VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Posjeta instituciji koja je na udaru Dodika: Kristijan Šmit danas u Banjaluci

    Posjeta instituciji koja je na udaru Dodika: Kristijan Šmit danas u Banjaluci

    Kristijan Šmit danas dolazi u Banjaluku, a zasad je samo poznato da će posjetiti sjedište Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

    Kako saznajemo, sastanak sa rukovodstvom UIO planiran je za 12.45 časova.

    Nije ništa posebno najavljeno u smislu tema. Prva posjeta UIO od kad je on u BiH – kaže sagovornik Srpskainfo.

    Treba podsjetiti da je upravo UIO BiH, odnosno sistem jedinstvenog indirektnog oporezivanja, jedna od prvih nadležnosti prenesenih na BiH koje Republika Srpska, odnosno Milorad Dodik, planira da vrati, a posebna sjednica Narodne skupštine očekuje se krajem iduće sedmice.

    Srpska ne priznaje Kristijana Šmita za visokog predstavnika.

  • Stručnjaci o najavljenoj “srpskoj rezoluciji” u Americi: Zaokret u Kongresu u korist Srba?

    Stručnjaci o najavljenoj “srpskoj rezoluciji” u Americi: Zaokret u Kongresu u korist Srba?

    Srpski faktor na Balkanu sada ima daleko više prijatelja u američkom Senatu i Kongresu nego što je to bila situacija do 2014. godine, a što je rezultat diplomatskih ofanziva koje su sprovedene u prethodnom periodu.

    Istakao je ovo osnivač Kongresa srpsko-američkog prijateljstva i poslanik SNS-a u Narodnoj skupštini Srbije Vladimir Marinković, povodom najave predsjednika Aleksandra Vučića da će uskoro više američkih kongresmena svojim potpisima podržati “srpsku rezoluciju”, a koja, kako je rekao, u neku ruku predstavlja i odgovor na pismo koje su albanski i bošnjački lobisti poslali na adresu američkog predsjednika, a u kojem je zatraženo da Džo Bajden razmotri mogućnost uvođenja sankcija onima koji destabilizuju zapadni Balkan.

    Prema riječima Marinkovića, ova rezolucija će pokazati koliko je srpski faktor u regionu za samo nekoliko godina unaprijedio bilateralne odnose sa SAD, ali i odlučnije krenuo u širenje istine i sprečavanje konstantne političke satanizacije Srba u Srbiji i Srpskoj.

    • I to neće biti kongresmeni samo iz jedne stranke – poručio je Marinković dodajući da Srbija neće prihvatiti da joj se prišiva etiketa destabilizirajućeg faktora u regionu.

    Šef Predstavništva Republike Srpske u SAD Obrad Kesić kaže da ova “srpska rezolucija” na najbolji način pokazuje da se stvari na Kapitol Hilu u velikoj mjeri mijenjaju u korist Srbije, ali i Srpske.

    • Ona je izuzetno važna, jer predstavlja svojevrsnu najavu da se dosadašnji odnos snaga u ovom zakonodavnom telu promenio. Srpska zajednica u Americi je poslednjih godina znatno ojačala svoj politički uticaj u Kongresu i Senatu. Stvari više nisu onako jednostrane kao kada su Srbi u velikoj meri bili pasivni, ali bilo je i vrlo teško pokrenuti zajednicu. Međutim, ona sada u celoj Americi postaje mnogo aktivnija i to donosi rezultate – naglasio je Kesić.

    Kako je rekao, uticaj srpske zajednice je vidljiv i u slučaju pisma albanskih i bošnjačkih lobista Bajdenu, koje ima tek skroman broj potpisnika.

    • Da je situacija kao što je bila pre pet ili šest godina, pismo bi imalo barem tri puta veći broj potpisa – kaže Kesić i dodaje da je pismo Bajdenu “najjeftiniji način da se zadovolje zajednice i glasači u Americi”, ali da i ono suštinski ne znači ništa posebno, jer takvi i slični dopisi raznih lobista svakodnevno stižu u Stejt department.

