Direktor ruskog Naučno-istraživačkog centar “Gamaleja” i tvorac vakcine sputnjik V Aleksandar Gincburg posjetiće danas Medicinski fakultet Univerziteta u Banjaluci, saopšteno je iz ovog fakulteta.
Gincburg će sa delegacijom Naučno-istraživačkog centra “Gamaleja” posjetiti banjalučki Medicinski fakultet na poziv dekana ove visokoškolske ustanove Ranka Škrbića.
Izjave za medije predviđene su u 14.30 na Medicinskom fakultetu.
“On je BiH vratio u prošlost, na kraj rata, prije četvrt vijeka. Za 12 godina svog boravka ovdje, Incko nije postigao gotovo ništa u BiH. I sada, napuštajući tu dužnost, stvorio je velike probleme. Vjerujem da je vratio BiH u situaciju iz koje će biti izuzetno teško pronaći adekvatan izlaz”, rekao je Lukač za rusku Federalnu novinsku agenciju.
On je podsjetio da je kao odgovor, Narodna skupština usvojila dva važna zakona – prvi određuje Inckovu odluku kao nevažeću na teritoriji Republike Srpske, a prema drugom, svi koji na ovaj ili onaj način vrijeđaju Republiku Srpsku, njenu zastavu, grb, himnu ili srpski entitet nazivaju “proizvodom genocida”, a njen narod “genocidnim” mogu dobiti zatvorsku kaznu.
“Ovaj zakon će se primjenjivati na teritoriji Republike Srpske”, istakao je Lukač.
On smatra da je veoma značajno ovo neprimjenjivanje Inckove odluke jer je to prvi put od završetka rata da je Narodna skupština Republike Srpske odbila primijeniti zakon koji je nametnuo visoki predstavnik.
“U prošlosti su mnogi visoki predstavnici nametali veliki broj odluka. Konkretno, Pedi Ešdaun, koji je donio najveći broj takvih odluka i zakona i oduzeo većinu nadležnosti Republici Srpskoj, propisanih Dejtonskim sporazumima. Dakle, sada u zakonodavstvu BiH postoje zakoni koji nisu predviđeni Ustavom i koji su u suprotnosti s njim. Među njima su Sud i Tužilaštvo BiH, koje je nametnuo visoki predstavnik, kao i Agencija za istrage i zaštitu, takozvana Sipa, što Ustavom nije predviđeno”, rekao je Lukač.
Govoreći o žandarmeriji koja je osnovana u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, Lukač je istakao da Republika Srpska i Ministarstvo unutrašnjih poslova imaju zakonska ovlašćenja i mogućnost da sprovedu reforme radi boljeg funkcionisanja sopstvenih policijskih snaga.
“Tako smo, podržavajući jedinice koje su već postojale u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova, formirali žandarmeriju po uzoru na mnoge evropske države, na primjer, Francusku ili italijanske karabinjere. Ili po uzoru na Srbiju koja takođe ima svoje jedinice žandarmerije. Smatramo da su pored naših specijalnih antiterorističkih snaga takve jedinice u sastavu Ministarstva unutrašnjih poslova izuzetno potrebne”, rekao je Lukač.
Prema njegovim riječima, oni su raspoređeni po cijeloj Republici Srpskoj u okviru deset policijskih uprava.
“Uprkos svim otporima pojedinih subjekata, kojima nije bilo drago da vide formiranje takvih jedinica u okviru Ministarstva unutrašnjih poslova, mi smo to učinili u skladu sa zakonom i svojim ovlašćenjima”, rekao je Lukač.
Govoreći o saradnji sa Ministarstva unutrašnjih poslova Srpske sa ruskim kolegama, Lukač je ocijenio da postoji dobra saradnja sa Glavnom upravom Ministarstva unutrašnjih poslova Rusije u Moskvi.
“Nedavno sam posjetio Moskvu i razgovarao o mnogim pitanjima na forumu MAKS-2021. Konkretno, sa ljudima koji su nam isporučili ruske helikoptere `Ansat`, jer smo mi kupili tri takva helikoptera za Ministarstvo unutrašnjih poslova. Dva su već isporučena, treći se očekuje u januaru. I saradnja po ovom pitanju se nastavlja. Razgovarali smo o nastavku zajedničkog rada, jer su naši piloti i tehničari bili u Rusiji na obuci o upravljanju helikopterima koje smo kupili”, rekao je Lukač.
On je istakao da srpski policajci takođe imaju određeno iskustvo u smislu bilateralne saradnje u obučavanju službenih pasa i službenih konja, a u vezi sa forenzičkim pregledima i istraživanjem mogli su da posmatraju kako se to radi u moskovskoj policiji.
“Naravno, nastavićemo da razvijamo saradnju, kako stičemo nova iskustva i znanja. Sarađujemo i sa policijom mnogih zemalja u regionu i Evropi”, rekao je Lukač.
