predsjednik Odbora za zdravstvo SDS.
On tvrdi da su jutros na parkingu pokraj UKC, a u neposrednoj blizini dijela zemljišta koje se sliježe zbog izgradnje garaža, koje će koštati 35 miliona KM, osvanule mašine, uređaji i ljudi koji, iako je vikend i nesnosne su vrućine, vrše naknadna ispitivanja zemljišta.
– Iako je direktor UKC u svom odgovoru medijima na pitanje o opasnosti slijeganja tla izazvanog radovima na garaži doslovno u odgovoru rekao: “Ovdje je bilo deset inženjera najveće struke statičara koji su bušili tlo ovdje oko UKC i dozvolili i potpisali se kao sudski stručnjaci da se ovdje smiju raditi garaže i da neće biti ugrožen UKC” – podsjetio je Stanić.
Pitanje je međutim, dodaje Stanić, ako je bilo do sada tih deset inženjera, koji su od “najveće struke”, zbog čega su došli i ovi jedanaesti i to sa svim uređajima i opremom.
On pita da li su to nastupili neki novi momenti za koje javnost ne zna, ili raste strah da bi usljed jesenjih kiša moglo doći do još većih problema i klizanja tla.
– Da li je kod tih deset inženjera statičara “najveće struke” nakon njihovog pominjanja u medijima naglo probuđena savjest, pa su zahtijevali dodatna bušenja i ispitivanja tla o čemu svjedoče jutrošnji snimci sa UKC – kaže Stanić. -
Lukač: Poražavajuće da povratnici nemaju ni struju ni vodu
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač nazvao je poražavajućom činjenicu da pojedina sela u povratničkim opštinama u Federaciji BiH (FBiH) nemaju ni struju ni vodu.
“Proces pomoći povratničkim opštinama nastaviće se ubuduće. Prvo treba da se stvore uslovi života dostojnog čovjeka, a to su struja i voda”, rekao je Lukač novinarima u Drvaru nakon sastanka sa srpskim predstavnicima povratničkih opština u FBIH.
Ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin rekao je da Srbi u povratničkim opštinama teško žive i da zato zaslužuju podršku i pomoć Srbije.
On je najavio da će Srbija nastaviti da pružati pomoć opštinama Drvar, Glamoč, Bosansko Grahovo, Bosanski Petrovac i Odžak.
Načelnik opštine Drvar Dušica Runić izrazila je zahvalnost Srbiji i Republici Srpskoj za pruženu pomoću.
-
U Hercegovini aktivno više požara
Na području Bileće aktivna su dva požara, na planini Viduša i na lokalitetu Dlakoše, naseljena područja nisu ugrožena, a požarna linija stavlja se pod kontrolu, rekao je komandir bilećke Teritorijalne vatrogasne jedinice Radomir Radmilović.
Radmilović je rekao da se požar u mjestu Dlakoše aktivirao danas oko 13.00 časova, a vatrogasci su odmah izašli na teren.
“Požarna linija kretala se kroz naseljeno područje. Uspjeli smo da zaustavimo širenje vatre”, naveo je Radmilović.
On je dodao da bilećki vatrogasci za sutra pripremaju veliku akciju u kojoj će pokušati da zaustave širenje požara na planini Viduša.
“Širenje požara prema selu Mirilovići je zaustavljeno, ali je nama cilj da spasimo što veću površinu planine. Sutra ćemo organizovati akciju i pokušati da zaustavimo požarnu liniju na postojećim putnim komunikacijama”, rekao je Radmilović.
U selu Orah nema aktivnih požara, ali mještani i dalje dežuraju i prate razvoj situacije.
Komandir trebinjske Teritorijalne vatrogasne jedinice Zdravko Kašiković rekao je da su na području Trebinja aktivni požari u rejonu sela Vlaška i Morča, te da su vatrogasci na terenu i dežuraće noćas na požarištima i pratiti razvoj situacije.
-
Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena
Osnivač kompanije Microsoft i multimilijarder Bill Gates će izdvojiti 1,5 milijardi dolara za borbu protiv klimatskih promjena.
Novac će biti iskorišten sa njegovog investicionog fonda Breaktrough Energy, a investirat će ga saradnjom sa američkom vlašću.
Od 1,2 biliona dolara planiranih za razvoj infrastrukture u Sjedinjenim Američkim Državama, a za koje se očekuje da ih odobre kongresmeni, više od 100 milijardi bit će potrošeno za borbu protiv klimatskih promjena. To će značiti od borbe protiv ekstremnih vremenskih pojava do nabavke električnih školskih autobusa.
U ovom infrastrukturnom fondu sadržano je 25 milijardi za projekte javno-privatnog partnerstva, a što se odnosi i na saradnju sa programom Breaktrough Energy Catalyst. Oni koji su dio ovog programa se nadaju da će uspjeti prikupiti 15 milijardi dolara za “klimatske pametne tehnologije”. Jedan od ključnih Gatesovih ciljeva jeste da se do 2050. godine stvori karbonski neutralna ekonomija.
