Kategorija: Vijesti

  • Gardijan: Hrvatski policajci pljačkaju i vraćaju migrante u BiH

    Gardijan: Hrvatski policajci pljačkaju i vraćaju migrante u BiH

    Hrvatska policija pljačka i vraća u BiH desetine Avganistanaca koji su pobjegli iz Avganistana usljed straha od odmazde talibana, koji su preuzeli kontrolu u toj zemlji, objavio je danas britanski list “Gardijan”.

    List navodi da je sakupio svjedočenja avganistanskih tražilaca azila i da je dobio ekskluzivan izvještaj Danskog savjeta za izbjeglice o 60-ak ilegalnih vraćanja avganistanskih porodica sa granice Hrvatske i BiH u periodu od 16. do 29. avgusta.

    “Gardijan” podsjeća da su izvještaji o vraćanju i pljačkanju migranata na hrvatskoj granici dobijeni u vrijeme kada brojne zemlje evakuišu hiljade izbjeglica iz Avganistana, pomažući im da izbjegnu eventualnu odmazdu terorista “Islamske države”.

    Britanski list napominje da se bilo kakvim odbijanjem izbjeglica krše Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, Ženevska konvencija i zakoni EU, jer je oduzimanje prava pojedinca da preda zahtjev za dobijanje azila kršenje ljudskih prava.

    Vraćanje migranata o kojima se govori u svjedočenjima pojedinaca i izvještaju Danskog savjeta za izbjeglice događa se nakon što su talibani preuzeli kontrolu nad Avganistanom, a zemlje kao što su SAD, Velika Britanija, Italija i Španija pokušavaju da bezbjedno evakuišu avganistanske izbjeglice.

    Prema svjedočenjima migranata, hrvatska policija se prema njima ponašala brutalno i nasilno, ponižavajući pljačkajući ih, a zabilježeni su i slučajevi uništavanja lične svojine.

    Polovina vraćenih migranata su maloljetnici, a 16 ljudi je tvrdilo da će Hrvati ometati njihove zahtjeve za dobijanje azila.

    “Gardijan” podsjeća da izvještaji o nasilju hrvatskih policajaca prema migrantima nisu nikakva novost i da se slični izvještaji pojavljuju godinama iz raznih izvora, prije svega iz humanitarnih organizacija.

    Evropska komisija je u nekoliko slučajeva zahtijevala od vlasti Hrvatske da razjasne izvještaje o maltretiranju migranata na granici.

    U izvještaju o istrazi “Gardijana” u aprilu prošle godine navodi se da su Hrvati uz prijetnju nožem seksualno zlostavljali ženu iz Avganistana, koju su pripadnici hrvatske granične policije natjerali da se skine tokom pretresa. Evropska komisija zatražila je od vlasti u Zagrebu da istraži slučaj, koji je Brisel nazvao “ozbiljnim navodnim krivičnim djelom”.

    Hrvatska policija i Ministarstvo unutrašnjih poslova Hrvatske negirali su bilo kakav prekršaj, tvrdeći da su riješeni da sarađuju sa EU sa ciljem da se spriječe nekontrolisane ilegalne migracije kakve su se dešavale u prošlosti.

    Agencija UN za migracije /IOM/ upozorila je da bi uskoro na Balkanu moglo da bude više izbjeglica iz Avganistana nego iz bilo koje druge zemlje.

  • Potvrđeno iz Predsjedništva: Nije imenovan Upravni odbor Centralne banke BiH, Dodik bio protiv svega

    Na današnjoj 21. redovnoj sjednici Predsjedništva BiH, za sve tačke dnevnog reda za su glasali predsjedavajući Željko Komšić i član Predsjedništva Šefik Džaferović, dok je protiv bio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Kako je saopšteno iz te institucije, Predsjedništvo BiH, nakon glasanja sa dva glasa i jednim glasom protiv, nije postiglo konsenzus o odlukama iz oblasti spoljne politike.

    – Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o odlukama iz oblasti pokretanja pregovora za zaključivanje međunarodnih sporazuma, prihvatanje sporazuma i određivanje potpisnika, te davanje odobrenja za zaključivanje sporazuma po Odluci Predsjedništva. U skladu sa članom 42. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, predsjedavajući će te tačke dnevnog reda uvrstiti na narednu sjednicu Predsjedništva BiH kao obavezne tačke dnevnog reda – saopšteno je.

    Iz istog razloga, Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus o odlukama iz oblasti odbrane. Za donošenje odluke iz oblasti odbrane, u skladu sa Poslovnikom o radu Predsjedništva BiH, potrebаn je konsenzus. U saopštenju se ne navodi o kojim se konkretno odlukama radi.

    Predsjedništvo BiH nije postiglo konsenzus ni o imenovanju članova Upravnog odbora Centralne banke BiH. Za donošenje ove odluke, u skladu sa članom 49. Poslovnika o radu Predsjedništva BiH, takođe je potreban konsenzus.

  • Amerikanci dobili nova upozorenja za putovanje u BiH: Oprez, terorističke grupe smišljaju napade

    Amerikanci dobili nova upozorenja za putovanje u BiH: Oprez, terorističke grupe smišljaju napade

    Stejt Department izdao je nova upozorenja za Amerikance koji putuju u Bosnu i Hercegovinu pod nazivom “Alert: Bosnia and Herzegovina Travel Advisory Level 3: Reconsider Travel”, a zbog nesigurnosti i mogućih terorističkih napada.

    Upozorenje je prenijela i internet stranica Ambasade SAD u BiH.

    “Razmislite o putovanju u Bosnu i Hercegovinu zbog pandemije Covida 19. Pojačajte oprez u Bosni i Hercegovini zbog terorizma i nagaznih mina”, navodi se na veb stranici.

    Dalje kažu, “terorističke grupe nastavljaju smišljati moguće napade u Bosni i Hercegovini”.

    Izdato je upozorenje i za opasnost od minskih polja, koja kako navode, mogu predstavljati prijetnju američkim državljanima.

    “Minska polja i mine su prisutni u cijeloj Bosni i Hercegovini. Iako su sumnjiva opasna područja obično jasno označena, svake godine ubijeno ili povrijeđeno nekoliko ljudi”, navode iz Ambasade SAD-a u BiH.

    Takođe, Centri za prevenciju bolesti (CDC) izdali su Obaviještenje o zdravstvenom stanju na putovanju za Bosnu i Hercegovinu 3. stepena zbog Covida19, koja ukazuje na visok nivo korona virusa u zemlji.

    “Vaš rizik od dobijanja Covida i razvoja teških simptoma može biti manji ako ste potpuno vakcinisani vakcinama koje je odobrila FDA. Prije planiranja bilo kakvog međunarodnog putovanja, molimo vas da pregledate posebne preporuke CDC -a za potpuno vakcinisane i nevakcinisane putnike”, preporuke su američkim državljanima na stranicama Stejt Departmenta i Američke ambasade u BiH.

  • Iz Komšićeve stranke poručili “Dobro je što Dodik ne ide na Bledski strateški forum”

    Iz Komšićeve stranke poručili “Dobro je što Dodik ne ide na Bledski strateški forum”

    Demokratska fronta smatra da je odluka člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika da stupi u političku i diplomatsku samoizolaciju, s obzirom da Dodik neće prisustvovati Bledskom strateškom forumu, odnosno sastancima regionalnih i evropskih lidera u Sloveniji, veoma dobra sa stanovišta interesa BiH.Kako je saopšteno iz partije čiji je predsjednik Željko Komšić, druga dva člana Predsjedništva BiH “mogu u punom kapacitetu predstavljati državu Bosnu i Hercegovinu i njene građane te iznijeti na jednom međunarodnom forumu poziciju BiH u okviru evropskih integracija, ali i skrenuti pažnju na blokade vezane za evropski put BiH, koje uglavnom vrše politike SNSD i HDZ, protiveći se realizaciji 14 prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije o kandidatskom statusu za članstvo BiH u EU”.– Osim toga, imajući u vidu činjenicu da će sastancima sa novim visokim predstavnikom u BiH prisustvovati i predsjednik Republike Srbije Aleksandar Vučić, postaje očigledno da Milorad Dodik ostaje potpuno usamljen u njegovom takozvanom nepriznavanju legitimiteta izbora novog visokog predstavnika u BiH – saopštila je DF.

