VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Njemački Zeit: Prijenos nadležnosti na entitet značio bi kraj Bosne i Hercegovine

    Kolumnista njemačkog lista Zeit Ulrich Ladurner je u tekstu “Ucjene na Balkanu”, posvećenom stanju u Bosni i Hercegovini, istakao da bi prijenos pojedinih nadležnosti državne vlasti na Republiku Srpsku značio kraj Bosne i Hercegovine.

    Ukazao je na to da 26 godina od završetka rata u Bosni i Hercegovini postoje upozorenja o novom ratu. Napomenuo je da je visoki predstavnik Christian Schmidt u posljednjem izvještaju Ujedinjenim nacijama ukazao na to da je “Bosna i Hercegovina suočena s najozbiljnijom egzistencijalnom prijetnjom u poslijeratnom periodu”.

    Ladurner je postavio sljedeće pitanje: koliko treba biti zabrinut zbog moguće eskalacije nasilja? Odgovarajući na ovo pitanje podsjetio je da je povod za Shmidtov izvještaj bio i član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Predstavio ga je kao politički utjecajnog čovjeka u Republici Srpskoj, koji je “sredinom oktobra zaprijetio odvajanjem Republike Srpske od Bosne i Hercegovine”.

    Izdvojio je Dodikovu najavu da će se formirati entitetska vojska, obavještajna agencija i uprava za indirektno oporezivanje. Za autora teksta to bi značio kraj Bosne i Hercegovine.

    “To bi bio kraj države Bosne i Hercegovine. I treba strahovati da se ovaj kraj ne bi desio bez nasilja”, upozorio je.

    “Ucjenjivačka moć Republike Srpske je znatna”

    Također je napomenuo da Dodiku nije prvi put da, kako je naveo, prijeti ovakvim potezima. Ocijenio je da je ranije time iznudio ustupke od Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država.

    “To može djelovati bizarno, jer Republika Srpska ima 1,2 miliona stanovnika. Ekonomski je malo značajna i vrlo je zadužena”, potcrtao je Ladurner.

    No, kako je napisao, ucjenjivačka moć ovog entiteta je znatna, jer je Bosna i Hercegovina nepomirena dvije i po decenije od završetka rata. Entitete je okarakterisao kao poluautonomne dijelove države. Kao planove za Bosnu i Hercegovinu je istakao pacifikaciju, demokratizaciju i evropeizaciju. Smatra da nikada više nije udaljenija od toga.

    Za autora ovog teksta za to nisu zaslužni samo nacionalistički političari poput Dodika.

    “Za to je odgovorna i Evropska unija. Ona je uveliko izgubila interes za balkansku državu i danas očigledno nema ni političke volje, ni koherentne strategije da vodi ozbiljnu i obećavajuću politiku. EU i SAD imali su priliku da Dodika pozicioniraju tamo gdje pripada. Ali, to se nije desilo. Pustili su ga da igra igru koja mu je dozvoljena”, poručio je.

    “Bosna i Hercegovina nikada dalje od tri cilja”

    Pri stavu je da se nikada nije ostvarila namjera Unije da Bosna i Hercegovina potpuno preuzme odgovornost za sebe. Istakao je mišljenje Bodoa Webera iz berlinske think tank organizacije Democratization Policy Council da država sada nazaduje. Prema riječima Ladurnera, nazaduje politički, ekonomski i socijalno.

    “To Dodikove provokacije čini još opasnijim nego što je to bio slučaj u prošlosti”, dodaje.

    Naglasio je da je razlog za zabrinutost i to što su se međunarodni odnosi promijenili. Podsjetio je da se pažnja EU i SAD-a u ovom dijelu svijeta smanjuje, dok raste utjecaj Rusije i Kine. Političko djelovanje srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića je izdvojio kao pokazatelj da ruski predsjednik strateški djeluje u Evropi.

    Vučića je opisao kao autoritarnog političara koji se ponovo povezuje s “militarističkom prošlošću”.

