VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Dodik: Dan srpskog jedinstva – praznik svih Srba gdje god da žive

    Dodik: Dan srpskog jedinstva – praznik svih Srba gdje god da žive

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastava nije samo praznik Republike Srpske i Srbije, već svih Srba gdje god oni žive.

    Dodik je istakao da dan nacionalnog jedinstva treba da odrazi potrebu za okupljanjem oko velikih ideja i vrijednosti koje Srbi kao narod baštine, od istorije, jezika, pisma, krsne slave i svega onoga što čini specifikum srpske zajednice gdje god ona bila.

    “Zato su se Srpska i Srbija dogovorile da 15. septembra obilježavaju ovaj datum i već sutra naši parlamenti će prvi put donijeti identičan zakon o zaštiti ćirilice, manifestujući tako priuču o našem jedinstvu”, naglasio je Dodik.

    Vlade Srpske i Srbije odlučile su da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave zajednički praznuju 15. septembra, na dan kada je prije 103 godine u Prvom svjetskom ratu probijen Solunski front.

  • Petrič: Ako propadnu izbori to je faktički kraj BiH, kritike za Incka

    Petrič: Ako propadnu izbori to je faktički kraj BiH, kritike za Incka

    Bivši visoki predstavnik za BiH Volfgang Petrič rekao je da bi, ukoliko propadnu idući izbori u BiH zbog bojkota Srba i Hrvata, “to bio faktički kraj države BiH”.

    Petrič je istakao da je predugo postojeća institucija visokog predstavnika u BiH “u međuvremenu postala kontraproduktivna” i kritikovao visokog predstavnika Valentina Incka jer je uoči odlaska dekretom uveo izmjene zakona kojima se zabranjuje negiranje genocida.

    On smatra da je time uspostavljen dupli negativni efekat i da za žrtve nije postignuto ništa.

    Petrič, koji je bio visoki predstavnik od 1999. do 2002. godine, za bečki dnevnik “Prese” rekao je da je BiH trenutno u najvećoj krizi do sada.

    Prema njegovim riječima, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, “sada mora da se snalazi kako da se izvuče iz te situacije”.

    On je dodao da, ako se ta kriza ne riješi, onda su svi napori EU i SAD za novi izborni zakon propali.

    Petrić je naveo da nijedna intervencija sa strane za stvaranje države i njenih institucija ne smije da traje duže od 10, najviše 12 godina.

    On je napravio direktnu paralelu između američke intervencije u Avganistanu i zapadnog inženjeringa u BiH i zaključio da su obje neuspjele na sličan način, prenose beogradski mediji.

    Petrič je rekao da su u Avganistanu potpuno zanemarene istorijske i kulturološke pretpostavke, kao i osjetljiva geopolitička konstelacija.

    “Trebalo je imati više sluha za stanje na terenu, za skupine koje tamo žive, za institucije koje bi bile lokalno podnošljive”, smatra Petrič.

    Prema njegovim riječima, Zapad je reagovao sa pozicije snage u Avganistanu, želio je više, te htio da spolja gradi državu zapadnih karakteristika, “što je teška i upitna strategija, koja se primjenjuje i u BiH”.

    Petrič je naglasio da je u Avganistanu takva strategija od početka bila osuđena na propast.

    On je dodao da je na Balkanu nešto drugačije jer je to Evropa, navodeći da su u BiH instrumenti izgradnje države – bezbjednost, pravo, uprava “bolje, iako ne optimalno primijenjeni, ali i to s uspjehom samo u prvim godinama”.

    “Od onda je sve stalo”, ocijenio je Petrič i zaključio da je Avganistan daleko, ali da je “jedna tako disfunkcionalna država usred Evrope direktna prijetnja za Evropu”.

  • Sud u Beogradu odredio pritvor Vranju

    Sud u Beogradu odredio pritvor Vranju

    Viši sud u Beogradu odredio je pritvor do 30 dana za bh. državljanina Edina Vranja, osumnjičenog da je u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    Kako je potvrđeno “Nezavisnim novinama”, pritvor je određen zbog okolnosti koje ukazuju da postoji opasnost da bi okrivljeni, ukoliko bi se našao na slobodi, mogao pobjeći.

