VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Sudu u Banjaluci podnijeta tužba protiv BORS-a, ovim povodom oglasio se i Savčić

    Sudu u Banjaluci podnijeta tužba protiv BORS-a, ovim povodom oglasio se i Savčić

    Predsjednik Boračke organizacije Republike Srpske /BORS/ Milomir Savčić rekao je danas da ne postoji Radna grupa koju čine predstavnici pet gradskih i 28 opštinskih boračkih organizacija iz organizacionog sastava BORS-a, a koja je predala tužbu nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako navode, nestatutarnih postupaka i odluka na Skupštini BORS-a na Jahorini 21. maja.

    “To je potpuno ilegalna grupa, jer je nije formirao nijedan zvanični organ BORS-a”, rekao je Savčić Srni.
    On je naveo da ga “ipak, raduje što je ta ‘grupa’ podnijela tužbu”.
    “Oni tuže Skupštinu BORS-a, a na njoj je učestvovalo više od 80 ljudi. A dobro se zna koliko je na Skupštini njih bilo za, a koliko protiv. Ovdje je riječ o nečemu što nigdje nema uporište, ni u istini, niti u pravu”, naglasio je Savčić. On je rekao da podnosioci tužbe nisu htjeli, iako je to bilo predloženo na Skupštini BORS-a, da se razmatra situacija u toj organizaciji.
    “Htjeli su da se razmatra samo pitanje povjerenja predsjedniku i njegova odgovornost. A gdje je njihova odgovornost? Nije ovdje niko potpuno nevin, ali sam upravo zato to stavio na dnevni red, da pričamo o svemu”, rekao je Savčić.
    Radna grupa koju čine predstavnici pet gradskih i 28 opštinskih boračkih organizacija iz organizacionog sastava BORS-a predala je tužbu nadležnom sudu u Banjaluci zbog, kako su naveli, nestatutarnih postupaka i odluka na Skupštini BORS-a održanoj na Jahorini 21. maja.
    Jedan broj delegata napustio je sjednicu Skupštine BORS-a održane na Jahorini nezadovoljni što u dnevni red nije uvršten prijedlog za opoziv predsjednika BORS-a Milomira Savčića.

  • Izetbegović pisao Čoviću: SDA neće pregovarati samo sa HDZ-om

    Izetbegović pisao Čoviću: SDA neće pregovarati samo sa HDZ-om

    Predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA) Bakir Izetbegović uputio je pismo predsjedniku Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) Bosne i Hercegovine Draganu Čoviću koje se odnosi na implementaciju Političkog sporazuma o principima izmjena izbornog zakonodavstva Bosne i Hercegovine, potpisanog u Mostaru 17. juna 2020. godine.

    Izetbegović je u pismu ocijenio da je pregovarački format koji obuhvata samo predstavnike SDA i HDZ-a BiH iscrpio svoje mogućnosti, te da je SDA spremna nastaviti pregovore, ali isključivo u formatu koji bi okupio predstavnike svih parlamentarnih stranaka, te domaće i strane pravne eksperte u savjetodavnom kapacitetu.

    Predsjednik SDA takođe podsjeća da je u Parlamentarnoj skupštini BiH već formirana Interresorna radna grupa za izmjene Izbornog zakona i da bi se pregovorima na najvišem političkom nivou, kojim bi se definisala ključna politička rješenja, trebao poduprijeti rad Interresorne radne grupe.

    – Izmjena izbornog zakonodavstva, koja podrazumijeva i izmjene Ustava BiH, o čemu smo se usaglasili, pitanje je od vitalnog interesa za svakog građanina BiH. Stoga smatram da kompletan proces mora biti vođen na transparentan način, svaki prijedlog pažljivo analiziran, a svako rješenje usaglašeno sa predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, uz pomoć predstavnika CIK-a, pravnih eksperata i nevladinog sektora – navodi se u Izetbegovićevom pismu.

    FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
    Potrebu širenja formata Izetbegović je obrazložio i neophodnošću postojanja dvotrećinske podrške u Parlamentarnoj skupštini BiH za bilo koje rješenje koje se odnosi na izmjene Ustava BiH. Također upozorava da je, uz ekspertnu, savjetodavnu i posmatračku ulogu, neophodna i snažna politička medijacija Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije (EU). Bez ove medijacije, upozorava predsjednik SDA, pregovori će se neminovno pretvoriti u tribinu za predizbornu kampanju stranaka.