Ukoliko predstavnici Republike Srpske ostanu dosljedni i ne budu odlučivali u Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i parlamentu BiH, opšti izbori u BiH u oktobru naredne godine neće biti održani.
Naime, izbore u BiH raspisuje Centralna izborna komisija BiH i s obzirom na to da oni rade najnormalnije, tu neće biti problema, međutim zbog nepostojanja budžeta, odluku o sredstvima za održavanje izbora moraće donijeti Savjet ministara BiH, koji će, sudeći po izjavama zvaničnika Republike Srpske, biti u blokadi sve dok se ne povuku izmjene i dopune Krivičnog zakona BiH koje je nametnuo Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, a kojima se, između ostalog, zabranjuje negiranje genocida u Srebrenici.
Prema nezvaničnim informacijama, novac za izbore u slučaju nastavka blokade Savjeta ministara BiH mogli bi obezbijediti predstavnici međunarodne zajednice i kompletan iznos oko 8,5 miliona KM doznačiti direktno na račun Centralne izborne komisije, o čemu se, takođe prema nezvaničnim informacijama, već razgovaralo u tim krugovima.
“Centralna izborna komisija BiH, po zakonu, izbore mora raspisati u maju, a 20 dana od dana raspisivanja izbora CIK-u mora biti dostavljen novac. Odluku o tome, o tim sredstvima, treba da donese Savjet ministara BiH, a ukoliko se ostane pri stavu da se ne odlučuje, te odluke neće biti”, rekao je Vehid Šehić, analitičar i bivši predsjednik Centralne izborne komisije BiH, dodajući da je mišljenja da do toga neće doći i da će izbori na kraju biti održani.
I zvaničnici Republike Srpske koji odlučuju u Predstavničkom domu parlamenta BiH kažu da je takav scenario moguć, ali se nadaju da do njega neće doći i to iz prostog razloga što bi se u tom slučaju narušilo jedinstvo vlasti i opozicije koje je postignuto u Republici Srpskoj u vezi s tim pitanjem.
“Tako nešto dovelo bi do prepucavanja vlasti i opozicije. Lično mislim da izbori treba da se održe i da od naroda dobijemo legitimitet za posao koji obavljamo”, rekao je Nenad Stevandić, lider Ujedinjene Srpske i predsjednik Srpskog kluba u Predstavničkom domu parlamenta BiH, dodajući da vjeruje da će izbori naredne godine biti održani.
Inače, da je za održavanje izbora neophodna odluka Savjeta ministara BiH, vidjelo se i na posljednjim lokalnim izborima koji su pomjereni upravo iz razloga što nije bilo novca. Tu odluku Savjet ministara BiH na kraju je donio sa nekoliko mjeseci zakašnjenja, zbog čega su lokalni izbori, umjesto u oktobru, održani u novembru prošle godine.
I Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, u ponedjeljak je ponovio da neće biti odlučivanja u Savjetu ministara BiH, Predsjedništvu BiH i Parlamentarnoj skupštini BiH sve dok se ne suspenduje i stavi van snage nametnuta Inckova odluka.
“Dok se to ne desi, neće biti odlučivanja u skladu sa zaključcima Narodne skupštine Republike Srpske”, ponovio je Dodik.
Ipak, sami zaključci Narodne skupštine Republike Srpske daju mogućnost predstavnicima Republike Srpske da odlučuju, jer se u jednom od njih navodi da odlučivanja neće biti, “osim u slučajevima kada je to neophodno radi sprečavanja donošenja odluka protivno interesima Republike Srpske sve dok se ne razriješi pitanje nametnutog zakona”.
Na lokalitetu graničnog prelaza kod mosta “Bratoljub” drugi investitor izgradio je motel i benzinsku pumpu, čime je zauzeo dio zemljišta koji pripada parceli ovog prelaza i tako oštetio pojedine njegove objekte, zbog čega je zatražena intervencija urbanističko-građevinske inspekcije.
Rekli su to juče “Glasu Srpske” u Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.
Kada će ovaj granični prelaz kod mosta “Bratoljub”, koji preko Drine povezuje Bratunac i Ljuboviju, biti pušten u saobraćaj ne može se još precizirati. Kako su istakli u ovom ministarstvu, iz UIO BiH su im 27. jula ove godine dostavili zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole.
U toku su, kako ističu, aktivnosti na prikupljanju potrebne dokumentacije i saglasnosti nadležnih organa na izvedeno stanje, a komisija je pregledala objekte i izvedene radove.
Izgradnja mosta “Bratoljub”, u dužini od 227 metara, trajala je od oktobra 2015. do maja 2017. godine i koštala je oko 13 miliona evra, ali zbog nepostojanja prelaza on još nije u funkciji.
