VRBAS Media

Kategorija: Vijesti

  • Komisija: Umrli prije ili poslije događaja u Srebrenici sahranjeni u istoj grobnici

    Komisija: Umrli prije ili poslije događaja u Srebrenici sahranjeni u istoj grobnici

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine utvrdila je da postoji nekoliko primjera koji ukazuju na to da su lica koja su umrla prije ili poslije događaja u Srebrenici iz jula 1995. godine i u drugim kontekstima sahranjena zajedno u istoj masovnoj grobnici.

    Takav primjer su grobnice “Blječeva 1” sa tijelima iz ratnih događaja iz 1992. godine i “Zalazje 1” u kojem su se pored muslimanskih žrtava iz 1995. godine nalazile i srpske žrtve iz 1992. godine, navodi se u izvještaju Komisije.

    Nekoliko sekundarnih grobnica, kao što su one na Čančarskom putu ili u Zelenom Jadru, sadrže dijelove tijela koji su direktno povezani sa površinskim ostacima iz Pobuđa kod Bratunca ili iz područja Baljkovice, što ukazuje na to da oni nisu bili preseljeni iz primarnih grobnica, već da su te osobe najvjerovatnije stradale tokom proboja.

    Komisija je ukazala na činjenicu da neki posmrtni ostaci imaju jedinstvene DNK profile koji uopšte nisu u vezi s nestalim osobama iz Srebrenice. Sa druge strane, posmrtni ostaci gotovo 1.000 žrtava sa liste nestalih iz Srebrenice nikada nisu pronađeni.

    “Sve ovo otvara mnoga pitanja u vezi sa brojem pogubljenih ljudi u masovnim strijeljanjima, brojem poginulih u borbama i brojem umrlih u drugim kontekstima u ljeto 1995. godine i prije tog vremena”, navodi se u Izvještaju.

    Jedna od važnih kategorija žrtava iz događaja u Srebrenici tokom jula 1995. godine povezana je sa nizom zasjeda i oružanih borbi tokom vojnog proboja muslimana.

    Više od deset hiljada ljudi bilo je u koloni koja se sastojala dijelom od članova aktivnog i rezervnog sastava 28. divizije takozvane Armije Republike BiH koji su napustili Srebrenicu i namjeravali da stignu do Tuzle.

    Mnogobrojni dokumenti opisuju djelovanje snaga Vojske Republike Srpske koje su pokušale da spriječe muslimanske oružane snage da stignu do Tuzle.

    U nekim dokumentima navode se gubici VRS uz mnoge iskaze očevidaca o efektima granatiranja kolone i posljedičnoj smrti pripadnika 28. divizije tokom proboja.

    Komisija navodi i da da suštinski odgovor na pitanje koliko je ljudi ubijeno tokom borbe još nije poznat.

    Postoji nekoliko forenzičkih indikacija o vezama između smrti tih ljudi i površinskih nalaza slučajeva koji su kasnije otkriveni na istom području.

    Značajan je broj pojedinaca koji su nestali “u šumi” na mjestima kroz koja su prolazile trupe muslimana (Buljim, Bokčin Potok, Kravica, Mratinci, Kamenica, Udrč, Snagovo, Baljkovica i druga, što uključuje i područja zaista “u šumi”).

    “Ne mora nužno da znači da je mjesto nestanka ujedno i mjesto na kojem je osoba stradala, međutim podatak da je 3.000 ljudi nestalo u blizini borbenih linija podstakao nas je da sprovedemo prostorne analize, počev od jednostavnog mapiranja otkrivenih površinskih slučajeva kao osnove, a zatim dodavanjem još jednog sloja geografski rekonstruisane rute, odnosno toka proboja 28. divizije”, navodi se u izvještaju.

    Ovo pruža prostorni obrazac koji pokazuje da je većina površinskih nalaza otkrivena u direktnoj liniji proboja ili u njegovoj blizini.

    Informacije o uzroku smrti u patološkim izvještajima donekle su ograničene zbog raspadnutosti mekih tkiva prije obdukcije, pa stoga nisu uvijek bile korisne u pokušajima da se napravi razlika između borbenog i neborbenog statusa stradalih kao i da se razabere način ili posebne okolnosti stradanja, čak i kada postoje dokazi o povredama zadobijem od vatrenog oružja.

    U Izvještaju se navodi da nije nerazumno pretpostaviti da prisustvo gelera ili eksplozivnih povreda ukazuje na to da je određen broj pojedinaca poginuo u borbi.

