VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Srpska i Srbija spremne za proslavu Dana srpskog jedinstva

    Srpska i Srbija spremne za proslavu Dana srpskog jedinstva

    Republika Srpska i Srbija spremne su za proslavu Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave.

    Građani su pozvani da 15. septembra na svoje domove istaknu srpske trobojke, Taj Dan biće obilježen u Banjaluci i Beogradu.

    U Banjaluci će danas biti održana Svečana akademija, a centralna manifestacija je sutra u Beogradu.

    Prenos akademije od 19 časova na RTRS-u i portalu.

    U kalendar zajedničkih praznika, Srpska i Srbija su prošle godine upisale i 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kada se obilježava godišnjica proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave parlamenti u Srbiji i Republici Srpskoj sutra će usvojiti Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.

    Inicijativa o usvajanju Zakona potekla je od srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika i predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

    Prijedlog predviđa širenje kruga subjekata koji su u obavezi da koriste ćiriličko pismo, kao i stimulativne mjere koje su usmjerene na privatni sektor, odnosno olakšice za one koji se odluče da u svom radu i poslovanju koriste ćiriličko pismo.

    U Narodnoj skupštini Republike Srpske, u susret posebnoj sjednici parlamenta, danas će biti otvorena izložba najljepših ćiriličkih rukopisa.

    Ujedinjena Srpska sutra će u Banjalucu povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave organizovati defile sa zastavama Republike Srpske i Srbije i velikom zastavom dužine 70 metara koja će se nositi od Narodnog pozorišta do Trga Krajine.
    Defile će krenuti u 15.45 časova ispred Narodnog pozorišta, a kretaće se pored Palate predsjednika, dalje kroz Gospodsku ulicu do Trga Krajine gdje je u 16.30 časova planirana konferencija za novinare, saopšteno je iz ove stranke.
    Iste događaje Ujedinjena Srpska organizuje u većini gradova i opština u Republici Srpskoj.

  • Zastava dužine 70 metara: Povodom Dana srpskog jedinstva Ujedinjena Srpska organizuje defile

    Zastava dužine 70 metara: Povodom Dana srpskog jedinstva Ujedinjena Srpska organizuje defile

    Ujedinjena Srpska u srijedu, 15. septembra, povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, organizuje defile sa zastavama Republike Srpske i Srbije.

    Na defileu će, takođe, biti i velika zastava dužine 70 metara koja će se nositi od Narodnog pozorišta Republike Srpske do Trga Кrajine u Banjaluci.

    Defileu će prisustvovati predsjednik Ujedinjene Srpske Nenad Stevandić, kao i kompletno rukovodstvo stranke.

    Okupljanje i mjesto kretanja planirano je u 15:45 časova ispred Narodnog pozorišta Republike Srpske u Banjaluci, prolazi se kraj Palate predsjednika RS, dalje kroz Gospodsku ulicu pa sve do Trga Кrajine gdje će se u 16.30 časova održati konferencija za medije.

    Takođe, iste događaje Ujedinjena Srpska organizuje u većini gradova i opština u Republici Srpskoj.

  • Razmatra se uvođenje skenera i bez izmjena Izbornog zakona

    Razmatra se uvođenje skenera i bez izmjena Izbornog zakona

    Centralna izborna komisija (CIK) BiH razmatra mogućnosti uvođenja skenera na narednim opštim izborima BiH, na način da za njihovu primjenu nije potrebna izmjena Izbornog zakona, u slučaju da u parlamentu ne bude bilo moguće usvojiti amandmane na ovaj zakon.

    Naime, pitanje izmjene izbornog zakonodavstva postalo je osjetljivo političko pitanje ne samo zbog mogućnosti unapređenja izbornog procesa, što očigledno ne odgovara svim političkim subjektima, već i zbog politički osjetljivih odluka, poput načina implementiranja odluke Evropskog suda za ljudska prava Savjeta Evrope u predmetu “Sejdić i Finci”.