Ovaj granični prelaz biće zajednički carinski terminal za BiH i Srbiju i prvi takve vrste u regionu, vrijedan oko 14 miliona maraka. Čelnici Bratunca godinama, otkako traje priča o projektu, ističu da su granični prelaz i most od ogromnog značaja za tu opštinu, ali i za širu regiju. Transportni pravci će, kako napominju, biti znatno skraćeni, što će mnogo značiti za privredu ovog područja i za stanovništvo s obje strane Drine.
Tehnički prijem
U Upravi za indirektno oporezivanje BiH rekli su “Glasu Srpske” da je izvršen tehnički prijem za novoizgrađeni granični prelaz Bratunac.
Visoki sudski i tužilački savjet BiH (VSTS) nalazi se pred potpunim kolapsom, a najveću odgovornost za to snose predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija i potpredsjednice Sanela Gorušanović Butigan i Biljana Simeunović.
U prijavi protiv njih troje koja je podnesena Kancelariji disciplinskog tužioca VSTS-a, između ostalog, navodi se da su prekršili Zakon o VSTS-u i pravilnik, čime su narušili ugled i nanijeli veliku štetu pravosuđu. U prijavi se precizira da je Lagumdžija, iako svjestan da u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić postoji zahtjev za izuzeće Gorušanović Butigan i za vlastito izuzeće, sazvao i organizovao telefonsku sjednicu VSTS-a.
– Za tu sjednicu izdao je nalog da se uključi, pozove i glasa Gorušanović Butigan iako ona nije mogla niti smjela učestvovati ni u kakvom odlučivanju o njegovom izuzeću. Svjesno ignorišući zakonske i poslovničke odredbe, Lagumdžija je, s ciljem obezbjeđivanja kvoruma za sjednicu, svjesno i namjerno u sjednicu uključio Gorušanović Butigan iako je protiv nje postojao individualno preciziran i direktan zahtjev za izuzeće od odlučivanja o izuzeću Lagumdžije – navodi se u disciplinskoj prijavi.
Prijava protiv Gorušanović Butigan, navodi se dalje, podnesena je zbog toga što je, iako svjesna da protiv nje postoji zahtjev za izuzeće, prihvatila da postupa i odlučuje po zahtjevu za izuzeće u disciplinskom predmetu protiv Tadićeve, umjesto da obustavi sve dalje radnje u postupku dok se ne donese odluka o zahtjevu za njeno izuzeće.
Na sve ove propuste koji vode ka kolapsu VSTS-a prošle sedmice je ukazao bivši predsjednik ove institucije Milan Tegeltija, kao i sarajevski advokat Vlado Adamović, branilac glavnog tužioca BiH Gordane Tadić koja je odlukom VSTS-a razriješena te dužnosti i premještena na mjesto tužioca Tužilaštva BiH.
Njih dvojica su za “Glas Srpske” objasnila da VSTS nije imao kvorum za odlučivanje o izuzeću od 11 članova zato što ukupno pet članova VSTS-a nije moglo da učestvuje u glasanju. Pored njih dvojice, takav stav je iznio i sarajevski advokat Ifet Feraget.
– Tužilac čije izuzeće se traži ne može učestvovati u donošenju odluke kolegijuma o izuzeću glavnog tužioca pa se isti princip mora primijeniti i na članove disciplinskih komisija u skladu sa članom 9. stav 1. Poslovnika VSTS-a – precizirao je Feraget.
Poslije svih tih tvrdnji o nezakonitostima, predsjednik VSTS-a Halil Lagumdžija dodatno je dolio ulje na vatru jer je u ponedjeljak Mahmuta Švraku isključio iz rada u Drugostepenoj disciplinskoj komisiji protiv Gordane Tadić zbog, kako je naveo, skorog isteka mandata na mjestu člana VSTS-a. Lagumdžija je rekao da bi, u slučaju da disciplinski postupak ne bude završen prije isteka mandata Švraki, sve moralo biti izvedeno ponovo.
– Novi član Drugostepene disciplinske komisije u kojoj moraju da budu dva tužioca nije imenovan. Prihvaćen je zahtjev potpredsjednika VSTS-a Biljane Simeunović za izuzeće, Berina Alihodžić bila je član Prvostepene disciplinske komisije, pa ne može biti u Drugostepenoj. Tužilac Željka Radović izjasnila se da ne želi učestvovati u radu VSTS-a u vezi sa ovim disciplinskim postupkom. Imajući sve u vidu, jedino moguće rješenje je sačekati popunu članova VSTS-a koji dolaze iz reda tužilaca, što će se desiti u septembru – objašnjeno je iz VSTS-a.
EU prati stanje
Iz Delegacije Evropske komisije u BiH u odgovoru na pitanja “Glasa Srpske” naveli su da ne mogu komentarisati krivične ili disciplinske predmete u toku, ali da prate rad VSTS-a i njegovih disciplinskih tijela.