    – Kao što sam isticao i ranije, kroz implementaciju svih presuda Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH potrebno je sačuvati i unaprijediti osjetljivi balans građanskog i etničkog na kojem je baziran Ustav BiH. Rješenje mora biti takvo da se svim građanima, u svakom dijelu BiH, omogući pasivno i aktivno glasačko pravo, odnosno da se otkloni svaka vrsta diskriminacije. To je evropski standard na kojem snažno i uporno insistira EU, zahtijevajući implementaciju presuda Evropskog suda za ljudska prava, uz upozorenje da je neprihvatljivo bilo koje rješenje koje dodatno produbljuje etničke podjele u zemlji – navodi se u pismu.

    Izetbegović ističe da tvrdnja HDZ-a o izbornoj diskriminaciji birača hrvatske nacionalnosti mora biti razmotrena u istom paketu sa tvrdnjom SDA da postoji očigledna diskriminacija nad višestruko brojnijom grupom parlamentaraca biranih uglavnom od birača probosanske i ljevičarske orjentacije.

    Podsjeća da Dom naroda FBiH ima nadležnost da odlučuje o svim pitanjima, a ne samo o vitalnom nacionalnom interesu, te da se time Dom naroda stavlja u jaču poziciju u odnosu na Predstavnički dom, čiji se zastupnici biraju direktno i koji predstavlja neposrednu volju birača. U prilog dopisu je Izetbegović dostavio i osvrt SDA na HDZ-ov prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona BiH, sa detaljnim obrazloženjem zbog čega su dijelovi tog prijedloga neprihvatljivi, te SDA-ov prijedlog za implementaciju Političkog sporazuma iz Mostara.

    Prema tom prijedlogu, presude Evropskog suda za ljudska prava, poput one u predmetu “Sejdić-Finci”, riješile bi se brisanjem etničkih prefiksa za članove Predsjedništva BiH, na način da se iz Federacije BiH biraju dva, a iz entiteta RS jedan član Predsjedništva BiH, a predviđene su mogućnosti indirektnog ili direktnog izbora.

    Kada je u pitanju Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH, predviđena je mogućnost izbora pripadnicima sva tri konstitutivna naroda, bez obzira u kojem entitetu imaju prebivalište, te mogućnost izbora pripadnika Ostalih.

    Broj delegata u klubovima naroda bi se sa postojećih pet povećao na šest, a bio bi formiran još jedan klub sa tri delegata, u kojem bi bili birani pripadnici Ostalih. Iz Federacije bi se biralo pet Bošnjaka, pet Hrvata, dva Srbina i dva delegata iz reda Ostalih, dok bi se iz Republike Srspke biralo četiri Srbina, te po jedan Bošnjak, Hrvat i jedan iz reda Ostalih.

    Ključni zahvat bi se odnosio na nadležnosti Doma naroda, prema kojem bi te nadležnosti bile reducirane isključivo na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, u skladu sa katalogom vitalnih nacionalnih interesa koji bi bio utvrđen Ustavom BiH. Ukoliko bi se ovlasti Doma naroda reducirale, uvođenje kluba Ostalih ne bi bilo nužno.

    Reduciranje ovlasti predviđeno je i za Dom naroda Parlamenta FBiH, a taj Dom bi odlučivao po pitanjima iz kataloga vitalnih nacionalnih interesa utvrđenog Ustavom FBiH. Time bi se riješilo i pitanje postojeće asimetrije između nadležnosti Doma naroda FBiH i Vijeća naroda RS. Pri izboru predsjednika i potpredsjednika Federacije bi mogućnost kandidovanja i izbora bila otvorena i za delegate iz Kluba Ostalih.

    U okviru cjelokupnog rješenja bi se, u skladu sa prijedlogom, trebale provesti i relevantne preporuke OSCE-a, ODIHR i Venecijanske komisije, koje se, pored eliminisanja bilo kakvog oblika diskriminacije, odnose i na jačanje integriteta izbornog procesa.