    Pet članova CIK-a proteklog vikenda u Neumu, u organizaciji Savjeta Evrope, s grupom od tridesetak novinara raspravljalo je o raznim aspektima izbornog procesa, među kojima je i pitanje uvođenja skenera za identifikaciju glasača, ali i skenera za skeniranje glasačkih listića, i to na način da za ove izmjene ne bude potrebna izmjena izbornog zakonodavstva.

    Dok se manje-više svi članovi CIK-a slažu da bi bilo moguće uvesti neke skenere, poput skenera za otisak prsta radi lakše i vjerodostojnije identifikacije glasača, neki članovi, poput Suada Arnautovića, idu i korak dalje i smatraju da postoji način da se i skeneri za skeniranje glasačkih listića angažuju na narednim izborima na način da nije nužno potrebna izmjena Izbornog zakona. On je novinarima prisutnim na ovoj edukaciji objasnio da bi skenere bilo moguće primijeniti na dva načina, od kojih jedan način ne bi zahtijevao promjenu Izbornog zakona. Prema njegovom tumačenju, ako bi se skeneri priključivali na mrežu nakon završetka izbornog procesa i kao pomoćno sredstvo, dok bi ostatak izbornog procesa bio identičan sadašnjem, izmjena Izbornog zakona ne bi bila potrebna.

    Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za “Nezavisne novine” je rekao da su različite vrste skenera zaista jedna od opcija koju CIK razmatra za naredne opšte izbore u oktobru naredne godine. Prema njegovom mišljenju, bilo bi moguće bez izmjena zakona uvesti skenere za otiske prstiju i neka druga tehnička rješenja za transfer izbornih rezultata u centralni server CIK-a, pod uslovom da Savjet ministara i parlament odobre deset miliona u naredni budžet CIK-a kako bi se ova tehnička rješenja mogla implementirati. On je pojasnio da bi ona uključivala nabavke barem po jednog laptopa na svakom biračkom mjestu i rješenja putem interneta kako bi se ti laptopi sigurno priključili na server CIK-a.

    “Naši timovi rade na projektnom zadatku za neka od ovih rješenja u slučaju da ne bude izmjena Izbornog zakona”, rekao je on i pojasnio da bi skeneri za otiske prstiju, odnosno tehnička rješenja biometrijskog očitavanja otiska prsta birača u saradnji s Agencijom za identifikacione dokumente BiH, spriječili manipulacije o kojima se puno govorilo u javnosti nakon prošlih lokalnih izbora, poput krađe identiteta.

    Što se tiče skenera za očitavanje glasačkih listića, Bakalar je pojasnio da postoje i različiti skeneri i različite metode njihovog korištenja, te je napomenuo da u saradnji s EU postoje planovi da se bh. zakonodavcima organizuju demonstracije izbora s različitim rješenjima, o kojima bi onda trebalo da se opredijeli država.

    “U svakom slučaju, stvar bi bila sigurno čistija ako bi se neke izmjene uključile u izmjene Izbornog zakona”, rekao je Bakalar.

    Esad Mavrić, predstavnik Savjeta Evrope i organizator seminara, rekao je da su novinari mogli čuti od predstavnika CIK-a podatke koji će im pomoći da budu kompetentniji i informisaniji o različitim aspektima izbornog procesa.

    “Jedna od zanimljivijih tema o kojima su novinari mogli čuti odnosila se na mogućnosti unapređenja izbornog procesa kroz tehnička rješenja”, rekao je Mavrić za “Nezavisne novine”.

  • Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Lajčak: Proces koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje

    Mandat u procesu koji vodim trebalo bi da donese Kosovu puno međunarodno priznanje, rekao je na onlajn panelu o dijalogu Beograda i Prištine predstavnik Evropske unije Miroslav Lajčak.
    Dodaje i da rješenje postignuto na silu nije održivo. Izaslanik Sjedinjenh Američkih Država Gabriel Eskobar poručuje da podržava dijalog koji vodi Evropa i objašnjava da svoju vrijednost ima i Vašingtonski sporazum.

    Miroslav Lajčak ponavlja da je njegov mandat da olakša postizanje sporazuma o sveobuhvatnoj normalizaciji odnosa između Kosova i Srbije. Proces je, kaže, u rukama dvije strane – objašnjava kako razumije svoj mandat.