    Politički analitičar Srđa Trifković kaže da je ovo lobiranje normalna i svakodnevna pojava na Kapitol Hilu, a kongresmeni i senatori se opredjeljuju koga će podržati prema onome koliko pripadnika neke etničke grupe ima u svom izbornom distriktu i koliko od tih istih mogu da dobiju novca za svoje predizborne aktivnosti.

    • I to je karakteristika američkog zakonodavnog procesa, a o čemu je još pre 150 godina pisao i sam Mark Tven – rekao je Trifković.

    EU neće podržati sankcije

    Trifković smatra da je u ovom trenutku ipak najvažnije to što nema naznaka da bi spoljnopolitički odbor Predstavničkog doma, i ekvivalentno tijelo u američkom Senatu, mogli donijeti neku rezoluciju o eventualnim sankcijama koje bi obuhvatile zvaničnike iz Srpske.

    • Tako nešto nije ni na horizontu. Ali, ukoliko do njih i dođe, one neće imati nikakvu težinu i snagu ako se toj inicijativi ne priključi i EU. A do toga neće doći, jer unutar ove zajednice ne postoji konsenzus i jedinstvo o tom pitanju. Za tako nešto sigurno ne bi glasala Mađarska, ali ni Poljska – poručio je on.

  • Susret Escobara i Schmidta, odbrana Dejtona i zalaganje za veću funkcionalnost BiH

    Specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Joea Bidena za Zapadni Balkan Gabriel Escobar na kraju svoje posjete BiH susreo se sa Christianom Schmidtom.

    Uz zajedničku fotografiju na Twitter profilu Američke ambasade predočena je Escobarovo zadovoljstvo da je imao priliku razgovarati s visokim predstavnikom Christianom Schmidtom.

    Navedeno je da je razgovarano o zajedničkoj predanosti odbrani Dejtonskog mirovnog sporazuma i donošenju veće funkcionalnosti Bosni i Hercegovini.

    Escobar je u trodnevnoj posjeti našoj zemlji, prvoj na novoj funkciji, poslao jasne poruke bh. liderima te najavio sankcije onima koji rade na razgradnji države BiH i rušenju Dejtonskog sporazuma.

  • Reakcija Kovačevića na tvrdnje OHR da su šume nadležnost BiH

    Reakcija Kovačevića na tvrdnje OHR da su šume nadležnost BiH

    Na tvrdnje OHR da su šume u nadležnosti BiH, reagovao je Radovan Kovačević, savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH, Milorada Dodika.

    Halo influenseri, možda da pređete na Tiktok. Ovo je ipak malo ozbiljnija mreža – poručio je Kovačević na Tviteru, na kome je u posljednje vrijeme Kancelarija visokog predstavnika aktivnija više nego u ranijem periodu.

    Po pravilu, OHR prvo citira Dodikove izjave, a onda na njih reaguje.

    – Ustavni sud BiH je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH – naveli su iz ovaj put iz OHR.

  • Na sjednici Savjeta ministara padaju sve tačke dnevnog reda, članovi iz Srpske neće glasati

    Savjet ministara BiH na današnjoj sjednici razmatraće tačke koje nisu dobile podršku na prošlom zasjedanju i, sudeći po najavama, nijedna neće biti usvojena.

    “Stav članova Savjeta ministara iz Republike Srpske isti je kao i na prethodnoj sjednici, a to znači da nisu stvorene pretpostavke za donošenje odluka i da se poštuju i sprovode zaključci Narodne skupštine Republike Srpske”, rekao je Zoran Tegeltija, predsjedavajući Savjeta ministara BiH.

    Inače, prema Poslovniku o radu Savjeta ministara BiH, o tačkama dnevnog reda koje na prethodnoj sjednici nisu dobile podršku u prvom krugu glasanja, ministri se moraju izjasniti u drugom krugu. Sam Zakon o Savjetu ministara BiH kaže se akti iz njihove nadležnosti donose većinom glasova, ali u slučaju propisa, imenovanja i postavljenja u pravilu konsenzusom. U slučaju da se konsenzus ne postigne, kao što je to bilo na prethodnoj sjednici, predsjedavajući Savjeta ministara BiH razgovara sa članovima koji su bili protiv kako bi se postiglo rješenje.