  • Dodik na Samitu u Antaliji: Iskustvo sa “Kovaksom” teško i mučno

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da je tokom pandemije virusa korona, koja je zahvatila cijeli svijet, izostala očekivana solidarnost što su posebno osjetile manje i siromašne zemlje.

    “To je jedna od naučenih lekcija i činjenica koja nosi upečatljiv predznak ukupne krize uzrokovane pandemijom. U jednom trenutku male zemlje ostale su potpuno ostavljene i same, zagledane u velike i moćne koje su imale sredstva i za borbu protiv virusa korona, a kasnije i za vakcine. Ostali smo negdje na začelju i mi u BiH”, rekao je Dodik na diplomatskom forumu u Antaliji, na panelu o temi “Kako možemo ojačati regionalnu solidarnost s obzirom na naučene lekcije”.

    Dodik je rekao da se BiH borila tako što se djelovalo zajednički u pogledu nabavke vakcina kod renomiranih proizvođača putem mehanizma “Kovaks”, međutim to je bilo teško i mučno iskustvo.

    “Naučili smo da to nije bilo uspješno i da smo ostali na margini do danas, bez obzira na činjenicu što smo cjelokupan iznos sredstva za kupovinu vakcina uplatili još prošle godine. Sredstva su uplaćena, ali još nismo dobili sve vakcine. To je jedno izuzetno teško iskustvo imajući u vidu da nam je bilo onemogućeno da nabavljamo vakcine na nekim drugim destinacijama. Sve to unijelo je određene traume i bojazan i opravdano smo se pitali kuda svijet ide i na koga možemo da računamo”, naglasio je Dodik.

    Prema njegovim riječima, BiH je naučila da je apsolutno neophodno da se okrene drugim mogućim proizvođačima medicinske opreme i vakcine i da se ne oslanja samo na jednu stranu svijeta.

    “Moramo da posmatramo svakoga ko može u tom trenutku da nam pomogne. Radujem se što sam danas na ovom skupu čuo da je Turska zemlja koja će vrlo brzo imate svoje vakcine i da će u tom pogledu pokazati više solidarnost. Očigledno je da mnoge zemlje svijeta, među kojima je i BiH, neće biti u prilici da proizvode vakcine i ako u nekim budućim pandemijama ponovo izostane solidarnost kao što je izostala u ovoj sada, mi smo zaista ostavljeni sami sebi i svaka iluzija o pomoći slabijim i manjima koja je značajno urušena vrlo lako može biti potpuno urušena”, ukazao je Dodik.

    Da li EU uopšte želi proširenje?

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je danas u Antaliji da su zemlje zapadnog Balkana izložene pooštravanju uslova kada je riječ o procesu proširenja EU.

    U obraćanju na diplomatskom forumu u Antaliji, Dodik je naglasio da uslove koji se danas postavljaju zemljama ne bi moglo da ispuni pola članica EU.

    “Osim pooštravanja uslova, postavlja se i pitanje – da li EU uopšte želi proširenje? Postoje zemlje koje se otvoreno protive proširenju. Sve to djeluje veoma destimulativno za sve nas s obzirom da se stalno oklijeva ili se nailazi na nove uslove koje postavljaju članice EU da bi neka zemlja otpočela pregovore. Na mene destimulativno djeluje to da nas Evropa više ne želi, ali to neće da kažu. Jednostavno samo pokušavaju da održavaju neki dijalog”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da sa druge strana Evropa danas nije samo Evropa uspjeha i željena destinacija, već je sve više u problemima u samoj Uniji.

    “Jedan od probleme u EU je ‘Egzit’. Evropi će trebati još mnogo vremena da se izbori sa posljedicama ‘Egzita'”, rekao je Dodik.

    On je naveo da su svi ti problemi koji se dešavaju u EU okupirali i zemlje zapadnog Balkana, postavljaju im se novi uslovi i nova pravila i sve to dovodi do neizvjesnosti.

    “Ranije ste imali 36 poglavlja, pregovorate jedno po jedno i idete dalje dok sve ne završite. Danas to više nije sigurno. Možete sve da završite i da vas nakon par godina ponovo vrate na neko poglavalje”, istakao je Dodik.