    “Protiv tog rešenja osumnjičeni i njegov branilac imaju pravo žalbe u roku od tri dana od prijema rešenja krivičnom vanpretresnom veću Višeg suda u Beogradu”, naveli su iz Višeg suda u Beogradu

  • Edin Vranj dao iskaz u Beogradu, očekuje se prijedlog za određivanje pritvora

    Edin Vranj dao iskaz u Beogradu, očekuje se prijedlog za određivanje pritvora

    Edin Vranj, koji je uhapšen u Srbiji pod sumnjom za ratne zločine na području BiH, tačnije Goražda, jutros je dao iskaz u Tužilaštvu za ratne zločine u Beogradu, a uskoro se očekuje prijedlog za određivanje pritvora.

    Ročište na sudu će biti održano tokom dana, a do tada se nekadašnji načelnik Sektora kriminalističke policije u Federalnoj upravi policije nalazi u pritvorskoj jedinici Odjeljenja za ratne zločine suda u Beogradu.

    S obzirom na to da je faza istrage, advokati ne mogu govoriti o detaljima, ali saznajemo da se Vranj tereti za isti slučaj koji je već vođen u Tužilaštvu BiH i zatvoren što se tiče njega.

    Kao što je poznato, a o čemu je za Klix.ba govorila i advokatica Vasvija Vidović, u tom predmetu provedena je temeljita istraga i podignuta optužnica. Ime Edina Vranja se nije našlo u optužnici i on je oslobođen svake sumnje.

    Tužilaštvo Bosne i Hercegovine oglasilo se jučer povodom hapšenja Edina Vranja u Srbiji, kazavši da nisu službeno obaviješteni o tome.

    U saopćenju su istakli da je u konkretnom predmetu podignuta optužnica protiv više osoba i suđenje je u toku, dok je u odnosu na prijavljenog Edina Vranja i još nekoliko osoba 26. decembra 2018. godine donesena naredba o neprovođenju istrage, na koju u odnosu na prijavljenog Edina Vranja nije bio izjavljen prigovor.

    “Tužilaštvo BiH je o svemu navedenom žurno proslijedilo upit prema Tužilaštvu za ratne zločine Srbije, u kojem su zatražene detaljne informacije te je proslijeđena naredba o neprovođenju istrage, koja je postala konačna u Bosni i Hercegovini”, zaključuje se u saopćenju Tužilaštva BiH.

    MUP Srbije uhapsio je Vranja protekle subote na GP Uvac kod Priboja zbog sumnje da je počinio ratne zločine protiv ratnih zaroblјenika na području Goražda od januara 1993. do oktobra 1994. godine.

    On se tereti da je u periodu od januara 1993. do oktobra 1994. godine kao isljednik u logoru u Goraždu učestvovao u maltretiranju i prebijanju ratnih zaroblјenika srpske nacionalnosti, koji su bili pripadnici Vojske Republike Srpske.

    Zbog ovog slučaja BiH je jučer povukla ambasadoricu iz Srbije, a istovremeno se ambasador Srbije odbio odazvati pozivu Predsjedništva BiH.

  • Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija istakao je, na radnom ručku lidera zemalja zapadnog Balkana sa kancelarkom SR Njemačke Angelom Merkel u Tirani, da je kriza izazvana širenjem pandemije koronavirusa podsjetila na značaj saradnje, solidarnosti i efikasne koordinacije.

    On je ocijenio da je Berlinski proces podigao regionalnu saradnju na jedan viši nivo i dao značajan doprinos ubrzavanju rješavanja nekih pitanja i unaprijedio povezanost Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, Berlinskim procesom se podstiče investiranje u infrastrukturne projekte i projekte povezanosti, što je osnovni pokretač za ekonomski napredak regiona.

    Predsjedavajući Tegeltija je istakao da je zajednički cilj – skraćenje maratonskog vremenskog okvira za ostvarivanje napretka u procesu proširenja i pristupanja Evropskoj uniji.