    Analiza uzroka smrti navedena u bazi podataka koja je 2015. godine nastala u sklopu Identifikacijskog projekta “Podrinje”, a sadrži evidenciju 5.450 identifikovanih pojedinaca, pokazala je da je u 301 slučaju rana od eksplozivnog oružja navedena kao mogući uzrok smrti.

    Najveća koncentracija osoba s eksplozivnim ranama utvrđena je u sekundarnim grobnicama duž puta ka Čančarima od zvorničke Kamenice do Čančara 122, u Liplju 29 pojedinaca.

    Te grobnice, zajedno s lokalitetima sa površinskim ostacima 57 pojedinaca, prate prostorni obrazac linije proboja i zona borbenih dejstava, što sugeriše da su ti pojedinci poginuli u borbenoj situaciji.

    Analiza stanja očuvanosti i kompletnosti skeletnih ostataka u sekundarnim grobnicama pokazala je da neke sekundarne grobnice imaju neobično visok nivo tjelesne dezartikulacije i razbacanosti dijelova tijela.

    Budući da su sve grobnice imale slične osobine i način nastajanja lokacija i vrijeme nastanka, upotreba teške mehanizacije za kopanje, pljačkanje i premještanje tijela, slične arheološke metode iskopavanja očekivan je i ujednačen nivo fragmentacije tijela.

    Nivo fragmentacije tjelesnih ostataka izražen kao kvantitativni odnos između kompletnih ili skoro kompletnih tijela i nepovezanih dijelova tijela pokazao je da postoje značajne razlike među grobnicama.

    Upadljivo je da se pomiješane kosti na lokacijama s najvećom fragmentacijom i razbacanošću ostataka nalaze uglavnom u Liplju, Čančarima i Zelenom Jadru. Baš u tim grobnicama mogle su se naći osobe koje su poginule u borbenim dejstvima od teškog naoružanja.

    Stepen dezartikulacije u ovim grobnicama ne odgovara tipičnoj dezartikulaciji nastaloj usljed mašinskog premještanja ostataka u sekundarne grobnice, zaključuje se u izvještaju Komisije.

    Izvještaj Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine ove sedmice javno je objavljen na sajtu Komisije i Republičkiog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica.

  • EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    EU šalje višemilionsku pomoć BiH

    Plan za Zapadni Balkan koji je objavila Evropska komisija predviđa mobilizaciju 9 milijardi evra za investicije u održivu povezanost, inkluzivan rast, digitalnu i zelenu agendu.


    Proces oporavka Bosne i Hercegovine od posljedica pandemije Covid-19 će potrajati iako je bilo intervencija kojima se nastojalo spriječiti nazadovanje privrede, a pomoć stiže i iz Evropske unije.

    • Evropska investiciona banka će pomoći proces oporavka tako što će osigurati da je on zelen i održiv. Spremni smo pružiti finansijsku i tehničku podršku za ključne investicione projekte, zajedno sa našim partnerima u ovoj regiji, rekla je za O kanal Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicijske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.

    ​Napomenula je kako je EIB od početka pandemijske krize pomagao malim i srednjim preduzećima da zadrže svoje radnike i nastave poslovati.

    IZGRADNJA VODOVODA

    U nastavku je podsjetila kako je u 2021. godini EIB već uložio 860 miliona evra u mala i srednja poduzeća u BiH, čime je svoje finansiranje povećao za 50 posto u odnosu na 2019. Većina investicija, 531 milion evra, bila je namijenjena saobraćajnoj infrastrukturi u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.

    Ove godine je, govori Friscia, EIB potpisao grant vrijedan 2,1 milion eura sa BiH za finansiranje izgradnje sistema kanalizacije i vodoopskrbe u općinama Jajce i Zvornik.

    SAMIT U BEOGRADU

    • To je jedna od najvažnijih transportnih trasa u BiH, jer će njenim završetkom 2022. godine biti omogućeno oko 21 kilometar kontinuiranog autoputa između Počitelja i Bijače, na južnoj granici BiH sa Hrvatskom, pojasnila je Friscia, smatrajući da je koridor 5c prioritetna transportna mreža u BiH koja će doprinijeti održivijem ekonomskom razvoju, razvoju regionalne trgovine i poboljšanju uslova života za više od 50 odsto stanovnika ove zemlje koji žive u područjima oko trase.
    • Više od 95 odsto robe i putnika se prevozi putnim saobraćajem, što ovaj pravac čini još značajnijim za međunarodnu trgovinu i ekonomsku razmjenu. Evropska unija je izdvojila 225 miliona evra bespovratnih sredstava za izgradnju koridora 5c, a ukupna investicija će iznositi više od dvije milijarde eura, kaže Friscia, napominjući da je do sada EIB osigurao više od milijarde pomoći.
    • Završeno je 155 kilometara puta, nastavlja se izgradnja sa vrlo ambicioznim planovima da se građevinski radovi završe u nekoliko narednih godina, a naša banka će nastaviti pružati podršku, poručila je.