    On je ukazao na značaj “Mini Šengena” kao jednog od vidova regionalne saradnje koji bi doprinio da zemlje zapadnog Balkana budu respektabilan faktor, jer su pojedinačno isuviše male da bi mogle da budu interesantne za Evropu.

  • Dodik: Usvajanje Rezolucije akt neprijateljstva prema Srpskoj i Srbima

    Srpski član i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je Srni da su parlamentarne političke partije koje su u Skupštini Crne Gore usvojile Rezoluciju o zabrani negiranja genocida u Srebrenici ispoljile otvoreni akt neprijateljstva prema Republici Srpskoj i Srbima.

    -Mi ćemo znati kako da se odnosimo prema njima. Šteta je što je dio većine, koji je i srpskim glasovima ušao u parlament Crne Gore popustio pred pritiscima i ucjenama i na takav način se obračunao sa Srbima i Republikom Srpskom. Bilo bi mnogo bolje da su istine radi, budućnosti radi i novih generacija radi pogledali izvještaj koji je sačinila Nezavisna komisija na čelu sa Gideonom Grajfom o Srebrenici i odredili se o tome – istakao je Dodik upitan da prokomentariše usvajanje Rezolucije o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici u Skupštini Crne Gore.

    Dodik je naglasio da je Skupština Crne Gore sinoć na mala vrata uvela i verbalni delikt u državu koja se vijekovima dičila slobodarstvom.

    • Ako Parlamentarna skupština BiH nije usvojila jedan takav akt postavlja se pitanje šta je to motivisalo Crnu Goru da se o tome određuje, posebno ako je riječ o tragičnim događajima koji nemaju veze sa Crnom Gorom. Ako je DPS-u proradila savjest, jer je njen lider učesnik ratnih dešavanja 90-ih, nije jasno šta je druge političke partije u Crnoj Gori rukovodilo za jednu sramnu rezoluciju kakva je sinoć usvojena u crnogorskom parlamentu – rekao je Dodik.

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Milan Petković izjavio je da je Rezolucijom gurnut „prst u oko“ Srbima radi razbijanja srpskog jedinstva koje je stvoreno u toj državi.

    On je izrazio nadu da će ova rezolucija još jednom ujediniti Srbe, kao što ih je ujedinio i zakon o navodnim slobodama vjeroispovijesti kada su Srbima pokušali oduzeti njihove svetinje, a ovom rezolucijom se Srbi žele označiti na neki način kao genocidni narod.

    Petković je dodao da mu nije jasno zašto se ova rezolucija donosi u trenutku kada se pomislilo da Crna Gora kreće putem suživota, demokratije i uvažavanja prava naroda, posebno Srba koji tamo žive u velikom broju.

    • Postavlja se pitanje, ako je donesena rezolucija o Srebrenici, zašto nije donesena rezolucija o genocidu koji se desio u Jasenovcu ili nad Jermenima ili na nekom drugom svjetskom stratištu, nego samo navodni genocid u Srebrenici – naveo je Petković.

    Srpski delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH Dušanka Majkić ocijenila je da su kao bomba odjeknuli sinoćnje izglasavanje u crnogorskom parlamentu rezolucije o Srebrenici i smjena ministra pravde Vladimira Leposavića i poručila da se ova izdaja ne može zaboraviti.

    -Sada kada su najveći svjetski autoriteti počeli da osporavaju događaje u Srebrenici iz prethodnog rata, crnogorski parlament se odlučio na ovaj sramni korak uperen protiv cijelog srpskog naroda – istakla je Majkićeva.

    Prema njenim riječima, žalosno je u šta su se pretvorili snaga i energija višemjesečnih litija za koje se očekivalo da će roditi neku novu Crnu Goru, o kojoj je pjevao Njegoš.

    Majkićeva je naglasila da je zato Srbima teško prihvatiti da se samo za jedno veče izglasavanjem ove sramne antisrpske rezolucije Crna Gora vratila na put koji joj je zacrtao aktuelni predsjednik Milo Đukanović.

    -Danas kada su sve ale krenule na Srbiju, Republiku Srpsku i srpski narod izdaja je najsnažnija stvar koja se jednom narodu može učiniti i nikada se ne može zaboraviti – poručila je Majkićeva.

