Ustavni sud BiH saopštio je da je potpredsjedniku ovog suda Tudoru Pantiruu prestao mandat sudije.
U saopštenju se navodi da je mandat istekao 26. oktobra, budući da je na taj dan Pantiru navršio 70 godina, do kada traje mandat sudija Ustavnog suda BiH.
“Međunarodni sudija Pantiru je tokom svog mandata dao izuzetan doprinos radu Ustavnog suda”, ocijenjeno je u saopštenju.
Ustavni sud BiH je 5. oktobra za novog stranog sudiju imenovao Ledi Bianku iz Albanije.
Izaslanik SAD-a za izbornu reformu BiH Metju Palmer i izvršna direktorica za Zapadnu Evropu, Zapadni Balkan, Tursku i Veliku Britaniju pri Evropskoj službi za spoljne poslove (EEAS) Angelina Ajhorst danas će u Sarajevu održati sastanke sa predstavnicima vlasti, ali i opozicije kako bi se pokušalo doći do saglasnosti o promjeni Izbornog zakona BiH.
Palmer je u utorak bio u Zagrebu gdje je održao nekoliko sastanaka, sa ambasadorom BiH u Hrvatskoj Aleksandrom Vranješom, hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem, a nezvanične su informacije da se Palmer nije mimoišao sa Miloradom Dodikom koji je jučer imao sastanak sa hrvatskim predsjednikom Zoranom Milanovićem.
Svojevrsna diplomatska ofanziva predvođena SAD-om i EU dolazi u trenutku kada Dodik počinje rušenje ustavnog poretka, destabilizuje situaciju u BiH, blokira rad ključnih institucija te najavljuje povlačenje saglasnosti za formiranja državnih institucija Suda BiH, VSTS-a, SIPA-e, OBA-e, OS BiH.
Iako je malo ublažio retoriku, naročito nakon razgovora sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem koji je u utorak imao sastanak sa Draganom Čovićem, Dodik još uvijek nije spreman na saradnju i deblokadu institucija.
Sa priče o nametnutom zakonu o zabrani negiranja genocida fokus je usmjeren na vlasništvo nad poljoprivrednim zemljištem, šumama, rijekama te su učestali napadi na Ustavni sud BiH.
Rok za izmjene Izbornog zakona je kraj ove godine jer nije dobra praksa mijenjati zakon u izbornoj godini.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović najavio je do petka mogućnost postizanja dogovora oko Izbornog zakona, a kako je rekao, razgovor sa Bakirom Izetbegovićem ide u dobrom smjeru.
Izetbegović i Denis Zvizdić kao čelnici Kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH uputili su zajedničko pismo na više adresa zvaničnika SAD, EU, Kongresa SAD, EU parlamentaraca, ministrima spoljnih poslova EU o situaciji u BiH, blokadama s molbom da zaustave Milorada Dodika u rušenju institucija i podrivanju Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Zajednička komisija za koncesije BiH pokušaće danas da, dan uoči isteka roka koji joj je ostavio Ustavni sud BiH, riješi sporna pitanja u vezi sa gradnjom hidroelektrane (HE) “Buk Bijela” na Drini, dođe do rješenja, ali sve ukazuje na to da će ovaj predmet ponovo otići u ruke sudijama.
Ustavni sud BiH je u julu, odlučujući o zahtjevu koji su potpisala 24 člana Predstavničkog doma Parlamenta BiH iz FBiH za rješavanje spora između BiH i Srpske u vezi sa projektom, donio djelimičnu odluku o dopustivosti i meritumu te naložio formiranje zajedničke komisije za koncesije, u roku od tri mjeseca od dostavljanja odluke, riješi sporna pitanja u vezi s dodjelom koncesija. Zajednička komisija, u koju su rješenjima predloženi članovi iz komisija sa nivoa BiH i Republike Srpske, njih ukupno sedam, je zakazana za danas, ali je izvjesno da li će moći donijeti ikakvu odluku o ovom predmetu te da li će moći biti uopšte i održana zbog informacija da je Mensur Šehagić, član republičke komisije iz reda Bošnjaka, koji je ranije već pokrenuo i postupak pred Sudom BiH zbog rješenja o imenovanju, bolestan.
Predsjedavajući Zajedničke komisije Milomir Amović je istakao za “Glas Srpske” da je za održavanje sjednice, prema zakonu i poslovniku, potrebno da svih sedam članova bude prisutno, a odluka bude donesena većinom glasova od prisutnih članova.