– Disciplinske pritužbe moraju biti profesionalno, blagovremeno i temeljito ispitane, a disciplinski postupak mora biti sproveden na pošten i nepristrasan način u svim fazama, uključujući i žalbe. VSTS ima ključnu ulogu u obezbjeđivanju da se svi nosioci pravosudnih funkcija u BiH pridržavaju najviših etičkih standarda – naveli su iz EU izbjegavajući precizan odgovor na pitanje u vezi sa spornim kvorumom u VSTS-u prilikom odlučivanja u predmetu protiv Gordane Tadić.
Džihadisti iz Maoče Bilalu Bosniću ističe zatvorska kazna. Od sljedeće sedmice jedan od najpoznatijih radikalnih islamista postaće slobodni građanin BiH.
Odslužio je Bosnić sedmogodišnju kaznu zbog podsticanja na terorizam i regrutovanja dobrovoljaca na strani Islamske države. Kako stoji u presudi, Bosnić je bio i glavni za mobilisanje Islamske države za Balkan, a povezuju ga takođe s regrutovanjem vise od 50 italijanskih državljana.
“Sada je pitanje da li je sistem uspio njega da pripremi za ovaj novi život na slobodi i da li se on recesionirao za za taj period. Kakav imamo tretman recosocijalizacijetakvih osoba. Mislim da u BiH tretman, ne zbog kvaliteta ustanova i osoblja, nego nedovoljnog broja osoblja. Takve osobe moraju imati jedan tretman multidisciplinaran“, izjavio je prof. dr Nedžad Korajlić, stručnjak za bezbjednost.
Šest godina Bosnić je proveo u zeničkom zatvoru. U Vojkoviće je stigao prije manje od godinu dana. Tokom svog boravka u zatvoru u Vojkovićima, u Istočnom Sarajevu, Bosni je pokušao da izađe na slobodu i prije isteka sedmogodišnje kazne, međutim vlasti u BiH izmjenom zakona onemogućili su prijevremeno puštanje iz zatvora osobe osuđene za djela u vezi sa terorizmom.
Bilal Bosnić, kada je izbio rat u BiH, priključio se jedinici El Mudžahid u sklopu Armije BiH u kojoj su bili strani plaćenici i dobrovoljci, ozloglašeni po tome što su neprijateljima odsijecali glave. Poslije rata, povukao se u mjesto Gornja Maoča, gdje je u svom kampu regrutovao nove pripadnike vehabijskog pokreta. Bosnić je uhapšen u akciji „Damask” u septembru 2014. godine.
Prije četiri i po milijarde godina dvije drevne planete su se sudarile i spojile u jednu i tako je nastala Zemlja. Tokom kolosalnog susreta ove dvije planete – proto-Zemlje i Teje – odvojila se mala stjenovita masa koja je postala naš Mjesec.
Naš najbliži saputnik u prostranstvima svemira suštinski je povezan sa samim našim postojanjem, kroz Mjesečeve mijene ugrađene u cikluse života na Zemlji. Učinci Mjesečevog djelovanja na Zemlju još uvijek nisu u potpunosti razumljivi. Izazov je raščlaniti ono što je mit i ono na što naš lunarni saputnik zaista ima uticaja, piše BBC.
Uticaj na okeane
Najočitiji učinak Mjeseca na Zemlju može se vidjeti u okeanima. Kako se Zemlja svaki dan okreće, Mjesečeva gravitacija povlači vodu s bliže strane Zemlje prema sebi, stvarajući ispupčenje. More se izdiže i na suprotnoj strani zbog centrifugalne sile uzrokovane rotacijom Zemlje. Zemlja se okreće ispod ovih vodenih izbočina, što rezultira sa dvije plime i oseke koje vidimo svaki dan.
Svakih 18,6 godina Mjesečeva orbita kreće se između maksimalnih i minimalnih plus ili minus pet stepeni u odnosu na ekvator Zemlje. Ovaj ciklus, prvi put dokumentovan 1728. godine, naziva se lunarni nodalni ciklus. Kad se Mjesečeva ravnina odmakne od ekvatorijalne ravnine, plime i oseke na Zemlji postaju sve manje. Kad je Mjesečeva orbita više u skladu s ekvatorom Zemlje, plime su jače. NASA kaže da će porast nivoa mora zbog klimatskih promjena, u kombinaciji s uticajem Mjesečevog nodalnog ciklusa, uzrokovati dramatičan porast broja poplava tokom plime i oseke tokom tridesetih godina 21. vijeka.
Benjamin Hamlington, naučni istraživač i voditelj NASA naučnog tima za promjenu nivoa mora, zanima se kako nivo mora reaguje na prirodne i ljudske radnje i šta će to značiti za populaciju na obali. Prije preseljenja u Kaliforniju Hamlington je živio u priobalnoj Virginiji, gdje su poplave već bile veliki problem.