    Skupština Crne Gore izglasala je sinoć Rezoluciju o zabrani negiranja navodnog genocida u Srebrenici. Za usvajanje Rezolucije glasalo je 55 poslanika, protiv je bilo 19, a uzdržano sedam.

    Rezolucija, između ostalog, podrazumijeva da parlament osudi i priznaje da se u Srebrenici dogodio genocid i da je ubijeno više od 8.000 Bošnjaka.

    Tekst rezolucije predvidio je i da 11. jul bude proglašen Danom sjećanja na žrtve Srebrenice, da se afirmiše mir i stabilnost i da se pozovu javne institucije da istraže ratne zločine.

  • Tegeltija: Zbog stava Kosova nije usvojena deklaracija

    Tegeltija: Zbog stava Kosova nije usvojena deklaracija

    Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Zoran Tegeltija izjavio je danas u Beču, gdje prisustvuje Samitu o zapadnom Balkanu, da je postignut veliki stepen saglasnosti o svim ključnim pitanjima koja opterećuju zemlje regiona, ali da zbog čudnog stava delegacije (samoproglašenog) Kosova nije postignut konsenzus o usvajanju deklaracije.

    Ocjenjujući da je sastanak sa austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom i specijalnim predstavnikom EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslavom Lajčakom bio odličan, Tegeltija je naveo da je trebalo zajednički da se usvoji deklaracija i da se proslijedi Savjetu Evrope kao zajednički stav svih zemalja.

    -Razgovarali smo o nekoliko ključnih pitanja, a to su pandemija sa kojom se borimo više od 15 mjeseci, ekonomija nakon završetka borbe protiv kovida, ekonomska saradnja, te pitanje migracija i procesa proširenja sa EU – rekao je predsjedavajući Savjeta ministara novinarima u Beču.

    On je napomenuo da problem sa pandemijom neće biti završen bez nastavka vakcinacije, što nije moguće ukoliko vakcina ne bude dostupna svim zemljama u svijetu.

    • Ono što je ohrabrujuće jeste to da je Kurc obećao da će od avgusta Austrija obezbijediti dodatni milion doza vakcina za sve zemlje zapadnog Balkana – rekao je Tegeltija i podsjetio da je u prvoj tranši koju je obezbjedila Austrija od 650.000 doza vakcina BiH dobila 214.000 doza, te da isporuka još traje.

    On je zahvalio i Srbiji za pomoć u procesu vakcinacije, jer je gotovo 15 odsto doza koje su stigle u BiH rezultat Vlade Srbije.

    • Kada je riječ o ekonomiji saglasni smo da nam dolazi težak period oporavka od pandemije. Prvi uslov jeste da okončamo borbu sa kovidom, a koju ćemo završiti sa vakcinacijom, a poslije toga slijede značajne investicije i pomoć realnom sektoru – pojasnio je Tegeltija.

    On je naveo da investicije moraju biti potpomognute Evropskim investicionim planom za zapadni Balkan.

    • Svi smo svjesni toga da EU mora više investirati u zapadni Balkan, jer su mu najznačajniji spoljnotrgovinski partneri zemlje EU – naglasio je Tegeltija.

    Kada je riječ o migracijama i procesu proširenja, Tegeltija je naveo da tu postoje jasni stavovi svih prisutnih, a to su da Evropa ne pokazuje posebne ambicije da zemlje zapadnog Balkana postanu članice EU.

    • Još ne postoji zvaničan stav po tom pitanju. Ne izjašnjavaju se da su protiv toga, ali mnogo toga se radi da se ne ide u proširenje ili bar da se ne ide onom brzinom kojom smo planirali – istakao je Tegeltija.

    Prema njegovim riječima, pitanje migracija je veoma važno za BiH koja je došla u situaciju da bude posljednja zemlja zapadnog Balkana koja treba da zaustavi migracije prema zapadnoj Evropi, a to nije moguće.

    • Migracije treba zaustaviti tamo gdje počinju, tamo gdje migranti ulaze u EU, a na granici od 1.000 kilometara između BiH i Hrvatske nije moguće zaustaviti migrante – ukazao je Tegeltija.