    “U slučaju da konsenzus ne bude postignut u roku od sedam dana ni na taj način, odluku donosi Savjet ministara s tim da navedena većina podrazumijeva glas najmanje jednog člana iz svakog konstitutivnog naroda”, navodi se u Zakonu o Savjetu ministara BiH.

    Kada je riječ o samom dnevnom redu, kao i prošli put, ministri će se ponovo izjašnjavati o Nacrtu prijedloga programa javnih investicija/razvojno-investicionom programu institucija BiH 2022-2024. godine, a na prijedlog Ministarstva bezbjednosti, glasaće se i o pokretanju postupka za vođenje pregovora radi zaključivanja sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Libana o readmisiji osoba koje borave bez dozvola. Ministri će razmatrati i ratifikaciju izmjena sporazuma između Savjeta ministara i Vlade Crne Gore o graničnim prelazima za pogranični saobraćaj, kao i Nacrt odluke o ratifikaciji ugovora između BiH i Češke o socijalnom osiguranju. Takođe, ministri će se ponovo izjašnjavati i o projektu unapređenja otpornosti i konkurentnosti sektora poljoprivrede između BiH i EBRD-a te o postupku usklađivanja zakonodavstva BiH sa pravnim nasljeđem EU.

    “Predsjedavajući Savjeta ministara BiH formira dnevni red. Tačke koje ne budu usvojene u drugom krugu su pale, ali kasnije se ponovo mogu naći na dnevnom redu Savjeta ministara BiH i o njima se može ponovo odlučivati neki drugi put kad se steknu uslovi”, ispričao je izvor “Nezavisnih” iz Savjeta ministara BiH.

    Isti izvor navodi da ima tačaka koje se odnose na sporazume sa zemljama regiona, ali i onih koje se odnose na finansije te da obično konačnu riječ o svemu daje parlament BiH u kojem ipak, za razliku od Savjeta ministara BiH, ukoliko u drugom krugu padne neka tačka, ona u potpunosti izlazi iz procedure.

    Bisera Turković, ministarka spoljnih poslova, rekla je da će sjednica Savjeta ministara BiH po svemu sudeći biti nastavak blokade rada koja se sada samo vrši na drugačiji način.

    “Ako se sjednica održi na ovakav način, a oni, kako su najavili, ponovo budu glasali protiv, te odluke će biti definitivno odbijene. Među njima su neke izuzetno važne odluke o međunarodnim projektima podrške, iz manje određenih pravilinka, informacija itd. Na dnevnom redu se nije našla niti jedna od više od 400 tačaka dnevnog reda koje su u međuvremenu pristigle, niti su na dnevnom redu tačke čiji su predlagači ministri iz reda srpskog naroda”, rekla je Turkovićeva.

  • Pojačana diplomatska aktivnost Republike Srpske u svijetu

    Stavovi Republike Srpske, naročito u posljednje vrijeme, čuju se na svim relevantnim adresama u svijetu. Od sastanka Milorada Dodika sa mađarskim premijerom, specijalnim izaslanikom SAD za Zapadni Balkan, slovenačkim premijerom, pa sve do turskog predsjednika. Njima je srpski član predsjedništva BIH prenio da Srpska u toj borbi ne želi da urušava teritorijalni integritet BIH, nego da vrati ono što joj po Ustavu pripada. I baš zato je, ocjenjuju analitičari, diplomatska aktivnost Srpske pojačana.

    Diplomatska aktivnost je pojačana i potuno je legitimna je Srpskoj Dejtonski sporazum daje takva ovlašćenja. Koliko je i Srpska prepoznata na tom polju pokazuje i dolazak mađarskog premijera u Banjaluku. Lideri moraju da čuju glas Srpske.

  • Poruka iz OHR-a: Šume su isključiva nadležnost BiH

    Poruka iz OHR-a: Šume su isključiva nadležnost BiH

    Ustavni sud Bosne i Hercegovine je utvrdio da šume i šumsko zemljište na cijeloj teritoriji BiH predstavljaju javno dobro koje spada pod državnu imovinu, što je u isključivoj nadležnosti države BiH, poručeno je danas iz Kancelarije visokog predstavnika u BiH.

    “Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće, i stoga trebaju biti implementirane”, ističe se u saopštenju.