Zajednička komisija je već, kako je “Glas Srpske” objavio, od Ustavnog suda zatražila produženje roka za odluku, jer im je sam zahtjev stigao u vrijeme godišnjih odmora pa se tome nisu mogli odmah posvetiti. Odgovor im na to još nije stigao, a Amović je nagovijestio da bi mogao i danas ponovo da, u zavisnosti od raspoloženja članova, zatraži novo obraćanje sudu.
I dok sagovornici “Glasa” sumnjaju da se iza svega, od samog početka, kriju opstrukcije, u Ustavnom sudu BiH juče su sumirali situaciju. Ističući razloge zbog kojih su naložili formiranje Zajedničke komisije, uzimajući u obzir navode podnosilaca zahtjeva i iz odgovora Srpske te činjenicu da odlukom nije konačno riješen predmetni spor, za “Glas” su naglasili da su ostavili odgovarajući rok za rješavanje spora od najduže tri mjeseca. Iz tog razloga, dodali su, Ustavni sud je odgodio postupanje po ovom dijelu zahtjeva do donošenja odluke od strane komisije, a potvrdili su da će o zahtjevu za produženje roka za postupanje nadležne komisije, odlučivati na plenarnoj sjednici.
Kamen temeljac za HE “Buk Bijela” položili su premijeri Srpske i Srbije u maju, a od kada je otkriveno da su odlučne da završe taj projekat, za koji se ideja rodila polovinom šezdesetih godina prošlog vijeka, ne prestaju reakcije, prije svega Bošnjaka. Nedoumica ima i u Crnoj Gori.
Interes
Stav zvaničnika Republike Srpske je da je projekat “Buk Bijela” važan, ne samo za Srpsku i Srbiju, već za cijelu BiH te da zbog toga, osim političkih, ne vide ni jedan drugi razlog za blokade. Određeni radovi na terenu su u toku pa tako pojedinci smatraju da bi najpametnije bilo da projekat ne bude zaustavljan.
SAD se i dalje zalažu za brisanje etničkog predznaka članova Predsjedništva BiH, izjavio je specijalni izaslanik Stejt departmenta za izbornu reformu u BiH Metju Palmer i ocijenio da u izbornoj reformi treba identifikovati ono što je ostvarivo.
Palmer je obraćajući se novinarima insistirao na tome da BiH mora da promijeni Izborni zakon kako bi sprovela presudu Evropskog suda za ljudska prava (ESLJP) i napredovala na evropskom putu, prenosi Klix.
– To je komplikovano, ali moguće je ostvariti održivi izborni model koji je u skladu i s presudom ESLJP-a i s mantrom o jednoj državi, dva entiteta, tri konstitutivna naroda plus ostali. To ostaje nepromijenjeno – rekao je Palmer, koji sutra ide u Sarajevo zbog nove runde razgovora o izbornoj reformi s čelnicima stranaka.
On je dodao da treba da se sprovede ono što je moguće u ovom trenutku.
– U izbornoj reformi moramo da identifikujemo ono što je ostvarivo i fokusiramo se na to. Mislim da se mogu riješiti oba problema. Ali ako se to pokaže teško, ja sam za to da prioritet bude izborni model za tri člana predsjedništva – rekao je Palmer.
Istakao je da će SAD “jako gurati taj plan”, ali da se neće služiti politikom ”štapa i mrkve”.
– Nisu potrebne prijetnje SAD i EU, jer je već previše loših ishoda ako se podijele prodube i BiH ne bude napredovala na evropskom putu – upozorio je Palmer.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač pozvao je građane da kazne političare koji prizivaju rat.
U Bosni i Hercegovini niko ne treba razmišljati o ratu, a one političare koji prizivaju nove sukobe u zemlji građani trebaju kazniti na izborima, rekao je ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač, u jeku vrlo teške političke situacije u zemlji.
On je rekao da su političari njegovu generaciju poslali u rat, ubijeno je hiljade ljudi na svim stranama, posljedice se osjete još uvijek, te da današnji političari ne bi trebali ponoviti istu stvar.
„Sadašnja generacija političara ne smije odvesti narod u neki novi sukob“, rekao je Lukač i upozorio da “ako ova generacija političara pokuša da na bilo koji način ponovo prizove rat i pošalje mladu generaciju u neka nova ratna dešavanja, onda narod u Bosni i Hercegovini mora kazniti te ljude na primjeren način, odnosno u političkom smislu na izborima da im se ne dozvoli mogućnost da odlučuju”.