    „Mandat u procesu koji vodim trebalo bi Kosovu da donese puno međunarodno priznanje, konsolidaciju i kontrolu na cijeloj svojoj teritoriji i značajan napredak u evropskim integracijama. Uporedo sa tim proces bi trebao da kreira radna mjesta, da razvija ekonomiju kao i da pomogne rješavanje pitanja vladavine prava“, rekao je predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak.

    Kaže da Evropska unija nikoga ni na šta ne primorava i da rješenje postignuto na silu nije održivo.

    „To nije sporazum Evropske unije ili Vašingtonski sporazum. To je sporazum između Kosova i Srbije o normalizaciji njihovih odnosa. Oni moraju da stanu iza sporazuma, da objasne svojim građanima, da ga brane i sprovedu. Mi ćemo uraditi naš dio posla ali moramo biti precizni o kakvom procesu govorimo“, dodao je Lajčak, navodi “N1“.

    Izvestiteljka Evropskog parlamenta za Kosovo ukazala je na predstojeće lokalne izbore na Kosovu, ali i najavljene izbore u Srbiji za sljedeću godinu, kao prepreke za napredak u dijalogu. Kaže dosta toga zavisi od političke volje.

    „Imajući u vidu da imamo velike investicione programe zajedno sa IPA fondovima, bilo bi prikladno postaviti stroge uslove kada je u pitanju novac. Na jednoj strani, naravno mi volimo da vidimo demokratizaciju u obje države, ali na drugoj strani bi trebalo da vidimo kako možemo koristiti taj novac i investicije za malo političkog pritiska na aktere koji su na terenu“, rekla je izvestiteljka za Kosovo Viola fon Kramon.

    Zamjenik pomoćnika sekretara u Birou za evropska i evroazijska pitanja Stejt departmenta Gabriel Eskobar poručuje da Amerika podržava dijalog koji vodi Evropska unija. Ali, čini se da promjena američke administracije nije po strani stavila Vašingtonski dogovor postignut za vrijeme Donalda Trampa.

    „Da, dogovori su validni i mi u to vjerujemo. Jedna stvar je veoma zanimljiva o Vašingonskim dogovorima. Ne bih rekao da su bez vrijednosti. Svjesni smo da se teška politička pitanja rješavaju u okviru dijaloga, ali ono što smo pokušali da postignemo Vašingtonskim dogovorom jeste da se stvore neke okolnosti za izgradnju povjerenja u oblasti ekonomije“, rekao je Eskobar.

    Upravo je ekonomija važna tema za Gabriela Eskobara.

    „Možemo da pokažemo da je moguće uspostaviti neku saradnju bez rješavanja pitanja statusa. I bili smo uspješni u tome da damo stranama priliku da to prepoznaju. Zato je ekonomski mir važan za mene kao mjera izgradnje povjerenja, kao i međuetničko pomirenje. Ali fokus će biti na dijalogu i mi to podržavamo“, dodao je Eskobar.

    Posljednjih mjeseci u tom dijalogu nema značajnog napretka. Tokom ove nedjelje predstavnik Evropske unije za dijalog Miroslav Lajčak posjetiće Prištinu i Beograd.

  • Vehabović progurao Albanca u Ustavni sud BiH?

    Vehabović progurao Albanca u Ustavni sud BiH?

    Novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebalo bi da bude pedesetogodišnji Albanac Ledi Bianku koji na toj funkciji treba da zamijeni moldavskog sudiju i trenutno potpredsjednika Ustavnog suda Tudora Pantirua.

    Prema tvrdnjama našeg izvora iz diplomatskih krugova, izuzetno značajnu ulogu u izboru Biankua, koga imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, imao je aktuelni sudija tog suda iz BiH Faris Vehabović za koga su mediji ranije objavili da je tokom rata imao značajnu ulogu u muslimanskoj obavještajnoj službi Agencija za istrage i dokumentaciju (AID). Naš izvor tvrdi da su se Vehabović i Bianku upoznali u Strazburu, jer je budući sudija Ustavnog suda BiH od 2008. do 2019. godine bio sudija tog suda, gdje je na nekoliko predmeta radio zajedno upravo sa Vehabovićem.