  • “Izaziva međunacionalnu netrpeljivost” Još jedna krivična prijava protiv Dodika

    “Izaziva međunacionalnu netrpeljivost” Još jedna krivična prijava protiv Dodika

    Kanadski Institut za istraživanje genocida (IGK), čiji je direktor Emir Ramić, podnio je krivičnu prijavu zbog negiranja “genocida u Srebrenici” protiv srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.Uobrazloženju krivične prijave Dodik je označen kao, kako navode, osumnjičeni, koji “svojim postupanjem” izaziva međunacionalnu netrpeljivost, razdor i mržnju, kao i da “svjesno negira genocid u Srebrenici”, piše Kliks.– Osumnjičeni je tako nanio bol preživjelim žrtvama genocida, degradirao sudsku, naučnu i istorijsku istinu o genocidu, omalovažio pravdu i ponizio međunarodno pravo i međunarodne institucije – navodi se u krivičnoj prijavi. Inače, riječ je o Institutu koji je nedavno uputio zahtjev Guglu i Tviteru da na svojim mrežama zabrane negiranje navodnog genocida u Srebrenici.

  • Dodik protiv svih tačaka, Džaferović priziva strance da reaguju

    U Sarajevu je održana sjednica Predsjedništva BIH na koju je došao i Milorad Dodik, srpski član ove institucije BiH.

    Nakon što je sjednica završena, novinarima se obratio Šefik Džaferović, bošnjački član Predsjedništva BiH, koji je rekao da je Dodik glasao protiv svih tačaka dnevnog reda i protiv tačaka koje se odnose na vanjsku politiku i odbranu.

    “Radi se o očiglednoj blokadi institucije Predsjedništva BiH. Nismo mogli rješiti ni proces davanja agremana ambasdadorima koje su druge države imenovale, tako da je ugrožena stabilnost BiH. Osim što je blokada, to je i zloupotreba jer niko od nas nije biran da se tako ponašamo nego da izvršavamo svoja ustavna rješenja. Sad smo u situaciji kada treba da reagira međunarodni mehanizam, jer sad smo u blokadi. Mislim da je put da se svi u BiH pridržavamao postojećih rješenja, da ne uzimamo od Dejtona samo što nam odgovara, jer dovodimo u pitanje i entitete”, rekao je Džaferović i poručio da svi dobro paze na ravnotežu jer onaj ko je remeti biće u poziciji da ugrozi ono za što se bori.

    Dodaje da je BiH potrebno da institucije BiH funkcioniraju i da visoki predstavnik Kristijan Šmit nije stav dogovora, to je rješenje i da oko toga neman ikakvih razgovora i dogovora.

    “U ovoj situaciji vidim izlaz u ispunjavanju uloge međunarodne zajednice, a to je visoki predstavnik”, rekao je Džaferović i dodao da visoki predstavnik treba da radi svoj posao, te da od Šmita očekuje da pomogne BiH da profunkcionira, uključujući i smjenu.

    Poručio je da je visoki predstavnik legalan i legitiman i oko toga nema rasprave.

    “Tu temu nameću oni koji bi da nema visokog predstavnika u BiH. To žele oni koji blokiraju državu i koji žele realizirati svoje antidejtonske poklitike”, rekao je Džaferović.