    “Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces i potreban je novi impuls, kako procesu proširenja, tako i procesu pristupanja. Opšti je utisak da EU stvara iluziju otvorene politike proširenja, istovremeno držeći izglede za pristupanje što udaljenijim. Promjena ovakve politike bi bila impuls za dinamizaciju reformi”, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara.

    Predsjedavajući Tegeltija smatra da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo omogućiti značajniju ulogu i učešće u procesima EU i tješnje veze sa EU i prije formalnog ispunjavanja kriterijuma i uslova za članstvo.

    On je naglasio da se reforme ne provode radi članstva, već unapređenja kvaliteta života građana, ali da zamor od procesa proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese.

  • Palata Republike spremna za obilježavanje Dana jedinstva: Građani pozvani da istaknu trobojke

    Palata Republike spremna za obilježavanje Dana jedinstva: Građani pozvani da istaknu trobojke

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave ispred Palate Republike sve je spremno za sutrašnje obilježavanje.

    Građani su pozvani da 15. septembra na svoje domove istaknu srpske trobojke.
    U Banjaluci će danas biti održana Svečana akademija, a centralna manifestacija je sutra u Beogradu.
    U kalendar zajedničkih praznika, Srpska i Srbija su prošle godine upisale i 15. septembar, Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, kada se obilježava godišnjica proboja Solunskog fronta u Prvom svjetskom ratu.

    Povodom Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave parlamenti u Srbiji i Republici Srpskoj sutra će usvojiti Zakon o upotrebi srpskog jezika u javnom životu i zaštiti i očuvanju ćiriličkog pisma.
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik izjavio je danas u Banjaluci da Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastava nije samo praznik Republike Srpske i Srbije, već svih Srba gdje god oni žive.
    Dodik je istakao da dan nacionalnog jedinstva treba da odrazi potrebu za okupljanjem oko velikih ideja i vrijednosti koje Srbi kao narod baštine, od istorije, jezika, pisma, krsne slave i svega onoga što čini specifikum srpske zajednice gdje god ona bila.
    “Zato su se Srpska i Srbija dogovorile da 15. septembra obilježavaju ovaj datum i već sutra naši parlamenti će prvi put donijeti identičan zakon o zaštiti ćirilice, manifestujući tako priuču o našem jedinstvu”, naglasio je Dodik.

  • U Predsjedništvu BiH počeo sastanak Christiana Schmidta i Željka Komšića

    U Predsjedništvu BiH počeo sastanak Christiana Schmidta i Željka Komšića

    Iz Predsjedništva Bosne i Hercegovine za Klix.ba je potvrđeno da je u toku sastanak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta sa predsjedavajućim Predsjedništva Željkom Komšićem.

    Schmidt u Predsjedništvo BiH stiže u jeku burnih političkih odnosa i nakon sastanka sa Aleksandrom Vučićem i turskim ministrom vanjskih poslova Mevlutom Cavusogluom.

    Posebno je zanimljivo što će Schmidt sa Komšićem razgovarati nakon nedavnom simpozija u Njemačkoj, na kojem je visoki predstavnik imao nekoliko izjava koje su izazvale burne reakcije u smislu nedovoljne zastupljenosti Hrvata i načina izbora Komšića u Predsjedništvo.

    Očekuje se da će razgovarati i o hapšenju bh. državljanina Edina Vranja u Srbiji te novoj diplomatskoj krizi između dvije zemlje.

  • Dodik potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u

    Dodik potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u

    Organizacija Bosnian Advocacy Center (BAC) danas je objavila izvještaj i analizu pod nazivom “Lobiranje kao vanjskopolitički alat: kako je entitet Republika Srpska potrošio čak 40 miliona KM na lobiranje u SAD-u.”

    Ovaj dokument rezultat je istraživanja i analize svih dostupnih ugovora koje je Vlada RS-a potpisivala s različitim lobističkim kompanijama u SAD-u, posebno od 2006. godine, kada je Milorad Dodik preuzeo vlast.