“Poplave zbog plime i oseke utiču na život uopšte u zajednicama na obali. Utiču na našu sposobnost da dođemo do posla, otežavaju preduzećima da ostanu otvorena. Danas je to neugodnost, ali uskoro će to biti teško ignorisati, s tim će se teško živjeti”, rekao je Hamlington za BBC.
Poplave pogoršane Mjesecom
Ove poplave, pogoršane Mjesecom, mogu oštetiti infrastrukturu i promijeniti obalu, smatra Hamlington: “Primjetna je četiri puta veća količina poplava od jedne decenije do sljedeće. Mjesečev nodalni ciklus utiče na sve lokacije na Zemlji, a nivo mora raste posvuda. Dakle, vidjećemo ovo brzo povećanje plimnih poplava širom svijeta.”
Mjesečev nodalni ciklus mogao bi donijeti mnoge izazove za ljude, ali za divlje životinje u obalnim ekosistemima mogao bi predstavljati egzistencijalnu prijetnju. Ilia Rochlin, gostujući profesor na Univerzitetu Rutgers, proučava vezu između Mjesečevog nodalnog ciklusa i populacije komaraca.
“Kad je nodalni ciklus na vrhuncu, plime poplave staništa komaraca dalje od obale”, kaže Rochlin. Plimne poplave događaju se češće u ovo doba, a sa sobom dovode i ribe, odnosno grupu od nekoliko stotina vrsta riba koje se nalaze u slanoj, bočatoj i slatkoj vodi. Ovi grabežljivci eliminisaće ili smanjiti populacije komaraca koje su u fazi razvoja jaja, ličinke ili kukuljice prije nego što insekti budu mogli izletjeti iz vode u kojoj su rođeni.
Uticaj i na komarce
“Obično ima manje komaraca na vrhuncu ciklusa. Na početku nodalnog ciklusa plime mogu vrlo rijetko preplaviti stanište komaraca, dajući im dovoljno vremena da se pojave i odlete, povećavajući tako njihovu populaciju”, objašnjava Rochlin.
Nisu pogođeni samo komarci. Slanim močvarama nedostaju veliki sisari biljojedi, ali umjesto njih tu su beskičmenjaci poput škampa, rakova, puževa, skakavaca i drugih insekata. Oni su pak glavni izvor hrane za obalne ptice i ribe.
“Vrhunac nodalnog ciklusa u kombinaciji s povećanim porastom nivoa mora stvara realnu mogućnost uništavanja slanih močvara”, kaže Rochlin.
A kad beskičmenjaci slanih močvara nestanu, obalne ptice, ribe i druge vrste koje zavise od njih takođe pate. To uključuje i ljude budući da su slane močvare sastavni dio svjetske ekonomije, služeći kao rasadnik za mnoštvo morskog života koje uključuje više od 75 odsto svih ribarskih vrsta.
Slane močvare
Slane močvare takođe su od velike ekološke važnosti, sposobne sačuvati ugljenik u znatno većim količinama od mnogih ekosistema na kopnu. Slatkovodna močvarna područja istovremeno čuvaju gotovo 10 puta više ugljenika od priobalnih područja s plimnim mijenama, dijelom i zbog njihove velike površine. S povećanim poplavama zbog kolebanja Mjeseca i porasta nivoa mora, slatkovodne močvare takođe se mogu suočiti s dubokom promjenom.
Kristine Hopfensperger je naučnica za zaštitu okoline sa Univerziteta Northern Kentucky koja proučava zaslanjivanje slatkovodnih močvara: “Slatkovodna obalna močvarna područja tokom dana doživljavaju velike fluktuacije plime i oseke te su mnogo bioraznolikija od slanih močvara. Mnoge su vrste posebne, pa čim biljke ili prvi nivo prehrambenog lanca počnu mijenjati sastav iz raznolike zajednice slatkovodnih biljnih vrsta u manje raznoliku zajednicu biljaka koje podnose so, životinje koje se oslanjaju na te biljke mogu se početi mijenjati, ptice, kopneni insekti i tako dalje. Slatkovodne vodene vrste takođe su pod velikim uticajem povećanja slanosti i gurnute uzvodno da ostanu u slatkim vodama. Salinizacija slatkovodnih obalnih močvara nastaviće se povećavati s porastom nivoa mora, a što su poplave češće, to će slanost više uticati na močvarna područja.”
Svijet bez plime i oseke
Svijet bez plime i oseke imao bi vrlo različite vremenske sisteme. Plima i oseka jedne su od karakteristika koje utiču na kretanje okeanskih struja koje pokreću toplu ili hladnu vodu oko Zemlje. Tople okeanske struje donose toplije i vlažnije vrijeme, dok hladne okeanske struje donose hladnije i suvo vrijeme. Obično snažni vjetrovi uz ekvator tjeraju toplu površinsku vodu prema zapadu, od Južne Amerike prema Indoneziji, a hladnija dubinska voda izdiže se na njeno mjesto.