  • Američki senatori sa Schmidtom razgovarali o investicijama i borbi protiv korupcije

    Delegacija američkog Kongresa sinoć je imala susret s visokim predstavnikom Christianom Schhmidtom. Između ostalog, razgovarano je mogućnosti privlačenja stranih investicija u BiH te borbi protiv korupcije.

    Kako je objavila Ambasada SAD-a na Twitter nalogu, održana je konstruktivna rasprava o prioritetima reformi i mogućnostima da BiH krene naprijed, privuče investicije i bori se protiv korupcije.

    Delegaciju iz SAD-a činili su senatori Richard Shelby, John Cornyn, Deb Fischer, Roger Marshall i Mike Crapo. Susretu je prisustvovao i američki ambasador Eric Nelson.

    Među aktivnostima američkih kongresmena je donacije deminerske opreme Oružanim snagama BiH, zbog čega je jučer upriličen događaj na brdu Žuč iznas Sarajeva.

  • IDDEEA opet u problemu, padaju tenderi za pasoše

    IDDEEA opet u problemu, padaju tenderi za pasoše

    Kancelarija za razmatranje žalbi BiH prije skoro 15 dana poništila je tender za nabavku pasoških knjižica vrijedan nešto više od 37 miliona KM, a kako stvari sada stoje, nije isključeno da, kao i prije četiri godine, Bosna i Hercegovina dođe u mogućnost da ostane bez pasoških knjižica.

    Ugovor s kompanijom “Milbauer” kao aktuelnim dobavljačem pasoških knjižica ističe u martu 2022. godine, a ako je suditi po ranijim iskustvima, javna nabavka za novi četvorogodišnji ugovor neće biti završena.

    U IDDEEA smo juče pokušali saznati kada će ponovo raspisati tender za nabavku pasoških knjižica nakon što je polovinom avgusta Kancelarija za razmatranje žalbi poništila onaj raspisan krajem aprila, međutim na konkretno postavljena pitanja nismo dobili nikakav odgovor. “IDDEEA će u skladu s odlukom Kancelarije za razamatranje žalbi morati izmijeniti dio uslova iz tendera jer se njima favorizuje samo jedan dobavljač. Kako će i kada to uraditi još se ne zna. Prvi tender poništen je skoro četiri mjeseca od dana od kada je raspisan, tako da bi što prije to trebalo ponovo raspisati”, ispričali su izvori bliski IDDEEA.

    Inače, IDDEEA je krajem aprila raspisala tender, u kojem traži nabavku 1,6 miliona pasoških knjižica. Prema tenderskoj dokumentaciji, IDDEEA za narednu godinu traži 255.000 knjižica, za 2023. 345.000, godinu kasnije 465.000 i 2025. 535.000 pasoša. Vrijednost ove nabavke je procijenjena na 32,2 miliona KM bez PDV-a, odnosno 37,6 miliona KM s PDV-om. Nakon raspisanog tendera, u propisanom roku i to u junu, žalbe su izjavile kompanije “Sirius” iz Banjaluke i “Thales DIS France”, a u svojim žalbama navele su da su uslovi postavljeni tako da se pogoduje aktuelnom dobavljaču “Milbaueru”. U svojoj žalbi jedna od kompanija navela je da je IDDEEA tražila da ispis fotografije nosioca dokumenta mora biti personalizovan inkjet tehnologijom u jednom od slojeva tanke polikarbonatne strane s podacima, a zanimljivo je da ista firma tvrdi da jedina na svijetu koja može obezbijediti takvu tehnologiju jeste upravo kompanija “Milbauer”.

    Ovu tvrdnju, između ostalih, potvrdila je i Kancelarija za razmatranje žalbi, koja je navela da je takav zahtjev u suprotnosti s Pravilnikom o izgledu i sadržaju putnih isprava. U svom rješenju Kancelarija za razmatranje žalbi utvrdila je i da je IDDEEA prekršila Zakon o javnim nabavkama jer je navela da će štamparske boje koje će biti korištene za izradu obrazaca pasoških knjižica biti proizvedene posebno za BiH, što prema ocjeni ove kancelarije znači da je IDDEEA potvrdila da zna porijeklo i tehnologiju proizvodnje pasoša.