“Znali smo i vidjeli da većina djece političara koji su poslali i mene i moju generaciju u rat nisu bila u tom istom ratu. Siguran sam da ni djeca političara koji danas prizivaju rat, kako bi bili velike vođe, takođe, neće biti u ratu, već će se skloniti negdje drugo, a za njihove ideje i ludosti treba da ratuju i ginu tuđa djeca”, rekao je Lukač.
On vjeruje da niti jedan „normalan čovjek“ u Bosni i Hercegovini neće poslati svoje dijete u novi rat, a rekao je da posljedice najbolje znaju oni koji su već učestvovali u ratu, aludirajući na sukobe devedesetih, koji su u BiH od 1992. do 1995. godine odnijeli 100.000 ljudskih života.
Grupa nezadovoljnih demobilisanih boraca Vojske Republike Srpske održala je u ponedjeljak mirni protest na Trgu Krajine u Banjaluci, najavljujući da će se od sada okupljati svakog ponedjeljka na istom mjestu i u isto vrijeme, sve dok se ne ispune njihovi zahtjevi, koji podrazumijevaju bolji status za borce.
Predsjednik Stranke socijalne sigurnosti srpskih boraca, Aco Prelić, koji je jedan od učesnika protesta, istakao je za Srpskainfo da su još prije pola godine podnijeli zahtjev za izmjenu Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i porodica poginulih boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata Republike Srpske, ali da do sada niko nije reagovao na to.
Zahtjev su, kaže on, podnijeli Narodnoj skupštini RS, poslanicima i Odboru za boračko-invalidsku zaštitu NSRS, i u njemu se, između ostalog, traži da borački dodatak na mjesečnom nivou bude 10 KM po mjesecu učešća, kao i da koeficijent bude 1,2 u odnosu na prethodnu godinu prosječnog ličnog dohotka.
Traže i sahranjivanje boraca uz počasti, o trošku države, te prenos boračkog dodatka na supružnika, odnosno na djecu koja se školuju do 27 godine, kao i djecu koja su nesposobna za život uz 100 odsto do kraja života.
Prelić tvrdi da je položaj boraca u Republici Srpskoj sve gori, a da se vlast ne trudi da to ispravi.
– Ministar rada i boračko-invalidske zaštite, Duško Milunović, rekao je ovih dana da imamo 9.000 novih boraca, koji su u socijalnom statusu. Pitam sad ko je stvorio tih 9.000, takoreći, prosjaka. Nebriga vlasti je dovela ne samo tih 9.000 boraca, već i cijelu Republiku na prosjački štap – navodi Prelić.
Dodaje da je krajnje vrijeme da borci uzmu nazad ono što im pripada.
Ističe da se ne smije desiti da nakon smrti borca umru i njegova prava, već ih moraju naslijediti njegova supruga ili djeca.
– Borcima se mora obezbijediti socijalno i zdravstveno, mora im se uplatiti ratni staž i riješiti stambena problematika, posebno prvoj kategoriji boraca – navodi Prelić.
On ističe kako se nada da će mirni skup svakog ponedeljka biti sve veći, dok im se ne pridruže dovoljan broj boraca.
– Onda ćemo blokirati sve. U rat se ne možete krenuti bez vojske. Ovo je rat koji nam je objavila naša vlast. Dosta je više. Satjerani smo u ćošak i ne možemo se više nigdje povlačiti. Dosta je povlačenja – poručio je Prelić.
Član Odbora za boračko-invalidsku zaštitu u NSRS, Nedeljko Glamočak, ističe da se ne može sjetiti konkretnog zahtjeva koji pominje Prelić, jer je bilo mnogo zahtjeva koji su stigli u parlament od strane više boračkih organizacija.
Nedeljko Glamočak
Svi ti zahtjevi se, kako ističe on, svode na izmjenu Zakona o pravima boraca, kojima bi se poboljšao status boraca, počev od uvođenja mjesečnog dodatka za sve borce do povećanja osnovice za mjesečni dodatak.
– Odbor je vodio aktivnosti po svim tim zahtjevima i održao posebnu sjednicu. Nedavno smo proslijedili NSRS izvještaj Odbora s prijedlogom zaključaka. Međutim, lično smatram da su ti zaključci samo kupovina vremena. Suština je da Vlada manipuliše borcima i da tu nema istinske političke volje da se popravi ili riješi stanje boraca nego se samo obećanjima kupuje vrijeme, a ništa se ne rješava. To što traže borci je realno i ne bi bilo puno ni za državu – kaže Glamočak.