Tokom el ninja ti su pasati bili oslabljeni ili čak preokrenuti, što je uticalo na vrijeme u cijelom svijetu. Topla površinska voda gomilala se u blizini zapadne obale Južne Amerike, a hladna voda ostajala duboko u okeanu. Obično vlažna područja tako mogu uroniti u sušu, dok suva područja mogu biti preplavljena kišom, uzrokujući čak da pustinje procvjetaju.
La ninja, sa druge strane, ima suprotan učinak od el ninja. Vjetrovi su jači nego inače, gurajući topliju vodu prema Aziji. Hladne vode koje dolaze s američke obale zatim guraju mlazni tok prema sjeveru. Rezultat su toplije zime na jugu i hladnije od uobičajenih na sjeveru. Fenomeni el ninjo i la ninja dio su ciklusa koji se naziva el ninjo-južna oscilacija (ENSO). Južna oscilacija odnosi se na promjenu pritiska vazduha na nivou mora nad ekvatorijalnim Tihim okeanom.
Naučnici sa Univerziteta Ohio State sugerisali su da bi prelazak između el ninja i la ninje mogao biti pod uticajem dubinskog okeanskog talasa koji pokreće plimna gravitacijska sila Mjeseca. Istraživači sa Univerziteta u Tokiju izvještavaju da se ENSO može predvidjeti gledajući Mjesečev nodalni ciklus od 18,6 godina.
“Zasigurno postoji nodalni učinak na temperaturu površine mora. Mjesečevo gravitacijsko djelovanje utiče na plime i oseke, pa tako i kretanje i miješanje gornjih slojeva okeanske vode. To se posebno odnosi na sjeverni Pacifik”, kaže Phil Woodworth, naučnik britanskog Nacionalnog centra za okeanografiju.
Očekuju se značajne promjene
Očekuje se da će Mjesečev nodalni ciklus dovesti do značajnih promjena u nadolazećim decenijama. U kraćem vremenskom razdoblju Mjesec utiče na Zemlju na nekoliko drugih, manje poznatih načina. Takođe se smatra da Mjesec utiče na polarne temperature i pridonosi fluktuacijama u opsegu arktičkog leda iako ovdje uticaj Mjeseca nije njegov nodalni ciklus od 18,6 godina, već njegova poznatija mjesečna varijacija u količini svjetlosti koja se reflektuje od njega dok raste i nestaje. Satelitska mjerenja pokazala su da su polovi topliji za 0,55 Celzijusovih stepeni tokom punog Mjeseca.
Osim toga, plimne sile djeluju na razbijanje ledenih ploča i promjenu toplotnih tokova okeana, mijenjajući količinu leda u Arktičkom okeanu. Mjesec stvara plimne struje i talase na površini i dublje u okeanu, kaže Chris Wilson, stručnjak za fiziku mora i okeansku klimu u Nacionalnom okeanografskom centru.
“Ove struje i talasi mogu otopiti ili razbiti morski led, bilo zbog prenosa i miješanja toplijih voda, bilo zbog naprezanja koja djeluju na razbijanje leda na manje komade, koji su tada osjetljiviji na otapanje”, objasnio je Wilson za BBC.
Voda i led okeana nisu jedini dijelovi planete koji prolaze kroz plimu i oseku. Mjesec takođe ima plimni učinak i na kopnu i na atmosferi. Kopnene plime slične su okeanskim plimama. Zemlja se deformiše i ispupčuje baš kao i more i smatra se da to izaziva vulkansku aktivnost i potrese.
Mjesečeve gravitacijske sile
Atmosferske plime uzrokuju protoke energije iz gornje u donju atmosferu i promjene atmosferskog pritiska. Promjene pritiska vazduha povezane s položajem Mjeseca prvi su put otkrivene 1847. godine. Mjesečeve gravitacijske sile uzrokuju izbočine i oscilacije u Zemljinoj atmosferi slične onima koje se vide u vodi.
“Promjene atmosferskog pritiska povezane su s višim temperaturama vazduha, što opet znači da molekule vazduha mogu zadržati više vlage u obliku vodene pare, smanjujući vlažnost, a time i mogućnost padavina”, kaže Liz Bentley, izvršna direktorica britanskog Kraljevskog meteorološkog društva. Kao rezultat toga poznato je da niži pritisak rezultira hladnim i vlažnim vremenom, a viši pritisak mirnijim i ugodnijim vremenom.