    “Tokom 90-ih bio je ultranacionalista. Tada je potpirivao rat u Bosni i Hercegovini”, zaključio je Ladurner u tekstu za Zeit.

    Ladurner je dugogodišnji novinar koji je izvještavao i iz Bosne i Hercegovine tokom rata. Osim toga, izvještavao je s Kosova, iz Afganistana, Pakistana, Irana, Iraka i Libije. Autor je nekoliko knjiga.

  • Parlamentarci EU, koji su pozvali na upotrebu bonskih ovlasti, stižu u BiH

    Parlamentarci EU, koji su pozvali na upotrebu bonskih ovlasti, stižu u BiH

    Članovi Evropskog parlamenta Tineke Strik i Dietmar Koester koji su među potpisnicima pisma kojim su parlamentarci nedavno pozvali visokog predstavnika u Bosni i Hercegovine Kristijana Šmita (Christian Schmidt) i visokog predstavnika EU Žzefa Borelja (Josep Borrell) da reagiraju na trenutnu političku krizu u BiH, boraviće narednih dana u posjeti BiH.

    Produbiti etničke podjele

    • Nalazimo se u kritičnoj fazi za Bosnu i Hercegovinu. Predstojeće sedmice će potencijalno da odrede budućnost zemlje za decenije koje dolaze. Od vitalnog je značaja da se zemlja vrati u stabilnu i predvidivu stvarnost. Ali ako međunarodna zajednica, posebno EU i njene zemlje članice nastave dozvoljavati eskalaciju i nagrađivati one aktere koji izazivaju krizu, to će rezultirati isključivim dogovorom bez istinske podrške velikog dijela stanovnika BiH, i dalje produbiti etničke podjele – poručila je Strik, nizozemska predstavnica u EP u Klubu zastupnika Zelenih, pred dolazak u BiH.

    Dodala je da ovakav dogovor može kratkoročno riješiti napetosti ali će dugoročno ugroziti funkcionalnost i stabilnost zemlje, te se pokazati pogubnim za evropske težnje zemlje.

    Koester, njemački zastupnik koji u EP djeluje u klubu socijaldemokrata, naglasio je kako se etnonacionalistička retorika u BIH ne smije ignorirati, kao ni potezi koji bi mogli zapaliti cijelu regiju zapadnog Balkana.

    Lideri krše vladavinu prava

    • U Evropi nema mjesta za negiranje genocida. Niti za nekažnjavanje političkih lidera koji krše vladavinu prava. Potvrđujemo našu snažnu podršku suverenitetu, teritorijalnom integritetu i nevisnosti Bosne i Hercegovine, kao i njenim europskim integracijama. Samo demokratska Bosna i Hercegovina utemeljena na vladavini prava ima budućnost u EU – dodao je Koester.

    Planirani su sastanci sa visokim predstavnikom Šmitom, predstavnicima interresorne grupe za izmjene izbornog zakona, Centralne izborne komisije, članovima parlamenta, te predstavnicima civilnog društva i nevladinih organizacija, piše N1.

  • Kovačević: Glas Republike Srpske se čuje, rukovodstvo poštovano i cijenjeno

    Kovačević: Glas Republike Srpske se čuje, rukovodstvo poštovano i cijenjeno

    Savjetnik srpskog člana Predsjedništva BiH Radovan Kovačević rekao je da bi posebna sjednica Parlamenta Srpske o povlačenju ranije datih saglasnosti mogla da bude održana naredne sedmice.

    Kovačević je naveo da će na sjednici biti donsene sve potrebne odluke, te da će se pred poslanicima naći informacija o prenosu nadležnosti gdje će biti taksativno navedeno na koji način je vršen prenos nadležnosti, te informacije o prenosu nadležnosti u oblasti pravosuđa, odbrane i bezbjednosti i fiskalnih politika.

    “Automatski će biti povučene tri saglasnosti koje je Republika Srpska dala pod strašnim međunarodnim pritiskom – za Oružane snage BiH, pravosuđe i Upravu za indirektono oporezivanje”, rekao je on.

