Kategorija: Vijesti

  • Umro crtač karikatura proroka Muhameda

    Umro crtač karikatura proroka Muhameda

    Kurt Vestergard, danski karikaturista čiji su prikazi proroka Muhameda naljutili muslimane širom svijeta, umro je u 86. godini nakon duže bolesti, saopštila je njegova porodica.

    Informaciju je objavio list “Berlingske”.

    Vestergard je bio karikaturista konzervativnog lista “Jilands posten” od ranih osamdesetih godina prošlog vijeka.

    Postao je poznat širom svijeta 2005. godine zbog kontroverznih karikatura proroka Muhameda u svom listu, podsjeća Bi-Bi-Si.

    Njegova karikatura, na kojoj je prikazan turban u obliku bombe, bila je jedna od 12 koje je list objavio da bi ukazao na pitanje samocenzure i kritike islama.

    Prikazivanja proroka Muhameda smatraju se tabuom u islamu, a neki muslimani to doživljavaju kao uvredu.

    Nakon objavljivanja karikatura u dnevnom listu, izbili su protesti u Danskoj, a Vlada je primila proteste od ambasadora zemalja sa većinski muslimanskom stanovništvom.

    Nezadovoljstvo je kulminiralo protestima širom muslimanskog svijeta u februaru 2006. godine. Danske ambasade su napadane, a desetine ljudi su poginule u nemirima.

    Objavljivanje ovih karikatura ostavilo je trajno nasljeđe. Dvanaest ljudi ubijeno je u 2015. godine napadu na kancelarije francuskog satiričnog lista “Šarli ebdo”, koji je objavio ove karikature.

  • Komšić sutra preuzima predsjedavanje Predsjedništvom BiH

    Milorad Dodik još danas je predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, a od sutra ga nasljeđuje Željko Komšić.

    Kako je saopćeno iz Predsjedništva predsjedavajući ove institucije od 20. jula 2021. godine je, po načelu rotacije, član Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda Željko Komšić.

    Ova rotacija se odvija na osnovu člana V stava (2) b. Ustava Bosne i Hercegovine, a u vezi s članom 5. stavom (2) Poslovnika o radu Predsjedništva BiH (“Službeni glasnik Bosne i Hercegovine”, br. 10/13, 32/13 i 22/14).

  • Transrodna osoba Laurel Hubbard dobila dozvolu za dizanje tegova u Tokiju u konkurenciji žena

    Transrodna osoba Laurel Hubbard dobila dozvolu za dizanje tegova u Tokiju u konkurenciji žena

    Transrodna osoba Laurel Hubbard je dobila dozvolu Međunarodnog olimpijskog komiteta za takmičenje na Olimpijskim igrama u Tokiju.

    Hubbard (43) će se takmičiti u dizanju tegova, a najava njenog nastupa je izazvala burne reakcije širom svijeta.

    Laurel je rođena kao Gavin i ranije je nastupala na takmičenjima za muškarce, a 2012. godine se deklarisala kao transrodna osoba.

    Ona će biti prva transrodna osoba u historiji koja će nastupiti na Olimpijskim igrama, a takmičit će se u superteškoj kategoriji (više od 87 kilograma).

    Međunarodni olimpijski komitet je Novozelanđanki dao dozvolu za nastup jer je ocijenjeno da neće biti u prednosti nad konkurencijom.

    Naime, ona je ispunila uslov da je godinu dana prije Igara imala je nivo testosterona niži od 10 nanomola.

  • Lukač krenuo u akciju obračuna unutar u MUP-a

    Lukač krenuo u akciju obračuna unutar u MUP-a

    Prema našem izvoru, akcijom hapšenja policijskog inspektora i pripadnika škaljarskog klana, koja se dogodila u kasnim popodnevnim satima, rukovodio je ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, dok Kostrešević o njoj nije bio obaviješten.


    Uhapšeni inspektor MUP Republike Srpske Mladen Milovanović, koji slovi za odanog čovjeka direktora policije Siniše Kostreševića, povezan je i sa mnogima u advokatsko-pravosudnim strukturama, a kako tvrde policijski izvori, najbliži je prijatelj sa Danijelom Kovačićem, načelnikom Odjeljenja za organizovani kriminal i droge Sektora kriminalističke poliicje PU Banja Luka.