Dodaje da se očito manipuliše boračkim organizacijama, koje su razjedinjene i međusobno posvađane.
Glamočak problem vidi i u tome što se među borce „uvuklo“ mnogo njih koji nisu istinski borci. Iz tog razloga je, kako ističe Glamočak, neophodno da se objavi spisak boraca, te da se na osnovu objave kategorizacije boraca i invalida, te njihovih primanja, obavi revizija i utvrdi ko je istinski borac, a ko ne.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije danas usvojio nijednu razmatranu tačku zbog nepostojanja entitetske većine glasova iz Republike Srpske, odnosno odsustva poslanika stranaka iz Srpske, pa su sve upućene na dodatno usaglašavanje Kolegijumu tog doma.
Na usaglašavanje je upućen Prijedlog zakona o izmjenama Izbornog zakona BiH po skraćenom postupku, čiji su predlagači poslanici SDP-a Nermin Nikšić, Saša Magazinović, Nada Mladina i Zukan Helez.
Tim izmjenama se predviđa spuštanje izbornog praga na stranačkoj listi sa sadašnjih 20 na 10 odsto.
Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i izvještaj o radu Pravobranilaštva BiH za 2020. godinu, kao izvještaj o izvršenju budžeta institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2020. godinu.
Ukupni izvršeni rashodi i izdaci za servisiranje spoljnog duga BiH iznosili su 744.530.104 KM, od čega je 614.696.724 KM je otplata spoljnog duga, 119.859.264 inostrane kamate, dok se na ostale naknade vezane za pozajmljivanje spoljnog duga odnosi 9.933.2016 KM, kao i na bankarske provizije 40.900 KM.
Zbog nedostatka entitetske većine na usaglašavanje je upućen i izvještaj o finansijskoj reviziji izvršenja budžeta institucija BiH za 2020. godinu, čiji je podnosilac Kancelarija za reviziju institucija BiH.
U revidirane 74 instiucije, ukupno izvršenje budžeta za 2020. godinu iznosilo je 925.861.387 KM.
Kancelarija je u istom periodu dala 499 preporuka, a u izvještaju je konstatovano da se značajan dio preporuka ponavlja iz godine u godinu.
Entitetske većine nije bilo ni za izvještaj o sprovođenju zakona iz nadležnosti Centralne izborne komisije BiH (CIK) u 2020. godini, izvještaj o sprovođenju lokalnih izbora 2020. godine, čiji je podnosilac CIK, kao i za inicijativu poslanika Saše Magazinovića kojom bi bio zadužen Savjet ministara da u roku od šest mjeseci u parlamentarnu proceduru dostavi prijedlog okvirnog zakona o klimatskim promjenama.
Na usaglašavanje Kolegijumu upućen je i Prijedlog deklaracije o dobijanju kandidatskog statusa za članstvo u EU, čiji je predlagač je poslanik HDZ-a Nikola Lovrinović.
Entitetske većine nije bilo ni za davanje saglasnosti za ratifikaciju aneksa Sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Crne Gore o sprovođenju graničnih provjera na zajedničkim graničnim prelazima za zajedničku lokaciju na graničnom prelazu Deleuša – Vraćenovići, Hum – Šćepan Polje, Sitnica – Zupci i Klobuk – Ilino Brdo.
Ovim je današnja sjednica okončana.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić i lider Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine (HDZ BiH) Dragan Čović saglasili su se 26. oktobra u Beogradu da je odgovor na sve krize dogovor tri konstitutivna naroda u BiH, objavio je Vučić na svom Instagram profilu.
“Zajednički smo konstatovali da su Srbi, Hrvati i Bošnjaci konstitutivni narodi u BiH koji samo konsenzusom mogu da donesu odluke o svojoj budućnosti. Dakle, naš odgovor na sve krize je potpuno jasan – dogovor tri naroda”, napisao je Vučić na Instagramu.
On je naveo da je sa Čovićem razgovarao o svim važnim regionalnim pitanjima, kao i o “svim pitanjima od interesa za naše narode”.
Podsećamo, političari iz bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska ne učestvuju u radu državnih institucija BiH od kraja jula, nakon što je bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Inzko (Incko) nametnuo dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca.
Čović je na svom Twitter nalogu naveo da je sa Vučićem razgovarao o dijalogu i napretku Zapadnog Balkana.