    EIB će u 2021. godini podržati Evropsku komisiju u provođenju Ekonomskog i investicijskog plana za Balkan, koji predviđa mobilizaciju do 9 milijardi evra za investicije koje promovišu održivi saobraćaj, inkluzivni rast, zelenu i digitalnu transformaciju, kao i stvaranje zajedničkog tržišta zasnovanog na znanju.

    • Veći dio su bespovratna sredstva, a novac će, između ostalog, biti namijenjen za obrazovanje, otpadne vode i zaštitu okoline. EIB se raduje tome što će u BiH potpisati prvi projekat u oblasti obnovljivih izvora energije, istakla je.

    Najavila je i održavanje Western Balkans Rail Summita za septembar u Beogradu, čiji je cilj unaprijediti transportnu politiku na regionalnom, evropskom i globalnom nivou, ali i poboljšati željeznički transport u regiji.

  • Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom

    Ambasada SAD-a: Prijetnje raspadom BiH su neprihvatljive i u suprotnosti sa Dejtonskim sporazumom

    Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljivi i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

    “Politički, vjerski, i lideri u zajednicama, kao i mediji koji izvještavaju o njima imaju odgovornost da se fokusiraju na konstruktivan dijalog umjesto na retoriku podjela. Republika Srpska je integralni dio Bosne i Hercegovine i izolacija nije u interesu njenih građana. Svi lideri se trebaju okrenuti ključnim zadacima demokratskog rukovođenja i reformama koje vode ka izgradnji bolje budućnosti za sve u Bosni i Hercegovini”, rečeno je Feni na molbu za komentar najave člana Predsjedništva BiH iz RS Milorada Dodika da će ovaj entitet krenuti u proces disolucije i spriječiti rad institucija BiH (Tužilaštvo, SIPA), nakon što je visoki predstavnik Valentin Inzko proglasio zakonske izmjene kojima se zabranjuje negiranje genocida..

    Kako je odgovoreno Feni, sve žrtve ratova u Bosni i Hercegovini zaslužuju pravdu, a to je pitanje ljudskih prava i niko ne treba iskorištavati stradanja bilo kojih žrtava radi ostvarivanja političke koristi. Utvrđivanje individualne odgovornosti za ratne zločine i odbacivanje navoda o kolektivnoj odgvornosti su podjednako važni za iscjeljivanje rana i izgradnju povjerenja.

    “Sjedinjene Američke Države ostaju čvrsto privržene Bosni i Hercegovini kao demokratskoj, multietničkoj, suverenoj i nezavisnoj državi sa neupitnim teritorijalnim integritetom i njenoj budućnosti koja je najbolje zagarantovana u evroatlantskoj zajednici zemalja. Postupci ili prijetnje vezane za raspad Bosne i Hercegovine su neprihvatljive i u suprotnosti su sa Dejtonskim mirovnim sporazumom i Ustavom Bosne i Hercegovne, koji entitetima ne daju pravo na otcjepljenje”, rečeno je iz Ureda za odnose s javnošću Ambasade SAD-a u BiH.

  • Kojić: Incko nametnuo kolektivnu odgovornost srpskog naroda

    Kojić: Incko nametnuo kolektivnu odgovornost srpskog naroda

    Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih lica Republike Srpske Milorad Kojić smatra da je visoki predstavnik Valentin Incko nametanjem zakona o zabrani “negiranja genocida” pod prijetnjom krivične sankcije nametnuo kolektivnu odgovornost srpskog naroda.

    Kojić je rekao Srni da je to Incko učinio u smislu zabrane komentarisanja presuda koje su donosili Haški tribunal i domaće pravosuđe koje se odnose na pojedince.

    “Hipotetički, to znači da bi dijete koje se rodi danas, a koje bi nakon 18 godina osporilo tu presudu, bilo krivično sankcionisano. To je upravo pokazatelj da je to kolektivna odgovornost”, pojasnio je Kojić.