    • Pored Vehabovića, izbor Biankua podržao je i sam Pantiru, jer je od 2005. do 2007. godine u vrijeme dok je Pantiru uporedo sa funkcijom sudije Ustavnog suda BiH, bio i međunarodni sudija Vrhovnog suda Kosova, Bianku bio predavač u kosovskoj školi za evropske integracije – objašnjava naš izvor.

    On dodaje da je Bianku sebi priskrbio ugled u međunarodnim pravničkim krugovima, ali ističe da se ne smije zanemariti ni činjenica da je u periodu od 2003. do 2006. godine bio savjetnik predsjednika Albanije i predsjednika albanskog parlamenta.

    Njegove navode je praktično potvrdio i srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik koji je, ne otkrivajući njegovo ime, objelodanio da bi novi strani sudija Ustavnog suda BiH trebao da bude Albanac iz Albanije. Dodik je istakao da je to produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva, ističući da je apsolutno jasno da Republika Srpska nema razloga da vjeruje u njegovu objektivnost.

    Dodik je nakon sastanka sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem u Beogradu rekao da je taj sudija izbor posredstvom jednog sudije koji više nije u mandatu, ali koji je zajedno sa njim radio na nekoliko predmeta.

    • Današnji svijet i civilizacija dostigli su nivo kada nacionalno pripadništvo i nije neka prepreka da bilo ko bude dobar sportista, pravnik, ali u kontekstu u kojem mi živimo i onome što mi znamo o tom novom eventualnom novom sudiji, jeste da je on izbor i produkt lobiranja muslimanske strane iz Sarajeva – istakao je Dodik.

    On je ocijenio da sve to govori o spremnosti dokle se ide u nekim stvarima, ističući da on kao čovjek i političar ne može da kaže “mi ne vjerujemo Albancima”.

    • Nisu svi ljudi isti. Ali savršeno dobro znam da mi imamo neriješenih istorijskih i drugih pitanja. Ako taj sudija Albanac pripada istoj strukturi vjeroispovijesti, onda će opet napasti Milorada Dodika da je šovinista. Ne, nisam, ja samo to govorim iz pragmatičnih razloga – rekao je Dodik.

    Dodik je naveo da pragmatični razlozi govore da su sve strane sudije Ustavnog suda BiH birani kako bi sa dva Bošnjaka donosili razne odluke koje su išle na štetu Republike Srpske, što pokazuju i odluke koje su donošene u posljednje vrijeme.

    • To je jedna sprega koja treba da sveže Republiku Srpsku do samog nestajanja njene subjektivnosti – rekao je Dodik.

    Mandat

    Pored Tudora Pantirua iz Moldavije koga bi uskoro trebao da zamijeni Albanac Ledi Bianku, strane sudija Ustavnog suda BiH su Njemica Angelika Nusberger i Helen Keler iz Švajcarske. Mandat sudija Ustavnog suda BiH traje od trenutka izbora do 70. godine života. Prvi kome će isteći mandat je aktuelni predsjednik suda Mato Tadić koji iduće godine navršava 70 godina, isto kao i sudija iz reda srpskog naroda Miodrag Simović koji 70. rođendan slavi početkom novembra naredne godine.

  • Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

    Za „vaskrsenje“ izumrlog runastog mamuta sakupljeno 15 miliona dolara

    Deset hiljada godina nakon što su runasti mamuti nestali sa lica Zemlje, naučnici se upuštaju u ambiciozan projekat vraćanja drevne životinje u arktičku tundru. Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“.
    Mogućnost da mamuti ponovo postoje i da budu vraćeni u divljinu bila je predmet rasprava u naučnim krugovima prije više od jedne decenije, ali istraživači su upravo najavili nova sredstva uz koja da bi im san mogao da se ostvari, piše Gardijan.

    Na raspolaganju bi mogli da imaju 15 miliona dolara koje je prikupila kompanija za bionauku i genetiku „Kolosal“, čiji su suosnivači Ben Lam, tehnološki i softverski preduzetnik, i Džordž Čerč, profesor genetike na Harvardskoj medicinskoj školi koji je bio pionir na polju novih pristupa mijenjanju gena.