    On je napomenuo da će svaka tehnička pomoć policijskim agencijama u BiH dobrodoći, ali ako se taj proces ne bude zaustavljao prije BiH – u samoj BiH on ne može biti zaustavljen.

    Komentarišući podršku Lajčaka i Kurca ulasku zemalja zapadnog Balkana u EU, Tegeltija je rekao da je Austrija zemlja koja predvodi one države koje podržavaju pristupanje zemalja zapadnog Balkana EU, ali da, nažalost, postoji veliki broj zemalja koje ne dijele taj entuzijazam.

    • Zemlje zapadnog Balkana sprovode mnoge reforme, rade mnogo toga što se od njih zahtijeva u procesu pridruživanja EU, ali kao da se pojavi neka žnevidljiva rukaž koja postavi dodatne uslove i zaustavi zemlje zapadnog Balkana, a time se ozbiljno gubi povjerenje građana u postupak proširenja – konstatovao je Tegeltija.

    Tegeltija je dodao da, kada građani izgube povjerenje, onda se u mnogo težu situaciju dovede i vlast koja treba da sprovodi reforme, a od kojih su neke jako zahtjevne i politički i ekonomski.

  • Ivetić: Srbi konačno konstitutivni u Posavskom kantonu

    Ivetić: Srbi konačno konstitutivni u Posavskom kantonu

    Odbornik u Skupštini Posavskog kantona u Federaciji BiH Damir Ivetić rekao je Srni da su usvajanjem izmjena Ustava na sjednici kantonalne Vlade Srbi konačno postali konstitutivan narod na području ovog kantona.

    Ivetić je rekao da je na juče održanoj Sjednici Vlade Posavskog kantona usvojen 21 amandman, od kojih se jedan odnosi na konstitutivnost naroda.

    “Usvojen je i amandman koji garantuje srpskoj djeci pohađanje i izučavanje maternjeg jezika i ćiriličnog pisma, kao i amandmani koji se tiču broja zaposlenih Srba u institucijama kojima je osnivač Vlada Posavskog kantona”, naglasio je Ivetić.

    On je dodao da ovi usvojeni amandmani garantuju da u Vladi Posavskog kantona jedan ministar mora biti iz reda srpskog naroda.

    Prema njegovim riječima, usvojene izmjene Ustava su garant opstanka Srba na području Posavskog kantona.

    “Politika koju vodi SNSD na području Posavine potegla je pitanje da Srbi na ovoj teritoriji postanu konstitutivan narod, što je korak dalje, i ja se nadam da će nakon izbora 2022. godine Srbi u Posavini dobiti sve ono što im je zagarantovano Ustavom”, rekao je Ivetić, koji obavlja i dužnost predsjednika Opštinskog odbora SNSD-a u Odžaku.

    Ivetić je naglasio da učekuje da Vlada Posavskog kantona primijeni usvojene izmjene i Srbima obezbijedi ono što im je Ustavom zagarantovano.

    “Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Srba ima oko 1.200 na području Posavine, ja vjerujem da će taj broj biti veći, jer usvajanjem izmjene Ustava Kantona Srbi će napokon dobiti ono što im pripada, što je garant za opstanak ali i povratak na njihova vjekovna ognjišta”, istakao je Ivetić.

    Promjene odredaba Ustava u Posavskom kantonu naložio je Ustavni sud Federacije BiH.

  • Republikanci vatrometom na Humu iznad Mostara proslavili “izmjene Izbornog zakona”

    Republikanci vatrometom na Humu iznad Mostara proslavili “izmjene Izbornog zakona”

    Vatrometom na Humu iznad Mostara Hrvatska republikanska stranka sinoć je kroz sarkastičan performans proslavila izmjene Izbornog zakona za šta je kao krajnji rok bio najavljen 17. juni.

    Iz ove političke partije ističu kako još od Barryjevih amandmana 2001. godine traje borba hrvatskog naroda u BiH za izmjene Izbornog zakona i Ustava BiH.

    “Nakon punih 20 godina najavljivanja konačne realizacije samih izmjena, danas na dan D 17. 6. 2021., napokon smo to i dočekali”, navode iz HRS-a sarkastičnim objašnjenjem slavlja.

    Nastavljaju kako se “ustrajnost i dosljednost političkog vodstva hrvatskog naroda, koje se posljednjih 20 godina više nego žrtvovalo kako bi došlo do svega ovoga, se napokon isplatila”.