    Kojić je ocijenio da je Incko u potpunosti derogirao odredbe Zakona o izvršenju krivičnih sankcija koje se odnose na resocijalizaciju lica.

    “Ove odredbe su neustavne i u suprotnosti sa međunarodnim pravnim aktima, univerzalnom deklaracijom o ljudskim pravima kada je u pitanju suđenje, javno iznošenje mišljenja, sloboda govora i izjašnjavanja zbog čega bi Ustavni sud BiH trebalo da ih proglasi neustavnim”, rekao je Kojić.

    Kojić je istakao da se u odredbama nametnutog zakona Incko poziva na presude Haškog trubunala i presude uopšte sudova u BiH i drugih sudova.

    “Potpuno je jasno definisano da Haški tribunal sudi pojedincima. Međunarodnim pravnim aktima i domaćim zakonima o sudovima je definisano da sudovi isključivo sude pojedincima za individualnu odgovornost bilo kog krivičnog djela”, pojasnio je Kojić.

    Kojić je upitao zašto bi on ili bilo ko drugi morao poštovati presude i za neko drugo krivično djelo, jer se ta presuda izvršava kao i za sva krivična djela u odnosu na lica za koja su donesena.

    On je naveo da presude i sistem kažnjavanja imaju funkciju da počinioca krivičnog djela kazne i resocijalizuju, a sa druge strane imaju i preventivni karakter, jer ako je neko osuđen za krivično djelo svi ostali građani i lica na koja se odnosi zakon znaju da to ne smiju da učine jer će biti kažnjeni.

    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno dao ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

  • Bijeljina reaguje! Na gradskom trgu potpisivanje peticije za odbacivanje Inckovog zakona

    Bijeljina reaguje! Na gradskom trgu potpisivanje peticije za odbacivanje Inckovog zakona

    1. Na gradskom trgu u Bijeljini danas će biti potpisivana “Peticija za odbacivanje Zakona o dopuni Krivičnog zakona koji je nametnuo visoki predstavnik Valentin Incko i potvrđuje stav da se u Srebrenici nije dogodio genocid”, najavljeno je iz Gradskog odobora SNSD-a Bijeljina.

    Peticija će, kako je navedeno, biti potpisivana od 17 časova na inicijativu srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.
    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno dao ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

    Reagovanje Udruženja “Čast otadžbine”: Inckov i zadatak OHR-a nemoguća misija
    “Neka pokuša da se u svojoj Austriju postavi iznad svega”: Vulićeva poručuje da Incko nije čovjek, već ameba
    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik pokrenuo je zvanično i prvi potpisao peticiju kojom se izražava stav o neprihvatanju nametanja zakona od odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka, ali i kojom se izražava nedvosmislen stav da se, bez obzira na uvažavanje svih žrtava, u Srebrenici nije dogodio genocid.

  • Nezavisna međunarodna komisija za Srebrenicu: Gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih nije pronađeno

    Nezavisna međunarodna komisija za Srebrenicu: Gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih nije pronađeno

    Nezavisna međunarodna komisija za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u periodu 1992-1995. godine zaključila je da posmrtni ostaci gotovo 1.000 žrtava sa spiska nestalih iz Srebrenice nikada nisu pronađeni.

    Forenzička analiza pokazala je da, teoretski uzevši, najveći broj individua koje su mogle da se nalaze u primarnim grobnicama ne prelazi 3.715, navodi se u izvještaju Nezavisne međunarodne komisije za Srebrenicu.

    Prema forenzičkoj analizi, najmanji procijenjeni broj onih koji nisu stradali u sklopu masovnih pogubljenja, nego tokom borbi između Armije RBiH i VRS iznosi 3.218 individua, s tim da je taj broj možda i veći, o čemu je pisano u kriminalističkoj analizi.

    Sve ovo otvara mnoga pitanja u vezi sa brojem ljudi ubijenih u sklopu masovnih strijeljanja, brojem poginulih u borbama i brojem umrlih u drugim kontekstima u ljeto 1995. godine i prije tog vremena, navodi se u izvještaju Komisije.

    Ovo potvrđuje da je, prema forenzičkim istraživanjima i nalazima, značajan broj ekshumiranih iz grobnica stradao van konteksta masovnih strijeljanja, ističe se u izvještaju koji je od ove sedmice dostupan javnosti na sajtu Komisije i Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih.