    Kao odgovor na tvrdnju da “šume spadaju u nadležnost Federacije BiH i Brčko Distrikta” i da “Republika Srpska ima pravo da raspolaže svojom imovinom”, iz OHR-a kažu kako upravljanje šumama i šumskim zemljištem od strane entiteta i Brčko distrikta nije bilo predmet spora pred Ustavnim sudom.

    “To se pitanje stoga treba regulisati zakonom na državnom nivou koji treba usvojiti u Parlamentarnoj skupštini BiH”, dodaje se u saopštenju.

    Ustavni sud BiH je u septembru ove godine utvrdio da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH, i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Republike Srpske.

    Odluka je izazvala reakciju člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Milorada Dodika, koji je pozvao da “svi donosioci odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske ponište sve što je van Ustava i Dejtonskog sporazuma”.

  • Eskobar sa posebnom porukom odlazi iz BiH: Spremni smo učiniti sve za uspjeh BiH

    Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik predsjednika SAD-a Džoa Bajdena za Zapadni Balkan je za kraj svoje posjete BiH odlučio poslati poruku građanima BiH.
    Naime, Eskobar je u kratkoj video poruci želio da se zahvali na toploj dobrodošlici i kazao da uočava da je u zemlji postignut izuzetan napredak.

    “Dok završavam prvi dio moje posjete BiH, želim reći građanima: Hvala puno za toplu dobrodošlicu. Želim reći da poslije 20 godina uočavam da je u zemlji postignut izuzetan napredak, te da je Dejtonski mirovni sporazum još uvijek veoma važan dio naše spoljne politike”, navodi u svojoj poruci.

    Eskobar je kazao da SAD nudi svoje partnerstvo i obećanje da će pružiti pomoć da “ova zemlja bude ekonomski održiva”.

    “Nudimo naše partnerstvo, naše garancije sigurnosti, pomoć za razvoj i naše obećanje da pomognemo da ova zemlja bude ekonomski održiva. Spremni smo raditi kroz dijalog, ali ako bude neophodno, spremni smo učiniti sve što je potrebno da osiguramo uspjeh ove zemlje”, ističe specijalni izaslanik američkog predsjednika.

    Nada se da će tokom sljedećeg dijela posjete ovom regionu donijeti više napretka.

    “Nadam se da ću građane ove zemlje posjetiti ponovo te da ću to činiti veoma često”, zaključio je Eskobar u video poruci.

  • Izetbegović o mogućem susretu sa Vučićem: Neka on ponudi termin, ja ću lokaciju

    Izetbegović o mogućem susretu sa Vučićem: Neka on ponudi termin, ja ću lokaciju

    ​ Predsednik SDA Bakir Izetbegović tvrdi da do susreta sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, sa kojim bi se rado sreo, još nije došlo jer mu nije ponuđen termin.

    “Nije mi ponudio termin. Mi smo razmijenili poruke. Čestitao sam mu na ustupljenim predmetima o ratnim zločinima, to je bio dobar korak. Rado bi se sa njim sreo”, rekao je Izetbegović u intervjuu za Tanjug tv.
    Na opasku da je odustao da se sa Vučićem sretne u Beogradu, lider SDA kaže da je zbog, kako je rekao, te nepotrebne halabuke u Sarajevu možda bolje da se sastanu u Bijeljini ili Brčkom.
    “Neka on meni ponudi termin, a ja ću ponuditi lokaciju”, kaže Izetbegović.
    Na konstataciju da je šef turske države Redžep Tajip Erodan juče izjavio da će doći u jednodnevnu posjetu Srbiji ili će pozvati predsjednika Vučića da dođe u Tursku da bi razgovarali o BiH, Izetbegović kaže: “Zašto da ne”.
    “Treba da idemo jedni prema drugima. Zato sam i rekao ranije da mi neće pasti kruna s glave ako odem u Beograd da razgovaram s Vučićem”, rekao je Izetbegović.

  • “Ustavi daju pravo na formiranje VRS”

    “Ustavi daju pravo na formiranje VRS”

    Ranijim odlukama visokih predstavnika iz Ustava Republike Srpske brisani su dijelovi koji govore o odbrani i vojsci. Pravne stručnjake pitali smo da li to može da bude problem u vrijeme kada Milorad Dodik najavljuje da će RS povući saglasnost za formiranje Oružanih snaga BiH i ponovo formirati svoju vojsku.