“Kada je reč o BiH, naglasio sam da promene Izbornog zakona/ograničene ustavne promene ne mogu ugroziti temelje BiH – konstitutivni narodi i njihova prava moraju biti poštovani u potpunosti, dok diskriminacija mora biti eliminisana”, poručio je Čović.
Čović je prethodno za “Večernji list”, izdanje za BiH 26. oktobra izjavio da smatra da postoji mogućnost dogovora sa predsednikom Stranke demokratske akcije (SDA) Bakirom Izetbegovićem o izmenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine.
Na pitanje koja su rešenja Izbornog zakona o kojima bi se Hrvati i Bošnjaci mogli usaglasiti, te hoće li ih Srbi pratiti u tome, Čović je naveo da je, kada je reč o srpskoj strani, njihov stav jasan.
“Sve što se dogovori u FBiH, a to se tiče i dvojice članova Predsjedništva i izaslanika za Dom naroda, oni će podržati. Rješenja za izmjene Izbornog zakona postoje i sva se nalaze na stolu. Sada je do svih nas koje odabrati”, dodao je Čović.
Izborni zakon se čeka 12 godina
Vlasti u BiH bi do kraja godine trebalo da završe izmene Izbornog zakona BiH i da ga usklade sa presudama Evropskog suda za ljudska prava i presudom Ustavnog suda BiH.
To znači da bi BiH trebalo da sprovede obavezu koja je započela još 2009. godine kada je Evropski sud za ljudska prava doneo presudu, po apelaciji Derve Sejdića i Jakoba Fincija, koji se kao pripadnici “Ostalih” ne mogu kandidovati na izborima za članove tročlanog Predsedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH (jedan od dva doma u BiH).
BiH su tada naložene izmene Ustava BiH, pošto se prema postojećim, na te funkcije mogu kandidovati samo pripadnici konstitutivnih naroda – Bošnjaka, Hrvata i Srba.
Potom su usledile još četiri presude istog suda po kojima je Ustav BiH ocenjen diskriminatornim, praktično, prema svim građanima i građankama BiH.
Predsjednik Hrvatske Zoran Milanović sastat će se danas u Zagrebu sa članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom, potvrđeno je za Klix.ba iz Ureda hrvatskog predsjednika.
Ovaj sastanak ranije nije bio najavljen u medijima, a kako nam je rečeno, o temama razgovora javnost će biti obaviještena saopćenjem.
Bit će interesantno vidjeti kako će ovaj put službeni Zagreb osloviti Milorada Dodika s obzirom na to da je prošle godine predstavljen kao predstavnik srpskog naroda, a ne kao član kolektivnog Predsjedništva BiH.
Nedavno je u Zagrebu s Milanovićem bio i predsjednik SDA i predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Bakir Izetbegović, koji u narednim sedmicama planira put Beograda, nakon što je najavio susret sa Vučićem.
Interesantno je da je danas u Beogradu bio lider HDZ-a Dragan Čović. On se sastao s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Razgovori bh. lidera s predsjednicima susjednih zemalja se vode o izmjenama Izbornog zakona BiH, deblokadi institucija BiH i unutrašnjem političkom dijalogu s ciljem prevazilaženje duboke krize koju proizvode funkcioneri iz bh. entiteta Republika Srpska.
Danas je u Hrvatskoj gostovao i američki izaslanik za izborne reforme u BiH Matthew Palmer. On se sastao s premijerom Andrejem Plenkovićem, koji je nakon sastanka rekao da Hrvatska želi konstruktivno pomoći.
“Važno je da sva tri konstitutivna naroda budu legitimno zastupljena u najvišim institucijama Bosne i Hercegovine”, poručio je premijer Hrvatske na Twitteru.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH nije izglasao smjenu ministra odbrane BiH, Sifeta Podžića (DF).
Za smjenu je glasalo sedam poslanika, protiv je bilo 20 i niko nije bio uzdržan.
Poslanik HDZ BiH Nikola Lovrinović predložio je da na istoj sjednici bude glasanje i o smjeni ministra bezbjednosti, Selmo Cikotić i ministarke spoljnih poslova BiH, Bisere Turković, ali se to nije desilo. Predsjedavajući Savjeta ministara BiH, Zoran Tegeltija je rekao da to u ovom trenutku ne bi bilo u skladu sa procedurama, te pozvao Lovrinovića da inicijative za smjenu dostavi u Savjet ministara.
-Što se tiče smjene ministra odbrane, da se ministar preziva Mitrović, Košarac ili Tegeltija, donio bih ovakvu odluku – poručio je Tegeltija