    Naučnici će prvo biti fokusirani na stvaranje hibrida slona i mamuta, što bi podrazumijevalo da u laboratoriji naprave embrione koji nose DNK mamuta.

    Početna tačka projekta uključuje uzimanje ćelija kože azijskih slonova, kojima prijeti izumiranje, i njihovo reprogramiranje u matične ćelije koje nose DNK mamuta.

    Određeni geni koji su odgovorni za dlaku mamuta, naslage masti koje služe kao izolacija i druge osobine nastale kao rezultat adaptacije na hladnu klimu identifikovani su analizom genoma mamuta iz jedinki izvađenih iz vječnog leda sa onima iz srodnih azijskih slonova.

    Mladunci hibrida mamuta i slona za šest godina
    Ove embrione bi potom nosile surogat majke ili bi se razvijali u vještačkim matericama. Ako sve bude išlo po planu, a prepreka ima i daleko su od beznačajnih, istraživači se nadaju da će dobiti prve mladunce za šest godina.

    „Naš cilj je da napravimo slona otpornog na hladnoću, a uz to će izgledati i ponašati se kao mamut. Ne pokušavamo bilo koga da prevarimo, već ovo radimo zato što želimo životinju funkcionalno ekvivalentnu mamutu, koja će uživati na minus 40 stepeni Celzijusa, i raditi sve ono što rade slonovi i mamuti, kao što je obaranje drveća“, rekao je Čerč.

    Projekat je definisan kao pokušaj da se pomogne očuvanju azijskih slonova tako što će ih opremiti osobinama koje im omogućavaju da napreduju u ogromnim dijelovima Arktika poznatim kao stepa mamuta.

    Sudar prošlosti i budućnosti: mamuti protiv klimatskih promjena
    Naučnici takođe vjeruju da bi uvođenje krda hibridnih slonova-mamuta u arktičku tundru moglo pomoći u obnavljanju oštećenog staništa, kao i u borbi protiv nekih uticaja klimatskih promjena. Na primjer, obaranjem drveća, ove velike životinje mogle bi da pomognu u obnavljanju nekadašnjih arktičkih travnjaka.

    S druge strane, nisu svi naučnici ubijeđeni da je stvaranje životinja sličnih mamutu u laboratoriji najefikasniji način za obnavljanje tundre.

    „Moje lično mišljenje je da dato obrazloženje – ideja da biste mogli da koristite mamute za geoinženjering arktičkog područja, nije izvodljiva“, rekla je dr Viktorija Heridž, evolucioni biolog.

    Prema njenim riječima, obim ovog eksperimenta je ogroman: „Govorimo o stotinama hiljada mamuta kojima je potrebno 22 mjeseca da zatrudne i 30 godina da odrastu do zrelosti“.

    Ben Lam, međutim, ističe da cilj nije samo da se mamuti vrate, već da se vrate krda koja mogu da se ukrštaju i koja su uspješno integrisana u arktičku regiju.

    Da li bi azijski slonovi htjeli da se miješaju i razmnožavaju sa hibridima, za sada nije poznato.

    „Možda ćemo morati malo da ih obrijemo“, rekao je Čerč aludirajući na runo koje će hibridi naslijediti od mamuta.

  • Sarajevo bi uskoro moglo da dobije ulicu Bila Klintona

    Sarajevo bi uskoro moglo da dobije ulicu Bila Klintona

    Sarajevo bi uskoro moglo dobiti ulicu Bila Klintona, 42. predsjednika Sjedinjenih Američkih Država.

    Riječ je o inicijativi kantonalnog zastupnika Harisa Zahiragića koju je danas usvojila Skupšina Kantona Sarajevo.

    “Podnosim inicijativu da se ulica ‘Put života’ (Opština Novo Sarajevo) ili dio ulice ‘Put života’ (strana ulice pored Ambasade Sjedinjenih Američkih Država), preimenuje u ulicu ‘Bulevar Bila Klintona’ ili da se postojećem nazivu ulice doda ime Bila Klintona – 42. Predskednika Sjedinjenih Američkih Država”, stoji u inicijativi.