    Kovačević je poručio da se Republika Srpska bori za poštovanje Ustava BiH i Dejtonskog sporazuma, da se zalaže za mir i stabilnost te ekonomski napredak, ali da je to u ovakvoj BiH trenutno nemoguće.

    On je ponovio da je stav Republike Srpske o Kristijanu Šmitu jasan, a to je da u BiH ne postoji visoki predstavnik. Dodaje da ne postoje ni bonska ovlaštenja, jer su u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom.

    Podsjetio je da je Savjet bezbjednosti UN jedini relevantan da imenuje visokog predstavnika BiH u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog sporazuma, nakon što se strane potpisnice usaglase i to bude potvrđeno rezolucijom, što se u slučaju imenovanja Šmita nije desilo.

    Činjenica da Šmitu nije bilo omogućeno da se obrati na sjednici Savjeta bezbjednosti UN o BiH i podnese izvještaj o BiH, kaže Kovačević, samo je potvrdila da on nije visoki predstavnik.

    Kovačević poručuje da su neutemeljene priče određenih ljudi iz Sarajeva, ali i Republike Srpske, o tome da su vlast Srpske i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izolovali Republiku.

    “Onda vidimo da se Dodik, kao srpski član Predsjedništva BiH, u deset dana susretne sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem, da mađarski premijer Viktor Orban sa delegacijom dođe u Banjaluku, da poslije toga Dodik posjeti Ljubljanu i razgovara sa premijerom Јanezom Јanšom, zatim sa specijalnim izaslanikom američkog predsjednika Gabrijelom Eskobarom, te dan poslije ode u Tursku gdje je razgovarao sa predsjednikom Redžepom Tajipom Erdoganom”, naveo je Kovačević.

    On je istakao da je to najbolji argument protiv priča o izolovanosti Republike Srpske.

    “Republika Srpska ni u kom smislu nije izolovana, rukovodstvo Srpske je poštovano i cijenjeno i u regionu i šire i što je najbitnije, glas Republike Srpske se čuje. Ne možete očekivati da na svakom sastanku razumiju i budu saglasni sa vašim političkim stavovima, ali je jako bitno da se ti stavovi čuju i da je jasno da se problemi rješevaju na konstruktivan način, a to je dijalogom”, rekao je Kovačević.

    On je istakao da je Dodik aktere pomenutih susreta upoznao sa pozicijom i politikom Republike Srpske, sa činjenicom da neko 26 godina pokušava konstantno da ponižava Srpsku i da joj oduzima nadležnosti, da međunarodnim nasiljem mijenja ustavnu strukturu BiH i ustavnu pozciju Republike Srpske, te da je Srpska odlučila da to više ne toleriše i vrati ono što joj pripada.

  • Darko Mladić: Uništavanje murala sproveli vrlo koordinisano, prema nalogu stranih sila

    Darko Mladić: Uništavanje murala sproveli vrlo koordinisano, prema nalogu stranih sila

    Ime generala Ratka Mladića u okviru “haške priče” godinama se zloupotrebljava za sprovođenje političkih ciljeva, što je učinjeno i napadom na murale oslikane njemu u čast, rekao je Srni generalov sin Darko Mladić.

    Prema njegovim riječima, jasno se vidjelo koja je ambasada u sve to uključena i imala spremno saopštenje u vezi sa dešavanjima u Njegoševoj ulici u Beogradu.

    Darko Mladić je naveo da su pseudoantifašisti svoj jeftini politički performans uništavanja murala sproveli vrlo koordinisano, prema nalogu stranih sila, u skladu sa njihovom trenutnom inicijativom na Balkanu prema Srbiji.

    On je istakao da je sve jasno i da oni koji iza svega stoje istrajavaju i imaju agendu koju pokušavaju da sprovedu.

    Darko Mladić je rekao da je njegov otac istinski antifašista, da ga je interesovalo o čemu se tu u stvari radi i da je upoznat sa svim što se dešavalo.