    Komisija u izvještaju podsjeća da je Haški tribunal tokom svih godina postojanja procesuirao pretežno Srbe koji su optuženi da su počinili ratne zločine u BiH, uključujući optužnice za genocid zasnovane od samog početka na prihvaćenom broju od skoro 8.000 ubijenih u sklopu masovnih strijeljanja.

    U izvještaju Komisije se podsjeća da su generalni zaključci Haškog tribunala detaljno objasnili glavne izvore korištene za sastavljanje spiska od 7.692 nestale osobe u vezi sa događajima u Srebrenici, kao i metodologiju koja se koristila kako bi se izračunao broj žrtava u vezi sa Srebrenicom, te odnos između broja preminulih pojedinaca u i broja stanovnika koji su prije rata živjeli u Srebrenici.

    Kada se radi o demografskoj strukturi stradalih u vezi sa padom Srebrenice, gotovo svi su bili muslimani i muškarci, pretežno mladi muškarci, ali je, upozorava Komisija, nejasno koliki udio u broju žrtava su činili pripadnici vojske, te koliko su vojne žrtve doprinijele ukupnom broju stradalih žrtava.

    Ukupni broj podudaranja između listi Armije RBiH i Tužilaštva Haškog tribunala iznosi 5.371, navodi se u izvještaju Nezavisne komisije.

    Međunarodna komisija za nestala lica je putem DNK analize identifikovala 3.438 osoba iz evidencije tzv. Armije RBiH koje se nalaze i na listi Tužilaštva Haškog tribunala.

    Pažnju treba posvetiti i tome da li su pripadnici aktivnog, zajedno sa pripadnicima rezervnog sastava snaga 28. divizije Armije RBiH, koje su u julu 1995. godine pokušale da dođu iz Srebrenice do Tuzle, bili uključeni u

    vojnu akciju ili su oni bili “muškarci (koji su) pokušali da pobjegnu iz područja hodajući kroz šumu”, kao što se navodi u mnogim haškim izvještajima.

    Iako određeni dokumenti ukazuju na to da su neki pojedinci bili “na zadatku”, bez obzira na prirodu angažmana vojnog osoblja Armije RBiH u Srebrenici (službeno ili neslužbeno) i kvalitet njihove vojne obuke i posjedovanje standardne opreme (naoružanje, obuća i uniforme), ostaje osnovno pitanje: kako su oni umrli, a posebno – da li su svi ubijeni u sklopu masovnih strijeljanja kao što je to opšteprihvaćeno?

    U rezimeima izvještaja Haškog tribunala, počevši od 2009. godine, smrt svih osoba identifikovanih putem DNK analiza u “masovnim i drugim grobnicama u vezi sa Srebrenicom” pripisana je masovnim pogubljenjima u Kravici i drugim mjestima, Orahovcu, na brani “Petkovac”, u Kozluku i na Branjevu/Pilici, i to ukupno 6.849 identifikovanih žrtava do 2013. godine.

    Ovaj broj uključuje i takozvane jedinstvene DNK profile u vezi sa Srebrenicom, ali koji nemaju podudaranja sa licima na listama nestalih.

    Komisija je analizirala sve ove veze i utvrdila da je ukupan broj slučajeva koji imaju DNK poveznice sa pojedincima pronađenim na dvije ili više lokacija 871.

    Od ovih 871, jedna DNK veza između mjesta pogubljenja (mrlje od krvi na unutrašnjem zidu skladišta u Kravici) i sekundarne masovne grobnice (slučaj ostataka pronađenih na Zelenom Jadru dva) ukazuje na to da je ta osoba pogubljena.

    U samo 386 slučajeva bilo je indikacija da postoje direktne veze između primarnih i sekundarnih grobnica, dok je većina DNK veza isključivo ukazivala na konekcije između različitih sekundarnih grobnica.

    Ovi rezultati, zasnovani na genetskoj identifikaciji, nisu dovoljni za pružanje pouzdanih forenzičkih dokaza o broju pogubljenih osoba.

  • Zatražene sve informacije iz Zagreba: Inspekcija želi podatke o Sebiji Izetbegović

    Zatražene sve informacije iz Zagreba: Inspekcija želi podatke o Sebiji Izetbegović

    Uprava za inspekcijske poslove Kantona Sarajevo zatražila je, putem međunarodne pravne pomoći, podatke od obrazovnih institucija Hrvatske kako bi se provjerilo školovanje Sebije Izetbegović, generalne direktorice Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu, u ovoj državi, saznaje „Avaz“.
    Zahtjev za dodatnim provjerama uslijedio je nakon što inspekciji na Medicinskom fakultetu u Sarajevu nije predočena relevantna dokumentacija koja se odnosi na stečena prava studentice Izetbegović na postdiplomskom studiju Medicinskog fakulteta univerziteta u Zagrebu.