    “Datum 17. 6. 2021., konačan datum nakon kojeg ništa više neće biti isto, je došao i mi smo dočekali napokon da je problem sistemskog rješavanja ustavnopravne neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH riješen. Konačno u kampanji za Opće izbore 2022. možemo govoriti o ekonomiji, demografiji, upošljavanju, borbi protiv korupcije itd. Nema više isprika. Kao što je to običaj kod nas Hrvata u BiH, ovaj veličanstveni događaj se morao proslaviti dostojnim vatrometom”, ističu iz HRS-a.

    Sarkazam na stranu, kako naglašavaju, jer samo površnim pretraživanjem interneta mogu se pronaći “jasni i čvrsti stavovi kako će doći do izmjena Izbornog zakona” aktuelnog političkog vodstva, koji datiraju još od 2004. godine”.

    “Periodično, svake godine se isti ponavljaju, jačajući intenzitet najava izmjena Izbornog zakona redovito pred izbore”, naglašavaju iz HRS-a.

    Podsjećaju da je pred prošle lokalne izbore datum 17. 6. najavljen kao “sine qua non” datum nakon kojeg će se “osjetiti hrvatski odgovor”.

    Kako je taj datum došao, a do izmjena Izbornog zakona nije došlo, iz HRS-a kažu da su prigodnim vatrometom željeli obilježiti početak “hrvatskog odgovora”.

    “Političko vodstvo Hrvata ima taj običaj napustiti Mostar kad prigusti i/ili kada po ko zna koji put ispliva na površinu licemjernost političkog djelovanja. Žao nam je što na današnji dan nije došlo do obećane ‘konačne’ trilaterale političkih predstavnika Hrvata, Bošnjaka i međunarodne zajednice, nego je prioritet imao folklorni festival u Neumu”, navode republikanci.

    Ono što im je drago, kako ističu, jeste da se “ponovo jasno vidi da hrvatskom političkom vodstvu nije u interesu da se dogode izmjene Izbornog zakona i sistemski onemogući mogućnost bilo kakvog nametanja, nego im je u interesu status quo u kojem se nalazimo”.

    “Ko zna, vjerovatno bi do izmjena Izbornog zakona davno došlo da je ‘on’ htio. Kao što bismo imali Treći entitet, da je ‘on’ to htio”, poručili su republikanci iz Mostara.

  • Članovi Predsjedništva BiH danas na diplomatskom forumu u Antaliji

    Članovi Predsjedništva BiH učestvuju danas u Antaliji na diplomatskom forumu o temi “Inovativna diplomatija: novo doba, novi pristupi”. Ovaj događaj Turska organizuje prvi put s ciljem da ponudi novu platformu za razgovor o ključnim diplomatskim problemima.

    O brojnim temama u okviru 15 sesija razgovarat će više od 10 šefova država i više od 40 šefova diplomatija.

    Članovi Predsjedništva BiH jučer u Antaliji prisustvovali su Samitu Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, koji je završen usvajanjem deklaracije u kojoj je pružena podrška evropskoj perspektivi regiona, jačanju saradnje, ali i ideji o “malom Šengenu”.

    Članovi Predsjedništva BiH čestitali su predsjedniku Turske Recepu Tayyipu Erdoganu za uspješnu organizaciju Samita Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi.

    Iz Predsjedništva BiH je saopćeno da su sagovornici potvrdili dobre i prijateljske odnose BiH i Turske, koji predstavljaju dobru osnovu za razvoj i unapređenje odnosa na svim poljima, a posebna pažnja posvećena je jačanju ekonomske saradnje, gdje se očekuje znatno povećanje trgovinske razmjene, naročito nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje.

    Poseban fokus bio je na ubrzanju aktivnosti na realizaciji projekta autoputa Sarajevo – Beograd – Sarajevo, koji će doprinijeti znatnom unapređenju ekonomije BiH.

  • Članovi Predsjedništva sa Erdoanom: Ubrzati aktivnosti na projektu autoputa

    Članovi Predsjedništva sa Erdoanom: Ubrzati aktivnosti na projektu autoputa

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik i članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović čestitali su predsjedniku Republike Turske Redžepu Tajipu Erdoanu na uspješnoj organizaciji Samita Procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi (SEECP).