    On je naglasio da je general Mladić i dalje prilično iscrpljen, a da njegova porodica nema uvid kakve lijekove general sad prima.

    “Vidi se da je jako slab. Nemamo ništa od dokumentacije. Pretpostavljam da bi situacija oko šećera koji on ima mogla da se rješava boljim lekovima, ali ništa se ne dešava i ni u šta nemamo uvid”, rekao je Darko Mladić.

    On je rekao da će neko iz porodice početkom narednog mjeseca posjetiti generala u Hagu ukoliko epidemiološke mjere u Holandiji dozvole.

    “Za sad su posjete dozvoljene. Videćemo”, napomenuo je Darko Mladić i dodao da ne očekuje da će uskoro doći do transfera njegovog oca u zatvor u neku drugu zemlju.

    U Njegoševoj ulici na Vračaru u Beogradu juče je uništen mural posvećen generalu Ratku Mladiću, koji su prethodno gađali jajima aktivisti pojedinih nevladinih organizacija okupljeni oko Inicijative mladih za ljudska prava i “Žena u crnom”.

    Nepoznate osobe uništile su juče i mural posvećen generalu Ratku Mladiću u Sremskoj Kamenici, prebojivši generalovo lice crnom farbom.

    Poslanici Evropskog parlamenta naveli su sinoć u zajedničkom saopštenju da je neprihvatljivo da u zemlji kandidatu za članstvo u EU “policija čuva mural osuđenog ratnog zločinca”.

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je ranije da policija nije čuvala mural, nego red i mir.

  • “Potrebna reforma pravosuđa BiH” Šešić naglašava da je poražavajuće poništavanje presude Mahmuljinu

    “Potrebna reforma pravosuđa BiH” Šešić naglašava da je poražavajuće poništavanje presude Mahmuljinu

    Pravnik iz Banjaluke Davor Šešić ocijenio je da pravosuđe u BiH treba reformisati, pogotovo nakon odluke Apelacionog vijeća Suda BiH da poništi prvostepenu presudu i kaznu Sakibu Mamuljinu za ratne zločine nad Srbima.

    Šešić je rekao Srni da je riječ o poražavajućoj presudi, prije svega, za pravosuđe BiH, te da je potrebno razdvajanje Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH.

    – To je, mislim, nekada bilo u proceduri na nivou BiH, a potrebni su i temeljna reforma pravosuđa u Srpskoj, kao i Ustavnog suda BiH gdje bi strane sudije napustile svoje fotelje i prepustile ih ljudima iz BiH – rekao je Šešić, koji je i poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske.

    Odlukom Apelacionog vijeća Suda BiH nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa takozvane Armije BiH Sakibu Mahmuljinu poništena je prvostepena presuda i postupak se sad upućuje drugostepenom vijeću na dalje odlučivanje.

    Prvostepenom presudom Mahmuljin je osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio ubistva i nečovječna postupanja pripadnika odreda “El mudžahid” na području Vozuće i Zavidovića.

  • Kalabuhov: Ne vidim problem u ideji Dodika o samostalnosti Srpske

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne vidi nikakav problem u ideji lidera SNSD-a Milorada Dodika o samostalnoj Republici Srpskoj u okviru BiH, koja je, kako je istakao, stvar političara, demokratskih odluka, te da će je Rusija podržati ako do njene realizacije dođe u dijalogu.

    Kalabuhov je rekao da ne može da govori o legitimnosti ili nelegitimnosti procesa vraćanja nadležnosti sa BiH na Republiku Srpsku, napominjući da je to stvar političkog procesa i organa vlasti u Republici Srpskoj.

    On je za BHRT rekao da u razgovorima za rješenje krize u BiH zagovara da sve odluke moraju biti donesene u dijalogu, u komunikaciji između entiteta, koji sami moraju da se opredijele kako da nađu najoptimalniji put za izlaz iz sadašnje situacije.