    Portal Kliks podskeća da je Klinton bio predskednik SAD-a od 1993. do 2001. godine, pa tako i u vrokeme sklapanja Dejtonskog mirovnog sporazuma za BiH, kojem su posredovali upravo Amerikanci.

  • Šta je poručila Angela Merkel?

    Šta je poručila Angela Merkel?

    Iako je u Beogradu provela nepuna 24 sata, poruke koje je za to vreme uputila nemačka kancelarka Angela Merkel tek će se analizirati, pišu mediji.

    Neke od njih su već odjeknule, poput onih o vladavini prava, rešenju kosovskog čvora, opasnostima koje vrebaju iz “drugih krajeva sveta”, a dotakla se i iskopavanja litijuma, piše Blic.

    Nemačka kancelarka je sa predsednikom Srbije razgovarala o raznim temama, od evropskog puta Srbije, preko njene spoljne politike, zaštiti životne sredine i klimatskim promenama, dualnom obrazovanju.

    Ipak, neke stvari su se izdvojile.

    Vladavina prava i obećanja

    Vučić: Merkel nesumnjivi lider, sad imam strah; Merkel: Vučić ne daje lažna obećanja VIDEO

    Iako nije direktno rekla ono što evropski zvaničnici često ponavljaju: da nema napretka ka EU bez vladavine prava, Angela Merkel se ove oblasti i te kako dotakla.

    “Razgovarali smo o reformama, o otvaranju novih poglavlja u procesu pristupanja. Upravo je u oblasti pravnog sistema važno da se postigne napredak. Presednik je izneo planove i dao obećanja”, rekla je Merkel.

    U prevodu, piše Blic, problem sa vladavinom prava postoji, i očekujemo da se to poboljša, a da će to biti tako, garancije je dao predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Ova njena poruka ostaje podložna tumačenjima, ali je činjenica da je Merkel istakla da je “gospodina Vučića upoznala kao osobu koja ne dalje lažna obećanja, nego kao osobu koja pokušava da sprovede u delo to što obećava”.

    “Ohrabrujem da se ide dalje ka pravnoj državi, pluralnom društvu”, rekla je Merkel.

    Rešenje za Kosovo i članice Unije

    Neibežna tema bila je i stara boljka – takozvani kosovski čvor. Kako će se on raspretljati za sada je nepoznanica, ali se odgovor možda može naslutiti upravo iz kancelarkine izjave.

    “Neka pitanja će se rešiti na kraju procesa. Svako zna da nisu sve države članice priznale kosovsku nezavisnost. Pitanje se mora rešiti da bi sadašnje države članice EU potvrdno odgovorile o pitanju procesa pristupanja EU. Nema smisla razgovati o kraju nekog procesa pre nego što se ne reše drugi problemi”, kazala je Merkel.

    U prevodu, ima mnogo toga što se može rešiti na evropskom putu Srbije pre nego što kosovsko pitanje zaista postane biti ili ne biti. Zašto onda čekati sa ostalim izazovima koji su lakše rešivi? Poruka bi se mogla shvatiti i tako da će možda biti najpre potrebno ubediti pet članica Unije koje nisu priznale kosovsku nezavisnost da to urade, što bi onda Uniji olakšalo posao na postizanju konačnog dogovora.

    Merkel je, međutim, u jednoj stvari sigurno u pravu – kada kaže da “pitanje neće nestati”.

    Vučić je ipak bio direktniji i jasno je stavio do znanja ono što je delu javnosti manje-više poznato – nema Unije bez rešenja za tzv. Kosovo. “Da li smo svesni da nećemo biti članica Unije pre toga, da svesni smo”, rekao je Vučić.

    Opasnost iz “drugih područja sveta”

    Nemačka kancelarka je potvrdila bojazan koju EU i inače ima kada je u pitanju odnos Zapadnog Balkana, a možda ponajviše Srbije, sa drugim svetskim silama, pre svega Rusijom i Kinom.

    Nije nepoznanica da Srbija upravo zbog njih često dobija packe iz Unije, nekada glasnije, a nekada malo tiše, ali to ne menja suštinu.