    Podsjećanja radi, prije malo više od četiri godine IDDEEA je nekoliko puta raspisivala tender za nabavku pasoških knjižica, međutim Kancelarija za razamatranje žalbi redovno ga je poništavala zbog proceduralnih grešaka. I tada, kao i danas, akter je bila kompanija “Milbauer”, a žalbe je ulagala firma “Gemalto” iz Francuske. Taj tender poništavan je najmanje četiri puta, a prema tvrdnjama građana u tom periodu na pasoše se znalo čekati i duže od mjesec dana, što je zakonski rok za njihovo izdavanje.

  • Dodik u septembru ide u posjetu Viktoru Orbanu

    Dodik u septembru ide u posjetu Viktoru Orbanu

    Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je kako je dobio poziv da 23. septembra u Mađarskoj razgovara sa premijerom ove zemlje Viktorom Orbanom.

    Orban je jedan od kontroverznijih lidera evropskih zemalja zbog svoje česte konfrontacije sa Evropskom unijom i vrijednostima koje predstavlja. Njegova vladavina je izrazito desničarska, a poznat je po konzervativnim i strogim izjavama.

    Dodik je za RTRS, osim najave odlaska u Mađarsku, rekao i da neće prisustvovati predstojećem samitu o sigurnosti Brdo-Brioni, jer je tamo pozvan i Christian Schmidt.

    On je istakao da Slovenija ima pravo da odlučuje koga će pozvati.

    “Ja tu ništa ne mogu da odlučujem, ali mislim da se Schmidt lažno predstavlja kao visoki predstavnik i ja neću prisustvovati samitu lidera Zapadnog Balkana Brdo-Brioni”, rekao je Dodik.

  • Putuju bez Dodika: Komšić i Džaferović na Bledskom strateškom forumu

    Putuju bez Dodika: Komšić i Džaferović na Bledskom strateškom forumu

    Predsjedavajući i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Šefik Dažerović u srijedu će otputovati u Sloveniju kakao bi učestvovali na ovogodišnjem, 16. po redu, Bledskom strateškom forumu. Treći član Državnog predsjedništva Milorad Dodik neće učestvovati na BSF-u, saznaje N1 iz više izvora.
    Glavna tema Bledskog strateškog, koji će biti održan u srijedu, 1. septembra, biće budućnost Evrope, a upravo na tu temu sa liderima Evropske unije razgovaraće predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    U okviru Foruma, takođe, biće razmatrane i šanse koje pruža oporavak od pandemije korona virusa po privredu, kao i pitanje proširenje Evropske unije.

    Na panelu posvećenom proširenju Unije, koji će otvoriti predsjednik Slovenije Borut Pahor, učestvovaće predsjednik Bugarske Rumen Radev, premijer Slovenije Janez Janša, članovi Predsjedništva BiH, premijeri Crne Gore Zdravko Krivokapić, Albanije Edi Rama, Sjeverne Makedonije Zoran Zaev, Poljske Mateuš Moravjecki, kosovski premijer Aljbin Kurti, kao i novi visoki predstavnik u BiH Christian Šmit, javlja Tanjug.

    Na tom panelu, biće i predsjednik Evropskog vijeća Čarls Michel, kao i komesar za proširenje Oliver Varhelyi.

    Generalni sekretar BSF-a Petar Grk rekao je danas da će 170 panelista iz cijelog svijeta razgovarati o različitim aspektima budućnosti Evrope i da je to prioritet.

    Takođe, Grk je naglasio da budući da će prisustvovati premijeri svih zemalja Zapadnog Balkana i članovi Predsjedništva BiH, BSF će biti priprema za neformalni samit EU i Zapadnog Balkana, čiji će Slovenija biti domaćin početkom oktobra.