    Istraživanje je pokazalo da su zvaničnici RS-a primarno željeli osigurati prisustvo i umrežavanje među vodećim donosiocima odluka u SAD-u, ali i onima na nižim nivoima za koje se nadaju da će jednoga dana doći do Capitol Hilla ili Bijele kuće.

    Također, često su sarađivali s lobističkim grupama koje su pružale najkvalitetnije pravne savjete i analize Dejtonskog sporazuma. Poznati Dodikovi koncepti poput “slovo, a ne duh Dejtona”, “Bosna i Hercegovina kao državna zajednica”, “nezavisna RS u dejtonskoj BiH” samo su neki koncepti koji su formirani kroz ovu saradnju.

    Osim direktnog lobiranja i susreta s utjecajnim zvaničnicima poput senatora, poslanika u Predstavničkom domu, šefa Trumpove izborne kampanje, glavnog Trumpovog stratega i sl., Dodik i njegov režim su željeli utjecati na najpoznatije svjetske medije, ali i povezivati se sa srpskom i jevrejskom dijasporom te predstavljati entitet RS kao plodno tlo za investicije.

    “Najveći mit koji se formirao posljednjih godina jeste da je Dodik bacio 40 miliona KM, te da od ovih lobističkih aktivnosti nije imao ništa. Ove tvrdnje se ‘dokazuju’ činjenicom da je čak bio ‘kažnjen’ uvrštavanjem na crnu listu. Takve tvrdnje ne mogu biti dalje od istine. Dodik nije lobirao za svoj status i poziciju, nego za poziciju RS-a i budući status ovog entiteta. U tome je razlika između državotvornih projekata koje dolaze iz RS-a i manjka interesovanja koje je prisutno u Sarajevu”, kazao je Ismail Ćidić, predsjednik organizacije BAC.

    U cijelom ovom procesu, Dodikov režim pokrenuo je i “Ured RS-a” koji de facto služi kao alternativa ambasadi Bosne i Hercegovine u SAD-u, posebno onda kada ambasadora nije postavio kadar SNSD-a u Predsjedništvu BiH. Na taj način entitet RS imitira državu i, uz ostale lobističke aktivnosti, provodi alternativnu vanjsku politiku iako za to nema ovlasti.

    Iako je teško utvrditi direktne uzročno-posljedične veze u procesu lobiranja jer mnoge varijable nisu javno dostupne, ovaj izvještaj pokazuje da je Dodik svojim lobističkim aktivnostima osim susreta s utjecajnim zvaničnicima, te povezivanja sa srpskom i jevrejskom dijasporom, dobio i ukidanje stranih sudija iz Suda Bosne i Hercegovine, ali i mehanizam koordinacije kojim su entiteti, pa čak i kantoni dobili značajne uloge u vanjskopolitičkom odlučivanju u procesu pristupanja EU.

    “Cilj ovog izvještaja bio je ne samo da pokaže posljedice anti-bosanskog lobiranja u SAD-u, nego i da upozori bh. zvaničnike da se trenutna situacija s Bidenom na čelu SAD-a mora iskoristiti agresivnom vanjskom politikom i agresivnim ulaganjem u lobiranje u SAD-u. Dodik to vrlo dobro zna i vješto to koristi. U jednom periodu bili su čak pri vrhu liste najvećih investitora u ove aktivnosti, ispred mnogih bogatih i moćnih država”, zaključuje Ćidić.

  • Vulin: Bošnjački političari 30 god glume žrtve

    Vulin: Bošnjački političari 30 god glume žrtve

    Ministar unutrašnjih poslova Aleksandar Vulin reagovao je danas povodom uvreda koje su na račun Srbije iznijeli članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić i Šefik Džaferović poslije hapšenja Edina Vranja i poručio da politički pritisci na pravosuđe nisu prihvatljivi.