    Profesor ustavnog prava, Milan Blagojević, tvrdi da to što su neki članovi Ustava RS izbrisani nametnutim amandmanima ne znači da Srpska nema pravo na svoju vojsku. Blagojević tvrdi da to pravo proizilazi iz nekoliko članova ustava BiH i Srpske.

    Kao prvo, podsjeća Blagojević, u Ustavu BiH piše da sve ono što tim ustavom nije navedeno kao nadležnost institucija BiH pripada antitetima, a dodatne nadležnosti su moguće uz dogovor entiteta. Takođe, Ustav BiH nigdje ne zabranjuje da se jednom data nadležnost vrati nazad entitetima, sporazumom oba entiteta ili jednostranim potezom jednog od njih.


    – Osim toga, član 5 Ustava BiH prepoznaje pojam entitetskih oružanih snaga i kaže da oružane snage jednog entiteta neće ni u kom slučaju prelaziti na teritoriju drugog entiteta, bez saglasnosti vlade tog drugog entiteta i Predsjedništva BiH. Dakle vidite da Ustav BiH govori o oružanim snagama entiteta, iz čega proizilazi pravo entiteta, kada se povuče iz sporazuma, da dokomponuje svoje oružane snage koje čine vojska i policija, kao složen pravni pojam. I sada RS ima oružane snage samo u vidu MUP, ali nema vojsku. A ako se povuče iz sporazuma o prenosu nadležnosti, to onda znači da, s obzirom na član 5 Ustava BiH, može da donese zakon o svojoj vojsci kojim bi bilo definisano i komandovanje tom vojskom – kaže Blagojević za Srpskainfo.

    Kada je u pitanju Ustav Srpske, Blagojević podsjeća na član 68 (zamijenjen amandmanom 32), u kome se kaže da „Republika uređuje i obezbjeđuje integritet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelokupnost Republike“.

    Prema njegovim riječima, kada se kaže da „uređuje i ustavni poredak“ treba znati da dio ustavnog poretka i integriteta jesu i oružane snage.

    To je po meni jedan od osnova koji govore o ovome, bez obzira što je tačno da su iz Ustava RS brisani neki dijelovi koji govore o vojsci. Članovi 105, 106, 107 su brisani amandmanima, ali RS ima i dalje nadležnost da uređuje integitet, ustavni poredak i teritorijalnu cjelovitost. Dalje, u članu 104 Ustava RS kaže se da je „pravo i dužnost svih građana da brane i štite teritoriju i ustavni poredak BiH, ali i Republike Srpske“. Pa i u okviru ovog člana postoji osnov – kaže Blagojević.

    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, naglašava da su dijelovi Ustava RS, koji govore o vojsci, nasilno brisani.

    – To Narodna skupština nije brisala sama. Ono što se bez volje ustavno-zakonodavnog tijela uradi, ne može imati ni pravnu valjanost – tvrdi Lukić za Srpskainfo.

    Bivši sudija Ustavnog suda BiH, Vitomir Popović, podsjeća da je vlast u Srpskoj najavila da će sve ono što je nametnuo visoki predstavnik, a na spisku je 140 zakona, biti stavljeno ad akta.

    – Koliko sam shvatio, to znači da ćemo se vratiti na pozicije koje su bile prije intervencije u Ustav od strane Volfganga Petriča. Ako je nešto namenuto i to maknete, onda opstaje ono što je bilo prije toga. Naravno, ne znam šta je namjera naših političara, u tome ne učestvujem, ali pretpostavljam da imaju strategiju za sve – kaže Popović za Srpskainfo.

    Na pitanje može li se nametnuti amandman visokog predstavnika na Ustav RS poništiti zakonom, Popović odgovara potvrdno.

    – Može. Nije to amandman nego odluka o nametanju amandmana. Ustavni sud BiH, kada sam ja bio sudija, rekao je da OHR defakto nema zakonodavne nadležnosti Narodne skupštine ili PS BiH. A onda je visoki predstavnik, da bi to izbjegao, rekao da donosi odluku o proglašenju zakona ili amandmana – objašnjava Popović.