    “Geostrateški interes je da se zemlje Zapadnog Balkana prime u EU. Imamo uticaje iz drugih područja sveta, zbog čega moramo sa naše strane imati na umu koliko je važan naš geostrateški interes i približavanje regiona Uniji”, rekla je Merkel.

    Slučajno ili namerno, ali dogodilo se da baš juče bude najavljen dolazak predsednice Evropske komisije Ursule fon der Lajen u Srbiju i potpisivanje ugovora o izgradnji auto-puta Niš – Pločnik – Priština.

    Iskopavanje litijuma
    Da se priča sa rudnikom litijuma u Srbiji daleko čula, potvrdila je i sama Merkel koja je rekla da ako u Srbiji budu realizovana bilo kakva iskopavanja litijuma, “sve mora da bude urađeno u skladu sa najvišim standardima, čuvajući životnu sredinu”.

    “Ukoliko se ceo svet interesuje za to, interesuje se i Nemačka”, kazala je Merkel.

    U prevodu, i Nemačka ima interes. Tim pre što, kako je i sama Merkel navela, u Srbiji postoji veliki broj nemačkih investicija u oblasti autoindustrije, dok je litijum važan za buduću mobilnost i pravljenje baterija.

    “Srbija tu ima nešto što zaista vredi. Naravno, postoji zabrinutost da li će se eksploatacija vrštiti u skladu sa ekološkim standardima. EU ima dobre standarde održivosti. Nije samo reč o nemačkim interesima, to je pitanje kojim će se baviti države članice EU, jer je očuvanje životne sredine u Evropi zaista važno pitanje”, rekla je Merkel.

  • Tegeltija danas u Tirani s Merkel i liderima Zapadnog Balkana

    Tegeltija danas u Tirani s Merkel i liderima Zapadnog Balkana

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija (SNSD) danas će u Tirani učestvovati na sastanku i radnom ručku lidera Zapadnog Balkana s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel.

    Iz Vijeća ministara BiH je saopćeno da će Tegeltija imati bilateralni sastanak s Merkel.

    Bit će to idealna prilika da Merkel prenese prvom čovjeku bh. vlade svoja zapažanja povodom bojkota rada državnih institucija u režiji političara iz RS-a zbog imenovanja visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je u BiH stigao na prijedlog Njemačke.

    Susret političkih lidera s njemačkom kancelarkom u glavnom gradu Albanije dolazi nakon njene jučerašnje posjete Beogradu gdje se sastala s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Merkel je nakon sastanka rekla da je s Vučićem razgovarala i o Bosni i Hercegovini, ne preciziravši konkretno o čemu, te je istakla da je geostrateški interes EU da sve zemlje regiona budu primljene u članstvo EU.

    Njena posjeta Balkanu je oproštajna s obzirom na to da uskoro napušta funkciju koju je obnašala proteklih 16 godina, a dolazak u naš region je simboličan u okviru Berlinskog procesa.

  • Zbog hapšenja Edina Vranja: Bisera Turković hitno pozvala ambasadorku BiH u Srbiji na konsultacije

    Zbog hapšenja Edina Vranja: Bisera Turković hitno pozvala ambasadorku BiH u Srbiji na konsultacije

    Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković pozvala je danas na hitne konsultacije ambasadorku BiH u Srbiji Aidu Smajić, a povod je hapšenje državljanina Bosne i Hercegovine Edina Vranja na granici sa Srbijom.
    To je potvrđeno Radio Slobodnoj Evropi u Ministarstvu spoljnih poslova BiH.

    Prethodno je iz kabineta predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića rečeno da je ambasador Srbije u BiH Aleksandar Ðordević odbio da dođe na sastanak u Predsjedništvo BiH, na koji ga je pozvao predsjedavajući.

    Ambasador Ðorđević je, medutim, demantovao da je odbio da dođe.

    Tema sastanka je trebalo da bude hapšenje Edina Vranja, državljanina BiH juče na graničnom prelazu Uvac između Srbije i BiH, a na osnovu raspisane policijske potrage zbog sumnje da je izvršio ratni zločin.