Ali uticaj Mjeseca na padavine putem atmosferskih mijena je malen jer drugi faktori, poput topline Sunca, imaju mnogo veći učinak. Istraživači sa Univerziteta Washington izvijestili su da lunarne sile utiču na količinu padavina, ali samo s oko jedan odsto. John Wallace, profesor atmosferskih nauka na Univerzitetu Washington, kaže: “U vrijeme kada se Sunce i Mjesec približavaju, kiša pada nešto više nego šest sati ranije ili kasnije od toga. Dakle, Mjesečeva privlačna sila ne utiče na to koliko pada kiša, samo na to kada pada kiša.”
Ogroman uticaj na život na Zemlji
Mjesečev uticaj, ponekad suptilan, a ponekad snažan, imao je formativni uticaj na život na Zemlji. Neki naučnici smatraju da je Mjesec prije svega omogućio život. Mjesec pomiče Zemlju dok se okreće oko svoje ose, pomažući nam da dobijemo stabilnu klimu. Bez toga Zemlja bi se nestabilnije njihala. Polovi bi se kretali primjetno u odnosu na Zemljinu orbitu. Godišnja doba, dani i noći izgledali bi vrlo različito.
Ali plime i oseke koje su možda pokrenule život na Zemlji takođe guraju Mjesec dalje od nas. Svake godine Mjesec se udaljava od Zemlje za gotovo četiri centimetra zbog plime i oseke koje uzrokuje na Zemlji. Zemlja se rotira brže nego što Mjesec kruži, pa gravitacijski potez plime i oseke brže vuče Mjesec za sobom. Kako Mjesec ubrzava, izbacuje se malo prema van i njegova orbita postaje veća. To je pomalo kao kad se vozite na ringišpilu – što se brže okreće, više se osjećate kao da vas izbacuje van iz središta.
Mjesec je naš najbliži saveznik u prostranstvima svemira bez kojeg bi Zemlja bila vrlo usamljeno mjesto, zaključuje BBC.
Bivši predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija izjavio je Srni da je ovaj savjet priznao da je u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivao član za koga je traženo izuzeće i da se odluka VSTS o izuzeću predsjednika Halila Lagumdžije mora smatrati ništavom.
Tegeltija je ocijenio da su tvrdnje iz VSTS-a potpuna besmislica i da potpredsjednica ove institucije Sanela Gorušanović Butigan nije mogla odlučivati o izuzeću predsjednika VSTS-a Halila Lagumdžije sve dok se ne odluči o njenom izuzeću.
“Za Butiganovu je traženo izuzeće iz disciplinskog postupka koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić i ona ni na koji način nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće Lagumdžije, ni kao potpredsjednica, ni kao član VSTS, dok se ne odluči o zahtjevu za njeno izuzeće”, rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, pošto kvorum za odlučivanje VSTS čini 11 članova, 10 nije dovoljno.
“Odluka o izuzeću predsjednika VSTS mora se smatrati ništavom jer je u njenom donošenju učestvovao član koji je obuhvaćen zahtjevom za izuzeće. Ako potpredsjednica nije mogla odlučivati o zahtjevu za izuzeće predsjednika samostalno, jer postoji zahtjev za izuzeće, nije mogla ni kao član Savjeta i to je kristalno jasno”, ocijenio je Tegeltija.
On je dodao da su “isti razlozi eliminisali potpredsjednicu iz odlučivanja o zahtjevu za izuzeće predsjednika, bilo da o tome odlučuje kao potpredsjednica ili kao član Savjeta”.
“Sve ostalo je dovođenje u zabludu i igranje i zloupotreba odredaba o izuzeću članova VSTS-a”, zaključio je Tegeltija.
Srni je u VSTS-u rečeno da je o izuzeću predsjednika Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Halila Lagumdžije u disciplinskom postupku koji se vodi protiv glavnog tužioca Tužilaštva BiH Gordane Tadić odlučivalo 11 članova Savjeta čiji su glasovi važeći.
Pad Kabula pod vlast talibana i haotični napori međunarodne evakuacije pokazuju da Evropa mora razviti vlastite vojne kapacitete nezavisno o Sjedinjenim Američkim Državama, tvrdi visoki predstavnik EU za vanjsku politiku Josep Borrell.
Borrell je rekao da će se evropske sile boriti za evakuaciju svojih građana i afganistanskih saveznika prije nego što SAD-e okončaju svoju operaciju na aerodromu u Kabulu.
Nekoliko američkih saveznika zatražilo je od Washingtona da produži evkauaciju, što je u petak potvrdio generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg, jer će bez zaštite 6.000 američkih vojnika raspoređenih na aerodromu evropske operacije možda morati prestati.
Šokantan kolaps afganistanske vlade koju podržava Zapad, haotični prizori na aerodromu i strahovi da bi nova generacija afganistanskih izbjeglica mogla pokušati krenuti u Evropu oživjeli su govore o Evropi koja razvija sredstva za samostalno djelovanje.