    Inspekcija je okončala nadzor prije mjesec, ali, budući da tada nisu dobili svu potrebnu dokumentaciju, najavili su dodatne provjere, prenosi Avaz.

    Saznajemo da je zatražena kompletna dokumentacija o Sebijinom školovanju u Zagrebu koja se odnosi na uvid u nastavne planove i programe te fond sati časova predavanja. Ovi podaci ranije nisu bili dostavljeni ni Univerzitetu u Sarajevu (UNSA).

    Vezane vijesti:
    Stigla potvrda iz Zagreba: Nema dokaza da je Sebija Izetbegović položila ispite u Hrvatskoj
    U međuvremenu, inspekciji su proslijeđeni podaci rektora UNSA-e koji su stigli iz Zagreba, a u kojima se navodi da ne postoji dokumentacija na osnovu koje bi mogli potvrditi vjerodostojnost indeksa i izdati uvjerenje o položenim ispitima Sebije Izetbegović u ovoj visokoškolskoj ustanovi.

    Radi se o fotokopiji indeksa izdatog u Zagrebu 2. marta 1993. godine, za koji je utvrđeno da nije vjerodostojan.

    Krivično djelo
    Na taj način u pitanje se sada dovode i magisterij i doktorat Sebije Izetbegović. Sada je upitno i njeno daljnje akademsko napredovanje.

    Još je pitanje šta će sada uraditi Tužilaštvo Kantona Sarajevo jer je dopis iz Zagreba dokaz da je “školovanje” Sebije više nego sporno i da se opravdano sumnja da je riječ o krivičnom djelu.

    Zvanje asistenta
    Inspekcija je prošli mjesec utvrdila da je za izbor asistenta bila potrebna ukupna prosječna ocjena 8, a iz predmeta za koji se konkuriše za asistentsko mjesto 9.

    Međutim, Izetbegović je imala prosjek 7,38, a iz predmeta Ginekologija i akušerstvo, za koji je izabrana u zvanje asistenta – 7.

    – U periodu kada je imenovana kandidatkinja izabrana u akademsko zvanje asistenta, na Medicinskom fakultetu je bila praksa da se za asistente na određene predmete biraju kandidati koji posjeduju specijalistički ispit iz oblasti na koju se biraju, a što je kandidatkinja Izetbegović posjedovala – rekli su iz tada iz inspekcije.

  • Novi milioni od putarine u Srpskoj: Odmori i dijaspora pune kasu

    Novi milioni od putarine u Srpskoj: Odmori i dijaspora pune kasu

    Prihodi od putarine u prvih šest mjeseci ove godine premašili su 11 miliona maraka, što pokazuje da se situacija u vezi sa virusom korona stabilizuje i da se ljudi vraćaju putovanjima.
    U preduzeću “Autoputevi Republike Srpske” navode da je najveći priliv novca od putarine u prvom polugodištu zabilježen u junu, kada se u republičku kasu po tom osnovu slilo nešto više od dva miliona maraka.

    Podsjetili su da je prošlu godinu obilježila pandemija kao i razna ograničenja i u saobraćaju, zbog čega je prihod od putarine od januara do kraja juna prošle godine iznosio nešto više od osam miliona maraka.

    Sagovornici “Glasa Srpske” ističu da je na veći ovogodišnji prihod od putarine uticala stabilizacija epidemiološke situacije te mogućnost putovanja koja je svima lani bila uskraćena. Imajući u vidu da je najveći ovogodišnji priliv novca bio u junu, to se, kako ističu, može povezati sa sezonom godišnjih odmora te dolaskom velikog broja naših ljudi iz dijaspore, kao i stranaca.

    – Dobro je što se prihodi povećavaju jer to znači da će biti više novca i za održavanje tih puteva. Najveći prihod od putarina koji se bilježi u junu možemo svakako pripisati sezoni godišnjih odmora. Ljudi putuju na različite destinacije, na odmore, a putovanje autoputevima je i brže i bezbjednije. Vidjećemo kakva će situacija biti do kraja godine – rekao je ekonomski analitičar Predrag Duduković.