    Predsjednik Turske izrazio je zadovoljstvo uspješnim ishodom Samita, koji će, kako je naglasio, imati pozitivan učinak na unapređenje saradnje između zemalja jugoistočne Evrope.

    “U srdačnom razgovoru sagovornici su potvrdili dobre i prijateljske odnose između BiH i Republike Turske, koji predstavljaju dobru osnovu za razvoj i unapređenje odnosa na svim poljima. Posebna pažnja je posvećena jačanju ekonomske saradnje, gdje se očekuje značajno povećanje trgovinske razmjene, naročito nakon potpisivanja Sporazuma o slobodnoj trgovini između dvije zemlje”, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.

    U saopštenju se ističe da je na sastanku konstatovano da je ugovorno regulisanje odnosa između BiH i Republike Turske na izuzetno visokom nivou, čemu svjedoče i brojni potpisani sporazumi i projekti saradnje u oblasti infrastrukture, građevinskih projekata, saobraćaju i promociji stranih investicija.

    “Poseban fokus je bio na ubrzanju aktivnosti na realizaciji projekta autoputa Sarajevo-Beograd-Sarajevo, koji će doprinijeti značajnom unapređenju ekonomije BiH. Sagovornici su ponovili posvećenost i podršku intenziviranju bilateralnih odnosa i regionalne saradnje, kroz brojne projekte i inicijative, a na dobrobit i unapređenje standarda svih građana”, ističe se u saopštenju.

    Na sastanku je bilo riječi i o trenutnoj situaciji kada je riječ o borbi protiv pandemije virusa korona, negativnim efektima na ekonomski, socijalni i zdravstveni aspekt života te imunizaciji stanovništva.

    Članovi Predsjedništva BiH zahvalili su predsjedniku Turske na kontinuiranoj pomoći i donaciji 30.000 vakcina za BiH.

  • Usvojena deklaracija na Samitu u Antaliji, članovi Predsjedništva BiH sa Erdoanom

    Usvojena deklaracija na Samitu u Antaliji, članovi Predsjedništva BiH sa Erdoanom

    Samit procesa saradnje u jugoistočnoj Evropi koji je održan u Antaliji, završen je usvajanjem deklaracije.

    U deklaraciji je pružena podrška evropskoj perspektivi regiona, jačanju međusobne saradnje, ali i ideji o “malom Šengenu”.

    Ipak, ni ovaj sastanak lidera regiona nije protekao bez diplomatskih skandala. Kako je za RTRS rekao predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, koji je jedini od trojice članova Predsjedništva učestvovao na Samitu, predsjednica samoproglašenog Kosova Vljosa Osmani lobirala je u svom obraćanju lidere zemalja učesnica u procesu da priznaju jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. To je poslije za RTRS potvrdila i predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić.

    Ovim Priština ponovo krši Vašingtonski sporazum kojim se obavezala da će zaustaviti kampanju lobiranja za priznanja, kao što se i Srbija obavezala da neće lobirati da zemlje koje su takozvanu kosovsku nezavisnost priznale, to priznanje povuku.

    Danas su održani i sastanci na marginama. Članovi Predsjedništva BiH sastali su se sa turskim predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoanom. Uoči tog sastanaka, Dodik je rekao da će turskog predsjednika pitati da li je Turska na strani samo jednog naroda u BiH.

    Nakon samita u Antaliji počinje Diplomatski forum. Ovaj događaj Turska organizuje prvi put, a cilj je da ponudi novu platformu za razgovor o ključnim diplomatskim problemima. O brojnim temama u okviru 15 sesija razgovaraće više od 10 šefova država i više od 40 šefova diplomatija.

    Nije predviđeno da nakon foruma bude objavljen neki zajednički dokument, ali je to dobra prilika za sastanke na marginama. Plan je bio da se članovi Predsjedništva sastanu sa šefom evropske diplomatije Žozepom Boreljom. On je tražio taj razgovor, ali je pitanje hoće li se desiti zbog gustog rasporeda i obaveza koje sutra imaju članovi Predsjedništva BiH.