Diplomatska misija EU u Kabulu broji 400 afganistanskih uposlenika i članova porodica koji bi mogli emigrirati u Evropu, međutim samo je 150 do sada uspjelo napustiti zemlju, a neki od aviona koje su poslale vojske EU zemalja lete napola prazni.
Trećina putnika na letu koji je u subotu stigao u Španiju bili su Amerikanci, rekao je Borrell.
“Problem je pristup aerodromu, američke provjere i sigurnosne mjere su vrlo jake” i sprječavale su prolazak afganistanskog osoblja, rekao je Borrell, dodajući da je Brisel zatražio od Washingtona da pokaže “veću fleksibilnost”.
Kreatori evropske politike strahuju da Kabul neće biti izuzetak i da bi buduće krize u Iraku ili u regiji Sahel u zapadnoj Africi mogle zahtijevati slične vojne misije za osiguranje evropskih građana i interesa, možda bez podrške SAD-a.
“Žalim zbog načina na koji su se stvari odvijale, ali niko nije tražio mišljenje Evropljana”, rekao je.
“Neke zemlje će morati sebi postaviti pitanja o američkom savezniku koji, kako je rekao Joe Biden, ne želi voditi tuđe ratove. Europljani nemaju izbora. Moramo se organizovati da se nosimo sa svijetom kakav jeste, a ne sa svijetom o kojem sanjamo”, dodao je.
Europska unija već razvija ono što naziva svojim novim “strateškim kompasom”, okvirom koji će 27 država članica, djelujući zajedno, imati više diplomatske i vojne snage i razviti više onoga što francuski predsjednik Emmanuel Macron naziva “strateškom autonomijom”.
Kako su se događaji odvijali u Kabulu, predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel, koji je domaćin samita lidera EU rekao je da situacija u Afganistanu nije uspješna priča za međunarodnu zajednicu.
“Moramo analizirati kako EU može dalje razviti sposobnosti i pozitivno utjecati na međunarodne odnose kako bi odbranila svoje interese. Naša strateška autonomija EU ostaje na vrhu našeg dnevnog reda”, rekao je.
Za Borrella to mora uključivati zajedničke vojne snage.
“Predložit ćemo da se Uniji da ekspedicijska snaga od 50.000 ljudi, sposobna da djeluje u okolnostima kakve vidimo u Afganistanu”, rekao je Borrel.
Istakao je da će u septembru posjetiti Irak, Tunis i Libiju te da će iduća kriza bit u Iraku i Sahelu.
“Europa reagira samo u krizi. Afganistan bi je mogao probuditi. Došao je trenutak da joj se dodjeli vojna sila sposobna za borbu ako je potrebno”, zaključio je Borrel,
Komšić je zakazao sjednicu, procedura je takva da ukoliko ja ne budem prisutan onda dva člana mogu da donesu odluke, kazao je Dodik.
Želim obavijestiti javnost o svojim konsultacijama s liderima političkih stranaka u RS, a o temi dolaska predsjednika Turske u BiH. Izvršio sam konsultacije i na bazi zajedničkog mišljenja ja ću se pojaviti na tom sastanku, kazao je član Predsjedništva BiH i lider SNSD-a Milorad Dodik na konfereniciji za medije u Banjoj Luci.
Dva člana Predsjedništva
Dodao je da ne želi na tom sastanku s Erdoanom ostaviti druga dva člana Predsjedništva.
Prema njegovim riječima do toga neće biti odlučivanja u Predsjedništvu, Vijeću ministara i u Parlamentu BiH.
Drugi centri u RS
Dodao je da postoje i drugi centri u RS koji pokušavaju da razbiju zajedništvo.
Prema njegovim riječima, Inckov zakon ne može da se smatra validnim.
BiH je u ozbiljnoj sistemskoj krizi
Dodik je govorio o pritiscima stranaca u BiH.
Dodao je da prihvatajući Šmita “politički muslimani” prihvatili su da budu podanici.
Član Predsjedništva BiH odgovarao je i na pitanja novinara.
EU protiv sankcija
Govoreći o mogućim sankcijama, Dodik je istakao da postoji pet zemalja iz EU koje su kazale da nisu za to da se nameću sanckije u BiH, a po uzoru na SAD.
Na pitanje o sastancima opozicije iz RS sa zvaničnicima, Dodik je kazao da očekuje da oni obavijeste javnost u RS o tim sastancima.
Govoreći o sjednici Predsjedništva BiH, Dodik je istakao da može biti preglasan po pitanju kad je dnevni red.
Poručio je da BiH ne dozvoljava izručenje osoba koje traži Srbija, a prije svega Ganića i Orića.
Sloboda kretanja
Dodik je na konferenciji za medije govorio da se zalaže za slobodu kretanja.