    Rusija smatra da je Republika Srpska pitanje vraćanja nadležnosti pokrenula u okviru demokratskog procesa, a ambasador Kalabuhov napominje da su nadležnosti na BiH prenesene pod izvjesnim pritiskom međunarodne zajednice.

    “Ono što ja znam, kad sam radio ovdje u BiH, ono što se dešavalo u tom periodu nije bilo baš transparentno, nije bilo baš dobrovoljno. To je bio rezultat nekog ‘masiranog pritiska’ međunarodnog faktora na političare u BiH. Ako oni sada žele da preispitaju to, ako žele da donesu neke nove odluke to je do demokratski izabranih organa Republike Srpske”, naveo je ruski ambasador.

    Kalabuhov kaže kako je ruski stav da u BiH ne postoji visoki predstavnik, jer nije ispoštovana procedura imenovanja Kristijana Šmita.

    On je podsjetio da su odluku o imenovanju njemačkog diplomate donijeli ambasadori zemalja članica Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira u BiH (PIK) bez konsenzusa, bez načina utvrđivanja, bez usaglašavanja visokog predstavnika u Savjetu bezbjednosti UN.

    “Kao država garant Dejtonskog sporazuma, mi smo članica PIK-a, ali mi ne radimo u OHR-u dok je tamo Kristijan Šmit. Mi ne podržavamo nikakve zvanične kontakte sa gospodinom Šmitom”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador smatra da je odluka Valentina Incka, koju je kao visoki predstavnik donio na samom kraju mandata i kojom se u okviru dopune Krivičnog zakona BiH zabranjuje i kažnjava negiranje genocida, bila subjektivna i neizbalansirana.

    “Najbolje bi bilo kada bi ta odluka bila uzeta u institucijama BiH, u toku rasprave, u toku dijaloga. Ovaj dijalog, on se vodi. Naravno, možda ne znaju svi za ovaj dijalog, ali razgovara se o tome u diplomatskim krugovima. To je pojam koji zbog političkih reperkusija mora biti vrlo izbalansiran i vrlo osjetljiv”, ocijenio je Kalabuhov.

    On je istakao da ne vidi problem u tome što je Republika Srpska stavila van snage odluku visokog predstavnika o zabrani negiranja genocida i drugih zločina počinjenih u BiH, iako je tu odluku Incko donio u skladu sa svojim ovlaštenjima, te smatra da je to stvar Narodne skupštine Republike Srpske.

    Prema njegovim riječima, Rusija 2015. godine nije podržala Rezoluciju o Srebrenici u Savjetu bezbjednosti UN, koju je pripremila Velika Britanija, jer je taj nacrt, bio neizbalansiran i krivio je cijeli narod.

    Za Rusiju su upitne i odluke Haškog tribunala, posebno presuda prema kojoj je Vojska Republike Srpske u Srebrenici jula 1995. godine počinila zločin genocid.

    “Kada smo bili na početku ove priče za osnivanje ovog suda, mi smo rekli da vidimo njegov rad kao instrument pomirenja u BiH. Nažalost, to se nije desilo. Mi mislimo da ono što je urađeno tamo nije dovelo do primirenja i tolerancije u BiH i zbog toga je poznat naš stav u odnosu na ove odluke i svim ovim tragičnim dešavanjima”, naglasio je Kalabuhov.

    Ambasador Rusije je ukazao da diplomatija njegove zemlje nastoji da sve što se tiče BiH bude izbalansirano, te da oni nastoje da “izbalansiraju cijeli stav međunarodnog faktora”.

    “Ako čujemo za druga strana ima neizbalansirane argumente, mi ih balansiramo na svojoj strani. I to je već naš balansiran pristup. Kada radimo u Upravnom odboru (PIK-a) mi vidimo da nekada čak i terminološki u dokumentima ima kontradikcija sa Ustavom BiH i to stalno primjećujemo. Mi mislimo da, kada analiziramo situaciju, moramo uzimati u obzir cijeli kompleks faktora koji su doveli do nje, a ne samo da kažemo ovaj je krivac, ovaj entitet je krivac”, naveo je Kalabuhov.