    Kovačić je bio u žiži javnosti kada je predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović, povodom Dana policije Republike Srpske, u Službenom glasniku objavila odluku od 31. marta 2021. godine o vanrednom unapređenju njega (Kovačića) u čin “glavnog inspektora” načelnika Odjeljenja za organizovani kriminal i droge SKP PU Banja Luka.

    Tu istu odluku Cvijanovićeva je 10. maja stavila van snage.

    Nikada u javnosti nije saopštila zbog čega je to uradila.

    Prema informacijama koje su nam potvrđene iz više izvora, MUP Srbije je od ministra Dragana Lukača ultimativno zahtijevao da Kostrešević bude zaobiđen u istrazi koja se vodila u vezi Darka Eleza.

    Razlog tog zahtijeva, prema tim izvorima, su dokumentovani sastanci Kostreševića i njegovog prijatelja Dejana I. iz Zvornika, u Beogradu, sa visokopozicioniranim članovima Belivukove kriminalne grupe.

    Prema našem izvoru, akcijom hapšenja policijskog inspektora i pripadnika škaljarskog klana, koja se dogodila u kasnim popodnevnim satima u Banjaluci rukovodio je ministar unutrašnjih poslova Dragan Lukač, dok Kostrešević o njoj nije bio obaviješten.

    Kako saznajemo, akcija je još u toku.

  • Danas promjenljivo vrijeme, trebaće i kišobrani

    Danas promjenljivo vrijeme, trebaće i kišobrani

    U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti promjenljivo vrijeme s povremenom kišom, pljuskovima i grmljavinom.

    Kiša se prvo očekuje na sjeveru i zapadu, tokom dana u centralnom pojasu i na istoku, a kasnije i u ostalim krajevima, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

    Najviša temperatura vazduha biće do 27, na jugu do 30 stepeni Celizijusovih.

    Vjetar će biti slab do umjeren, sjevernog i sjeveroistočnog smjera, a uz grmljavinske oblake su mogući jaki udari vjetra, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

    Temperatura vazduha u 8.00 časova: Bjelašnica devet stepeni, Čemerno 13, Kalinovik, Sokolac 14, Han Pijesak, Gacko, Mrakovica 16, Sarajevo, Mrkonjić Grad, Ribnik, Rudo, Šipovo 17, Foča, Višegrad, Srebrenica, Bugojno, Gradačac, Sanski Most 18, Banjaluka, Bihać, Tuzla 19, Bijeljina, Prijedor, Zvornik, Bileća, Novi Grad, Doboj, Široki Brijeg, Trebinje, Zenica 20, Mostar 24 stepena Celzijusova.

    Padavine u protekla 24 časa u Republici Srpskoj: Mrkonjić Grad 41 litar po metru kvadratnom, Šipovo 25, Mrakovica 21, Čemerno 20, Sokolac 18, Novi Grad, Ribnik 16, Prijedor 15, Banjaluka 13, Višegrad 11, Trebinje, Srebrenica šest.

  • Dodik zapjevao okružen ženama SNSD-a

    Dodik zapjevao okružen ženama SNSD-a

    Visoki zvaničnici SNSD-a prisustvovali su jučer proslavi Aktiva žena banjalučkog odbora ove stranke.

    Kako se može vidjeti na snimcima koji su objavljeni na društvenim mrežama, u zatvorenom prostoru je bio veliki broj pripadnika ove stranke, među kojima nije bilo ni minimuma distance.

    Ovoj, možemo je nazvati “korona zabavi” prisustvali su lider SNSD-a i predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik, predsjednica RS-a Željka Cvijanović, ministar zdravlja Alen Šeranić, direktor UKC-a Vlado Đajić itd.

    Opasno je što je ovaj događaj održan u vrijeme kada se u BiH pojavljuju novi sojevi koronavirusa, pa stručnjaci već upozoravaju da nam prijeti četvrti talas epidemije, te pozivaju na maksimalan oprez.

    Inače, kako se vidi na snimcima, Milorad Dodik je ponovo imao ulogu zabavljača pa pjesmom uveseljavao prisutne.

  • Ministar zdravlja RS-a Alen Šeranić okušao se na sportskom terenu

    Ministar zdravlja RS-a Alen Šeranić okušao se na sportskom terenu

    Javna rasvjeta na stadionu Fudbalskog kluba “Plamen” Donje Vodičevo puštena je večeras u upotrebu, a u prvoj utakmici pod reflektorima igrao je ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić.