Program će doprinijeti razvoju različitih sektora bez da koriste fosilna goriva, a među kojima je i avijacija. Osim toga, bit će ulagano u tehnologije za otklanjanje ugljendioksida iz atmosfere i za proizvodnju uređaja za akumulaciju energije.
“Izbjegavanje klimatskih katastrofa će zahtijevati novu industrijsku revoluciju”, poručio je Gates i dodao da će morati postojati ekološki prihvatljiviji tehnologija i proizvodi, a koji će biti dostupniji velikom broju ljudi.
Očekuje da će se to ostvariti i kroz javno-privatno partnerstvo. Međutim, Scott Sklar sa Instituta za okoliš i upravljanje energijom Univerziteta George Washington je napomenuo da već postoje javno-privatna partnerstva u borbi protiv klimatskih promjena, ali da nisu ishodila velikim rezultatima.
“Gates se malo kocka. Kao što mnogi lideri kažu, moramo ubrzati tehnološko prilagođavanje ako želimo ostvariti neke od ciljeva za zaštitu okoliša, ali to će značiti rizike” ocijenio je Sklar.
S druge strane, Jonah Goldman iz Breaktrough Energyja smatra da će javno-privatna saradnja omogućiti fleksibilnost na obje strane i kompleksna rješenja. Gates je u svrhu zaštite okoliša ozvaničio saradnju i sa Evropskom unijom, podsjeća CNN.
-
Evropska unija će predložiti usvajanje zajedničkog punjača za sve pametne telefone
Dugoročni plan Evropske unije (EU) o usklađivanju punjača za pametne telefone i druge uređaje navodno bi trebao biti formalno predložen i postati zakon.
Uprkos Appleovim protestima i argumentima protiv potrebe za zakonom propisanim zajedničkim standardom za punjače, EU izrađuje nacrte zakona o tom pitanju.
Evropska unija nastavlja tvrditi da bi zajednički standard smanjio elektronički otpad, dok Apple kaže da bi prelaskom na ovaj novi standard nastalo više e-otpada.
Prema Yahoo! Finance, izvor upoznat sa planovima EU, kaže da će zakoni biti predloženi u septembru. Nema dodatnih detalja, ali će prijedlozi vjerojatno slijediti prethodne preporuke EU.
U 2019. to je uključivalo prijedloge za različite načine kreiranja zajedničkog punjača. Moguće je da će proizvođači morati usvojiti dodatni konektor kako bi njihov punjač bio kompatibilan s drugima.
Zalaganja Evropske unije za zajednički punjač započela su prije otprilike 13 godina. U tom trenutku kompanije, uključujući Apple, potpisale su dobrovoljni memorandum o razumijevanju, pristajući raditi na usklađivanju punjača.
To se nije dogodilo, pa EU vjeruje da će, ako kompanije same ne odluče, morati to nametnuti zakonom.
Apple je prestao isporučivati adapter za napajanje s iPhoneom 2020. Međutim, problem za Apple je to što koristi vlastiti vlastiti Lightning konektor za iPhone, a EU će vjerojatnije preporučiti USB-C ili USB 2.0 micro-B, koji obično koriste drugi dobavljači.
-
O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?
Angela Merkel, njemačka kancelarka, u srijedu (18. avgusta) razgovaraće sa Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom.
Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, tema razgovora će biti saradnja Savezne vlade Njemačke sa visokim predstavnikom i budućnost OHR-a. Međutim, naši izvori nisu željeli precizirati da OHR uživa podršku Berlina.
Iz Pres-službe Merkelove za “Nezavisne novine” zvanično je potvrđeno da će sastanak biti održan i da je termin sastanaka najavljen sedmicu prije susreta, što je, kako su nam naglasili, uobičajena praksa u Kabinetu.
Kako nam je nezvanično rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme za ispunjavanje 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.
Zvanično, na stranici kancelarke Merkel saopšteno je da će kancelarka pozdraviti visokog predstavnika i njegovog prethodnika u svom kabinetu.
“Šmit je 1. avgusta preuzeo ovu međunarodnu poziciju punu odgovornosti uz podršku Savezne vlade. U središtu razgovora će biti stanje u BiH, posebno kada je riječ o predstojećim reformama u vezi s približavanjem EU”, saopšteno je.
Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo. Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, što je pozicija koju zastupa Rusija uz podršku Kine.
Zanimljivo je da će Merkelova dva dana kasnije u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije. Nezavisne su prije nekoliko dana pisale, pozivajući se na visoki diplomatski izvor, da su Merkelova i Putin u aprilu telefonski razgovarali o BiH i visokom predstavniku i da je Putin tada rekao da je pitanje OHR-a nešto čim se bavi Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije. “Nezavisne novine” su takođe više puta pisale da će pitanja u Evropi biti rješavana imajući u vidu činjenicu da je Zapad dozvolio priznanje nezavisnosti Kosova bez saglasnosti Beograda. Nakon razgovora s Putinom, Merkelova ide na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.
Rusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom. Iz tog razloga, kako smo već pisali, Rusija neće blokirati vojnu misiju EU u BiH, koju snažno podržava Njemačka. O ovom pitanju iz Ambasade Rusije u BiH su nam objasnili da se stav Rusije nije promijenio.
“Na osnovu odsustva formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a Ruska Federacija smatra imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika u BiH nelegitimnim. Što se tiče Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Mirovnog sporazuma, Kancelarije visokog predstavnika, a pogotovo operacije EUFOR-a ‘Althea’, naglašavamo da je to tematika funkcionisanja konkretnih tijela, koja se ne svodi isključivo na pitanje visokog predstavnika”, pojasnili su “Nezavisnim novinama” iz Ambasade Rusije.
Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice stali su iza Šmita, ali se zasad ponašaju povučeno i odmjereno.
Što se tiče Inckove odluke, važno je napomenuti da je pažljivo formulisana te da se, kada se dobro iščita sam tekst nametnute odluke, ne kažnjava nečije eventualno mišljenje da u Srebrenici nije bilo genocida, već ako bi negiranje genocida kao posljedicu moglo podstaći “nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe”. To znači da bi, u hipotetičkom slučaju, tužilac morao da dokaže da je nečije negiranje genocida imalo ovakvu posljedicu da bi sud optuženog mogao proglasiti krivim.
-
Migranti nadiru na balkansku rutu
Centralnomediteranska i zapadnobalkanska ruta su od početka godine do kraja jula dvije rute s najvećim rastom priliva ilegalnih migranata, saopšteno je u četvrtak iz Evropske službe za zaštitu granica EU u Varšavi.
Kako su pojasnili, prema njihovim podacima u julu je na zapadnobalkanskoj migrantskoj ruti registrovano 3.600 ilegalnih prelazaka, što je za 67 odsto više nego godinu dana ranije.
Kada se gleda cijela godina do kraja jula, podaci Frontexa pokazuju da je broj ilegalnih migranata veći za 90 odsto i iznosi oko 22.600.
Dvije najveće grupe migranata koji su ka EU išli preko teritorije zapadnog Balkana su Sirijci i Avganistanci, a treća najbrojnija grupa, koja je daleko iza prve dvije, su Marokanci.
Inače, evropski zvaničnici su ovih dana pokrenuli internu debatu na koji način će ubuduće biti tretirani avganistanski migranti koji se nalaze na teritoriji EU i koje evropski službenici uhvate pri ilegalnom prelasku granice. U centralnoj dnevnoj informativnoj emisiji njemačkog javnog emitera ARD u četvrtak naveče vodila se debata o tome da li treba protjerati jednog avganistantskog migranta koji je počinio krivično djelo u Njemačkoj, s obzirom na to da u Avganistanu u posljednjih nekoliko sedmica vlada pravo ratno stanje, a očekuje se i skori pad Kabula. Naime, ministri pravde, unutrašnjih i spoljnih poslova su odlučili da je potrebno privremeno obustaviti protjerivanja zbog nedostatka bezbjednosti.
Ukoliko EU usvoji ovakvu politiku, to će promijeniti status ilegalnih migranata koji će, nakon izbijanja sukoba i pokušaja islamističkih talibanskih grupa da potpuno preuzmu kontrolu nad Avganistanom, dobiti dodatni motiv da napuste svoju zemlju.
Što se tiče ukupnih brojeva, prema preliminarnim Frontexovim kalkulacijama, u prvih sedam mjeseci zabilježeno je 82.000 ilegalnih pokušaja prelaska granice, što je, kako je naglašeno, za 59 odsto više nego godinu dana ranije.
Ukupno za cijeli prostor EU, u julu je registrovano 17.300 ilegalnih prelazaka granice, što je 33 odsto više nego godinu dana ranije i za 14.600 više nego u prethodnom mjesecu.
“Migracioni pritisak je nastavio rasti u julu na istočnim granicama EU s više od 3.000 ilegalnih ulazaka iz Bjelorusije na granici s Litvanijom”, rečeno je u Frontexu.
Kada je riječ o centralnom Mediteranu, julski brojevi su slični majskim, a ukupno od početka godine na ovoj ruti registrovano 30.800 migranata, što je porast od 96 odsto u poređenju s prošlom godinom. Na ovoj ruti većina migranata je došla iz Tunisa, Bangladeša i Egipta.
Na zapadnom dijelu Mediterana, na morskom dijelu rute prema Španiji, registrovano je 1.380 migranata, što je, kako je navedeno u Frontexu, pad od 32 odsto u odnosu na jul 2020. godine. Ovaj podatak pokazuje da korona nije nužno uvijek dovela do smanjenja broja migranata.
Na ovoj ruti najviše je bilo Alžiraca, koji predstavljaju 67 odsto svih dolazaka, a iza njih su najbrojnija grupa Marokanci.
“Razlog za ovako visok procenata Alžiraca bi mogla biti trenutna politička i ekonomska situacija u zemlji, što je mnoge natjeralo da pokušaju da se domognu Evrope”, ističu u Frontexu.