    On je naglasio da sve mora biti izbalansirano.

    “U tome je naša izbalansiranost i uloga u međunarodnoj zajednici kada se gleda realizacija i implementacija Dejtonskog sporazuma”, rekao je Kalabuhov u intervjuu za BHRT, koji će u cjelosti biti emitovan večeras.

  • Grenel došao na Merdare i prenio poruku Amerike: “Frustrirani smo”

    Grenel došao na Merdare i prenio poruku Amerike: “Frustrirani smo”

    Nekadašnji američki izaslanik za dijalog Beograda i Prištine Ričard Grenel obratio se jutros novinarima na prelazu Merdare.

    On je rekao da je na Kosovu bio u svojstvu privatnog građanina, a ne kao predstavnik američke administracije, ali i da je frustriran dešavanjima tokom posljednjih nekoliko nedjelja.

    “Kao prvo, ja više nisam sa vladom SAD. Dolazim ovdje u svojstvu privatnog građanina. Ovdje sam samo kao privatni građanin iz Trampove administracije i dolazim jer smo frustrirani”, naveo je Grenel.

    Nekadašnji američki diplomata je istakao da su mnogi u SAD frustrirani jer se ne primjenjuje istorijski “ekonomski dogovor koji je postignut u Bijeloj kući”.

    “Mnogi iz Trampove administracije i mnogi Amerikanci su frustrirani i to zato što smo vidjeli istorijski dogovor – ekonomski, koji smo dogovorili za ljude Kosova i ljude Srbije. To nije urađeno za vlade. Nije bilo za politički, nego ekonomski razvoj. Previše ljudi mladih sa Kosova i Srbije se preselilo u Njemačku, Mađarsku, Poljsku jer nisu mogli da dobiju dobre poslove. Ako pogledate šta smo ispregovarali. Počeli s istorijskim letom između Prištine i Beograda. To smo uradili jer su nam poslovne zajednice rekle da nam je to potrebno da bi došli poslovi. Mnogi na Zapadu misle da i dalje traje konflikt u regionu, i onda se poslovi ne sele ovdje, tako da ono što se dogodilo posljednjih nekoliko nedjelja je frustrirajuće za SAD”, rekao je Grenel.

    On je istakao da u “SAD žele da vide da se ovaj ekonomski dogovor primjenjuje”.

    “Za jednu godinu obje strane su pristale da će stati s kampanjom za priznavanje i nepriznavanje. Ta tačka je bila istorijska, da se koncetrišemo na ekonomski razvoj. I da primijenite sve dogovore u vezi sa željezničkom i drumskim saobraćajem, da imate otvorenu granicu, vidjeli biste kako privrednici iz SAD i sa Zapada dolaze i prave poslove. To je moglo da bude urađeno u posljednjih 14 mjeseci, a umjesto dobrih poslova za Kosovo i Srbiju, imali smo malo napretka i to nas frustrira. Ovo nije zbog Trampa, vlada, nego mladih ljudi jer želimo da mladi ljudi ostanu u regionu i imaju dobro plaćene poslove. Jer smo 20 godina pričali o politici a ne o napretku”, rekao je Grenel.

  • Institucijama BiH pretijesan objekat od 1.063 kvadrata, troše još dva miliona maraka

    Institucijama BiH pretijesan objekat od 1.063 kvadrata, troše još dva miliona maraka

    U vrijeme kada su bh. građani, pritisnuti konstantnim poskupljenjima, u sve težoj situaciji, država planira novi trošak težak dva miliona maraka, a odnosi se na kupovinu objekta za potrebe institucija BiH u Istočnom Sarajevu, gdje je prije tri godine već kupljen objekat od 1.063 kvadrata neto korisne površine.