    Šeranić je igrao u susretu veteranskih ekipa “Mladost” Glamočani i “Plamen” Donje Vodičevo.

    “Uvijek kad nađem priliku podržavam sportske aktivnosti. Ovo je veliki dan za Vodičevo jer su sami obezbijedili sredstva za reflektore. S obzirom na to da su aktivni u unapređenju sportske infrastrukture – tu sam da ih podržim, kao i sve druge klubove koji su aktivni”, rekao je Šeranić.

    Načelnik općine Novi Grad Miroslav Drljača, koji je pustio u upotrebu javnu rasvjetu na stadionu, rekao je da ova lokalna zajednica ima veoma dugu fudbalsku tradiciju.

    “Fudbalski klub ‘Plamen’ također ima dugu tradiciju, a posebno je važno da se mnogo pažnje posvećuje mlađim selekcijama. Općina podržava ono što radi Uprava kluba”, rekao je Drljača.

    Predsjednik FK “Plamen” Zoran Rađenović rekao je da je klub osnovan 1936. godine, te da je u proteklih osam godina mnogo uloženo u infrastrukturu.

  • Upozorenje na rast vodostaja u Srpskoj

    Upozorenje na rast vodostaja u Srpskoj

    U slivu rijeke Bosne očekuje se znatniji rast vodostaja, a u Doboju i Modriči prognozira se dostizanje kote redovne odbrane od poplave sa vrhom poplavnog talasa sa ponedjeljka na utorak, 19. na 20. jul, saopšteno je iz preduzeća “Vode Srpske”.

    Prognozira se rast vodostaja i u slivu rijeke Ukrine, gdje postoji i mogućnost pojave bujičnih poplava, kao i u slivu rijeka Vrbanje, Sane, Ribnika, Prače, Rakitnice, Žepe i na širem području Sarajeva.

    U slivu Vrbasa očekuje se rast vodostaja, ali bez dostizanja kote pripremnog stanja ni na jednoj prognoznoj lokaciji, dodaje se u saopštenju.

    U slivu Une i Sane očekuje se rast vodostaja, a na prognoznoj lokaciji Sanski Most na rijeci Sani i u Kostajnici na rijeci Uni mogla bi da bude dosegnuta kota pripremnog stanja.

    Iz ovog preduzeća je saopšteno da redovno prate stanje vodostaja na području Republike Srpske i djeluju u skladu sa svojim nadležnostima.

  • Između Turske i Srbije moći će se s ličnom kartom

    Između Turske i Srbije moći će se s ličnom kartom

    Ministarica trgovine, turizma i telekomunikacija Srbije Tatjana Matić izjavila je da je prihvaćen prijedlog turskog ministra kulture i turizma Mehmeta Nurija Ersoja da se građanima Srbije i Turske omogući da u Tursku, odnosno Srbiju ulaze samo s ličnom kartom.

    SRBIJA17.07.2021 | 10:18
    Između Turske i Srbije moći će se s ličnom kartom
    “Prijedlog je veoma dobro prihvaćen i na tome ćemo raditi u narednom periodu”, rekla je Matićeva novinarima nakon sastanka s Ersojem u Beogradu.

    Ona je navela da je podršku tom prijedlogu dao i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić.

    “Sada ćemo sa nadležnim institucijama, prije svega Ministarstvom vanjskih poslova, ali i Ministarstvom unutrašnjih poslova raditi na realizaciji ove ideje”, rekla je Matićeva.

    Ona je navela da je u prvih pet mjeseci ove godine za 49 posto veći broj turista iz Turske u Srbiji, u odnosu na prošlu godinu, kao i da sada borave duže, u prosjeku šest dana.

    Matićeva je rekla da turski turisti posjećuju velike gradove Beograd, Novi Sad i Niš, ali i Zlatibor, Kopaonik, Novi Pazar, ali i sve turističke lokacije koje se nalaze na putu do Novog Pazara.

    Turski ministar Mehmet Nuri Ersoj ocijenio je da će, kada bude omogućeno putovanje samo s ličnom kartom, vazdušni saobraćaj između dvije zemlje postati intenzivniji.

    On je istakao da će se na tome ubrzano raditi.

  • MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    MMF je spreman da ponovo razgovara s bh. vlastima o uslovima za kredit

    Bosna i Hercegovina Međunarodnom monetarnom fondu trenutno duguje oko 460 miliona eura, što je oko 2,6 posto BDP-a. Uz redovnu otplatu, kakva je do sada bila, ovaj dug bi naša zemlja trebala otplatiti do 2028. godine.

    Alina Iancu, nova šefica Misije MMF-a u BiH, u razgovoru za Klix.ba osvrnula se na pandemiju i probleme koje je ona napravila ekonomijama cijelog svijeta, te kazala kako su vlasti u BiH iskoristile postojeće rezerve kako bi brzo odgovorile na krizu. Međutim, slabo provođenje politika i zaostajanje u pogledu strukturalnih reformi predstavljaju izazove za ostvarivanje snažnog i održivog oporavka.

    “Vlasti bi trebale ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih talasa pandemije, osigurati više ciljanu podršku preduzećima i građanima kako bi osigurali ekonomski oporavak, proveli politike i strukturalne reforme koje će ubrzati rast i osnažiti otpornost ekonomije. Međunarodni monetarni fond je spreman da nastavi podržavati BiH kroz savjete u pogledu politika, tehničke pomoći i, po potrebi, kroz finansijsku podršku”, kazala je Iancu.

    Što se tiče finansijske podrške, MMF je, kaže, inicijalno plasirao urgentna finansijska sredstva kroz instrumente brzog finansiranja kako bi pomogao svojim članicama da se nose s pandemijom.

    “Sada, kao mjeru politika u izuzetnim okolnostima, pripremamo doznačavanje generalne alokacije SDR-a koja ima za cilj da ojača rezerve i likvidnost zemalja članica. Kako zemlje izlaze iz te urgentne krize, tako se i finansijska podrška MMF-a vraća ponovo na programe kreditiranja, gdje je doznačavanje sredstava vezano za provođenje ključnih reformi u cilju postizanja snažnog i održivog oporavka”, istakla je Iancu.

    Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u BiH, ukazao je na činjenicu da provođenje ekonomskih reformi širom svijeta nailazi na političke otpore te da je to slučaj i u BiH, gdje postizanje konsenzusa između različitih političkih opcija “može biti teško”.


    “MMF će naravno i dalje poticati vlasti da usvoje reforme koje će ublažiti ekonomski pad usljed pandemije i vratiti BiH na put višeg ekonomskog rasta, a istovremeno ubrzati njeno približavanje Evropskoj uniji”, kazao je Jewell.

    Doznačavanje sredstava u okviru kreditnih programa MMF-a, podsjetila je Iancu, vezano je za provođenje ključnih reformi. Naprimjer, u okviru proširenog fonda EEF (Extended Fund Facility) iz 2016. godine, od prvobitno dogovorenih 550 miliona eura, doznačeno je samo oko 150 miliona eura upravo zbog toga što su u BiH provedene samo neke od dogovorenih reformi.

    “Novi zakon o akcizama na gorivo, koji je oslobodio finansiranje javnih investicija u infrastrukturne projekte i reforme za jačanje bankarskog sektora te usklađivanje bankarske regulative s regulativom EU, primjeri su dogovorenih i provedenih reformi. U kontekstu prošlogodišnjih pregovora, MMF je tražio od vlasti da provedu reforme sa ciljem jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Nažalost, tada nismo uspjeli da postignemo dogovor. Spremni smo da ponovo razgovaramo s vlastima o paketu reformi koje će promovisati snažan i održiv oporavak”, kazala je Iancu.

    MMF je do sada pružao finansijsku pomoć BiH u budžetske svrhe, što, pojašnjava Jewell, uključuje potrošnju na zdravstvo, naknade za nezaposlene i podršku biznisima.

    “Mi ne pratimo novac koji damo, ali detaljno analiziramo budžete i kvalitet vladine potrošnje. Tako smo, naprimjer, u okviru Instrumenta za brzo finansiranje iz 2020. tražili od vlasti da objave podatke o onima koji su primili pomoć za ublažavanje posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa. U okviru EEF-a iz 2016. postavili smo limite vlastima u pogledu fiskalnog deficita i gornje granice za tekuću potrošnju. Konačno, na građanima Bosne i Hercegovine je da drže svoje lidere odgovornim za utrošak novca, jer budžeti su predmet revizija, a budžetski izvještaji se razmatraju u parlamentima”, poručio je Jewell.