    Iako je u Srpskoj na snazi isti cjenovnik za putarinu još od novembra 2018. godine i u “Autoputevima” navode da korekcije cijena nisu u planu, ekonomisti i vozači smatraju da bi one ipak mogle biti malo niže.

    – Ako poredimo putarine kod nas i u okruženju, mislim da je i trenutna cijena malo viša nego što bi trebalo da bude. Samim tim neko dalje povećanje cijena bi možda stvorilo kontraefekat – kazao je Duduković.

    Kako dodaje, novim povećanjem cijena ne bi ostvarili veće prihode od putarina, već bi građani manje koristili autoput i prihodi bi ostali na istom nivou.

    Dionicu autoputa od Banjaluke do Prnjavora, od kada je puštena u saobraćaj, koristi Marija Simić iz Dervente. Ona naglašava da je vožnja autoputem daleko bezbjednija i brža te je, kako kaže, “zaboravila” put kojim je ranije stizala do najvećeg grada Srpske.

    – Iznos putarine je prihvatljiv kada uzmemo u obzir sve, ali, naravno, niko ne bi imao ništa protiv da je niži. Autoput koristim gdje god postoji u pravcu na koji me put odvede i iskreno se nadam da će u Republici Srpskoj biti izgrađeno još kilometara – istakla je Simićeva.

    Republika Srpska ima 106 kilometara autoputa, a riječ je o dionicama koje povezuju Banjaluku i Gradišku te dijelu koji nosi naziv “9. januar” i predstavlja kraći i brži put od najvećeg grada Srpske do Doboja.

    Cijene
    Vožnja dionicom od Banjaluke, odnosno naplatnog mjesta Jakupovci do Gradiške košta 3,5 maraka. Vozači koji se kreću na relaciji do Doboja, odnosno Kladara za putarinu izdvajaju sedam maraka, dok za pređene kilometre od Doboja do Gradiške iznosi deset maraka.

  • Milan Blagojević podnosi ostavku u znak protesta protiv odluke Valentina Incka

    Milan Blagojević, sudija Okružnog suda u Banjaluci, napisao je u kolumni u “Nezavisnim novinama” da podnosi ostavku na ovu funkciju u znak protesta protiv “kriminala Valentina Incka i kriminalaca iz OHR-a” koji su mu pripremili odluku od 23. jula, a ostavku je nazvao i vidom otpora prema tiraniji OHR-a.
    Odlazeći visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, koji je nedavno podnio ostavku, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

    “Čitam kriminalnu odluku Valentina Incka od 23. jula 2021. godine, kojom tiranski želi nametnuti da njegova samovolja postane zakon kojim zabranjuje negiranje genocida. I u toj odluci, kao i u svim prethodnim, visoki predstavnik se poziva na tačku XI.2. zaključaka fantomskog savjeta za primjenu mira u BiH, usvojenih u Bonu 9. i 10. decembra 1997. godine”, naveo je Blagojević.

    Drugim riječima, dodaje, “kriminalac Valentin Incko i bulumenta kriminalaca iz OHR-a smatraju da im ta tačka navodno daje pravo da ovdje nameću zakone, što je ne samo kriminalno, nego je i toliko podlo da zaslužuje da bude prezreno, ali i da se ovdašnjim ljudima objasni suština tog kriminala”.

    Kako je pojasnio, u tački XI.2. pomenutih zaključaka stoji, expresis verbis, samo to da onaj fantomski savjet, čije postojanje nije propisano nijednim važećim izvorom prava, “pozdravlja namjeru visokog predstavnika da iskoristi svoja krajnja ovlašćenja u vezi s interpretacijom Dejtonskog mirovnog sporazuma radi olakšanja razrješenja teškoća putem donošenja obavezujućih odluka o sljedećim pitanja”.

    Riječ je o pitanjima “vrijeme, mjesto i predsjedavanje sastancima zajedničkih institucija, privremene mjere koje stupaju na snagu kad strane nisu u mogućnosti da se dogovore i ostaju važeće dok Predsjedništvo BiH ili Savjet ministara ne usvoji odluku o tom pitanju, te druge mjere za osiguranje primjene Dejtonskog sporazuma, kao i neometanog rada zajedničkih institucija”.

    Kada se pažljivo čita jasno je, ističe Blagojević, da čak ni u toj tački pomenutih zaključaka nijednom riječju nije rečeno da visoki predstavnik ima pravo da nameće zakone.