    Taj, kupljen 2018. godine, za koji su potrošena tri miliona KM je, kako je obrazloženo, pretijesan za sve zaposlene, pa je u planu nova investicija, s tim što će kvadrat sada biti skuplji nego u prvom navratu.

    U pitanju je prijedlog Službe za zajedničke poslove institucija BiH, koji bi trebalo da aminuje Savjet ministara BiH, a riječ je o objektu ukupne površine do 600 metara kvadratnih. Otkriveno je, takođe, da bi već iduće godine trebalo da bude otplaćeno 75 odsto od ukupnog iznosa, a ostatak bi na naplatu trebalo da dođe 2023.

    “Nabavka će se finansirati 2022. i 2023. godine kroz program višegodišnjeg kapitalnog ulaganja. Tokom 2022. godine, 1.500.000 KM biće osigurano iz sredstava budžeta institucija BiH, a godinu kasnije će, takođe iz budžeta, biti obezbijeđeno 500.000 KM”, navodi se u Prijedlogu odluke.

    Podsjetimo, jedan objekat u Istočnom Sarajevu kupljen je 2018. godine, a prošle godine su se pojavile informacije da će se ući u novu kupovinu.

    Te 2018. godine Služba za zajedničke poslove pronašla je objekat od oko 1.500 kvadrata neto površine, ali ukupno odobrena tri miliona KM, kako se tvrdi, nisu bila dovoljna za kupovinu kompletne zgrade te je kupljen dio.

    “Konkretno, kupljen je dio objekta na adresi Trg ilidžanske brigade u Istočnom Sarajevu ukupne bruto površine 1.221,02 metra kvadratna, odnosno 1.062,93 kvadrata neto korisne površine”, navedeno je u obrazloženju.

    Kako se dodaje, Institucije BiH čije je sjedište u Istočnom Sarajevu više puta su podnosile zahtjeve navodeći da je samo dio zaposlenih smješten u novokupljeni objekat, dok drugi dio i dalje radi u zakupljenim poslovnim prostorima za koje se i dalje plaća zakupnina.

    “Institucije BiH smještene u ranije nabavljenom objektu su, osim kancelarijskih prostorija, takođe izrazile potrebu za dodatnim salama za sastanke kao i amfiteatrom u kojima bi zbog prirode svog posla mogle nesmetano organizovati obuke, savjetovanja i druge aktivnosti”, ističe se u obrazloženju.

    Dodaje se da se Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH, tragom zahtjeva koje su prema njima uputile upravne organizacije, prije svega Savjet za državnu pomoć BiH, Institut za standardizaciju BiH te Agencija za nadzor nad tržištem BiH, obratilo Službi za zajedničke poslove institucija BiH zahtjevom za nabavljanje prostorija potrebnih za njihov nesmetani rad.

    “Slijedom toga predloženo je da se u budžetu 2022. godine obezbijedi 1.500.000 KM, a u budžetu za 2023. godinu preostalih 500.000 KM radi kupovine objekta u Istočnom Sarajevu”, navodi se u obrazloženju.

    I to nije sve. Kvadratni metar prostora u objektu koji je kupljen u 2018. godini koštao je oko 2.830 KM, ali…

    “U međuvremenu je došlo do značajnog povećanja cijena na tržištu nekretnina kako gotovog poslovno-kancelarijskog prostora tako i građevinskog materijala, a trend njihovog daljeg rasta se očekuje i u narednom periodu te je procijenjeno da će dva miliona KM biti dovoljna za kupovinu objekta te njegovo prilagođavanje i opremanje”, ističe se u odluci.

    Ovo, podsjetimo, nije jedini trošak koji je predviđen u narednim godinama. Kako su “Nezavisne novine” nedavno pisale, Služba za zajedničke poslove institucija BiH predložila je Savjetu ministara BiH da donese odluku o zamjeni sistema klimatizacije u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, u iznosu od 1,2 miliona maraka, koliko bi trebalo da bude utrošeno u naredne tri godine.