    “Kada god bi Srbija postupajući po zakonima uhapsila osumnjičenog za ratne zločine nad Srbima, povlačili su se ambasadori i bulaznilo bi se o srpskoj agresiji, a o žrtvama se ne bi progovorila ni reč. Bošnjački političari već trideset godina žive od uloge žrtve i ne prihvataju da na rukama Nasera Orića i stotina sličnih ima puno srpske krvi i iskopanih očiju. Da su sve zemlje u kojima se devedesetih vodio građanski rat bile poštene kao Srbija i da su sve sudile svojim sunarodnicima, danas bi mnogo manje zločinaca bilo na slobodi”, naveo je Vulin u saopštenju.

    Vulin je istakao da Srbiji nema šta da se prigovoriti, “ali zato ima licemerima Komšiću i Džaferoviću, koji se nikada nisu poklonili srpskim majkama, ali brane Srbiji da traži pravdu”.

    U Srbiji tužilaštvo radi po zakonu, a Ministarstvo unutrašnjih poslova po nalogu tužilaštva i tu politike nema i neće je biti, rekao je ministar.

    “Zato što je tako, Srbija je država, a zašto o BiH i Vljosa Osmani kao lider nepriznate teritorije kaže da je ‘nefunkcionalna država’, to Komšić i Džaferović treba da odgovore i sebi i građanima BiH”, odgovorio je ministar unutrašnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin članovima Predsjedništva BiH Komšiću i Džaferoviću, koji su iznijeli uvrede i laži na račun Srbije nakon što je uhapšen državljanin BiH i ratni zločinac Edin Vranj, saopštio je MUP.

  • Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Varhelyi se boji da bi Balkanci mogli izazvati veliku krizu ako im EU ne ispuni obećano

    Komesar EU za proširenje i politiku susjedstva Oliver Varhely smatra da je jedna od ključnih lekcija afganistanske krize to da Evropa mora donositi dosljedne geopolitičke odluke, uključujući i ispunjavanje obećanja zemljama na Zapadnom Balkanu.

    “Nije dovoljno doći do glasnih naslova i rečenica koje dosade ponavljajući se. Potrebni su konkretni koraci”, ocijenio je.

    On je na pitanje kakav utjecaj događaji iz Afganistana mogu imati na EU odgovorio da je tamošnja kriza pokazala je da ima ozbiljne posljedice “ako nismo dovoljno jaki i dosljedni u svojim geopolitičkim izborima”.

    “Bili smo prisutni i u Afganistanu zbog takve geopolitičke odluke i nismo uspjeli. Situacija je izuzetno ozbiljna. Zamislite samo što će se dogoditi ako se proces proširenja zapadnobalkanskih partnera nastavi i, također iz nekih geopolitičkih razloga, ne dogodi u stvarnosti, kao što smo obećali. Međutim, Zapadni Balkan nam je geografski mnogo bliži od Afganistana. Iz toga slijedi da evropski izbor broj jedan mora biti integracija regije. Moramo održati obećanja data Zapadnom Balkanu. Za mene je ovo jedna od najvažnijih lekcija afganistanske situacije”, rekao je evropski komesar.

    Migrantska kriza ponovo dolazi u prvi plan o čemu je Varhely razgovarao prilikom posjete Turskoj.

    “Prošle sedmice posjetio sam Tursku, gdje smo razgovarali i o naporima da se spriječi novi val migracija. Velika je razlika u odnosu na stanje 2015. godine što još uvijek stižemo na vrijeme i možda možemo spriječiti krizu. Međutim, za to moramo poduzeti prave korake, zaista se moramo usredotočiti na prevenciju, učeći na lekciji iz 2015. Evropskoj uniji je potrebna nova vrsta partnerstva s Turskom, što se tiče ekonomske i migracijske saradnje. I moramo pojačati naš rad na migracijama, ne samo s Ankarom, već i sa Zapadnim Balkanom. Proces ne pomaže ni činjenica da su Amerikanci u međuvremenu prevezli Afganistance u regiju koji nisu prošli američke sigurnosne provjere. Ovo je očigledan sigurnosni rizik za Evropu, pa mislim da smo s razlogom kritični”, izjavio je za Magyarnemzet.