  • Ambasadorka Srbije usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko

    Ambasadorka Srbije usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko

    Ambasador Srbije pri Unesku Tamara Rastovac Siamašvili usprotivila se prijemu samoproglašenog Kosova u Unesko, ističući da nije mandat te organizacije da donosi političke odluke koje se tiču državnosti.

    Reagujući tokom debate na 41. zasjedanju Generalne konferencije ove organizacije, na govor ministra spoljnih poslova Albanije Olte DŽačke koja se u izlaganju založila za prijem Kosova, Siamašvilova je navela da je jedan od ključnih preduslova za nesmetanu primjenu mandata Uneska, depolitizacija njegovog rada.

    Ona je kao krajnje zabrinjavajuće istakla to što su se na debati čuli pozivi na politizaciju i zloupotrebu Uneska kao instrumenta za afirmaciju ilegalne jednostrano proglašene nezavisnosti takozvanog Kosova, suprotno međunarodnom pravu, uključujući i pravno obavezujuću Rezoluciju 1244 Savjeta bezbjednosti UN.

    Siamašvilova je podsjetila da je, prema toj rezoluciji, Kosovo i Metohija sastavni dio Srbije, koja je država članica UN i Uneska, kao i da je pod privremenom upravom UN, prenosi portpal Kosovo onlajn.

    Takođe, naglasila je, Kosovo i Metohija je duhovno i kulturno najvažnije mjesto za srpski narod i državu.

    Ona je istakla da je u slučaju Prištine više nego evidentan nedostatak moralnog kredibiliteta i iskrene posvećenosti principima Uneska i podsjetila na namjerno i sistematsko uništavanje srpskog nasljeđa u pokrajini s perfidnim ciljem da se uklone tragovi vjekovnog prisustva srpskog naroda na tom prostoru.

    Baš zbog toga su, podsjetila je, četiri manastira Srpske pravoslavne crkve na Kosovu i Metohiji upisana na Uneskovu listu svjetske baštine u opasnosti.

  • Kojić: Sud BiH želi amnestirati ratne zločince iz bošnjačkog naroda

    Kojić: Sud BiH želi amnestirati ratne zločince iz bošnjačkog naroda

    Sud BiH, čije je Apelaciono vijeće ukinulo prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakibu Mahmuljinu, očigledno želi amnestirati ratne zločince iz bošnjačkog naroda i time prikazati da se nisu desili zločini nad Srbima, izjavio je direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženja nestalih Milorad Kojić.

    Zločini nad Srbima na ozrensko-vozućkom ratištu, za šta je prvostepeno Mahmuljin bio osuđen, jedni su od najbrutalnijih zločina gdje su, kako je to radila i “Islamska država”. “nevjernicima” odsijecane glave. U Stogu je pronađena masovna grobnica sa 21 tijelom, od kojih je 17 bilo obezglavljeno – rekao je Kojić Srni.

    On je ukazao da to govori o brutalnosti zločina, ali da očigledno da Sudu BiH, koji je davno dotakao dno pravičnosti i pravde i jednakosti građana pred zakonom, to ništa ne znači i donosi takve skandalozne odluke.

    Kojić je naglasio da takvo, bošnjačko, instruisano pravosuđe na nivou BiH, koje želi da mijenja karakter rata, ne treba da postoji.

    • Nismo bili zadovoljni ni sa prvostepenom presudom u dijelu visine izrečene kazne i nadali smo se da će drugostepeno vijeće uvažiti žalbu tužilaštva i za takve brutalne zločine dosuditi maksimalnu kaznu – naglasio je Kojić.

    Apelaciono vijeće Suda BiH poništilo je prvostepenu presudu nekadašnjem komandantu Trećeg korpusa tzv. Armije BiH Sakibu Mahmuljinu kojom je bio osuđen na 10 godina zatvora jer nije spriječio zločine koje su počinili pripadnici Odreda “El mudžahid” na području Vozuće i Zavidovića.

    Postupak se sada upućuje drugostepenom vijeću na dalje odlučivanje.