    “Naime, kada se u citiranom tekstu kaže da on može donositi obavezujuće odluke i druge mjere, to ni prema jednom pravilu tumačenja prava ne znači niti može značiti da je time visokom predstavniku dato pravo da nameće zakone”, naveo je Blagojević u kolumni.

    On je ukazao da nigdje u civilizovanom svijetu ustavnosti riječ “odluka”, kao ni riječ “mjera” ne mogu imati značenje zakona.

    Između ostalog, Blagojević navodi i da “obavezujuće odluke i druge mjere” iz tačke XI.2. bonskih zaključaka ne mogu značiti pravo na nametanje zakona ne samo zbog prethodno iznijetih razloga, već i zato što bi to bilo suprotno Dejtonskom sporazumu.

    “U tom sporazumu, kao međunarodnom ugovoru, a time i izvoru međunarodnog prava, nigdje ni u jednom od njegovih aneksa, uključujući i Ustav BiH, nijednom riječju nije propisano da nam visoki predstavnik može nametati zakone”, naglasio je Blagojević.

    Prema njegovim riječima, takvo pravo visokom predstavniku nije dao ni Savjet bezbjednosti UN jer niti jednom od 40 rezolucija koliko ih je ta institucija UN donijela od decembra 1995. godine do danas nikada nije rečeno da visoki predstavnik može nametati zakone u BiH.

    Blagojević je naglasio da je jasno da OHR ni prema jednom izvoru prava, kako međunarodnom, tako i unutrašnjem, nema niti može imati pravo da nameće zakone u BiH.

    “Zato je kriminal ono što je Valentin Incko učinio 23. jula ove godine, donijevši odluku čiji sadržaj nije ništa drugo do Inckova i samovolja OHR-a, za koju žele da postane zakon kojim njih nekolicina hoće da zabrane negiranje genocida”, pojasnio je Blagojević.

    Koliko ta samovolja nema granica, precizirao je Blagojević, svjedoči i činjenica da je Incko u članu 1. stav 3. “te svoje kriminalne odluke najprije rekao da svako ko javno porekne ili grubo umanji zločin genocida čini Inckovo krivično djelo za koje će se kazniti zatvorom od šest mjeseci do pet godina”.

    Nakon toga, navodi, “u članu 1. stav 7. Inckova samovolja glasi: Počinilac krivičnog djela iz ovog člana koji je službeno ili odgovorno lice ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta biće kažnjen zatvorom od najmanje tri godine”.

    “To drugim riječima znači da će i sudija, koji kao član sudskog vijeća učestvuje u suđenju po optužnici za zločin genocida, a smatra da u Srebrenici nije izvršen zločin genocida i zbog toga napiše izdvojeno, neslažuće mišljenje i iznese dokaze i argumentaciju za svoj stav, te to dostavi javnom tužiocu, optuženom i njegovom braniocu, koji imaju ustavno pravo da znaju za sadržaj i tog neslažućeg mišljenja, biti učinilac ovog Inckovog krivičnog djela jer je i sudija službeno lice u instituciji vlasti i zaposlenik čija visoka plata se finansira iz javnog budžeta”, obrazložio je Blagojević.

    On je naglasio da je to što je učinio Incko “takav kriminal, tiranija i izopačenost, pred kojima staje ljudski razum”.

    “Zato ja u znak protesta protiv svega toga, protesta protiv tog kriminala Valentina Incka i kriminalaca iz OHR-a koji su mu pripremili odluku od 23. jula ove godine, podnosim ostavku na moju sudijsku funkciju u Okružnom sudu u Banjaluci. Jer poslije svega, sve je ovdje izgubilo smisao, pa i smisao da se bude sudija u ovakvoj izopačenoj tvorevini kakva je BiH”, naveo je Blagojević.

    On je dodao je njegova ostavka i vid otpora “prema tiraniji OHR-a, koja će, nažalost, kao i sve ostalo nasilje ohaerizma, vremenom ovdje biti kolektivno i licemjerno prihvaćena”.

    “Ali zato ja imam pravo da kao čovjek i kao sudija ne budem dio te tiranije i kolektivnog licemjerja”, zaključio je Blagojević.

  • NASA izabrala SpaceX za misiju prema Europi

    NASA izabrala SpaceX za misiju prema Europi

    Privatnoj raketnoj kompaniji Elon Musk SpaceX dodijeljen je ugovor o uslugama lansiranja u iznosu od 178 miliona dolara za prvu NASA-inu misiju usredotočenu na Jupiterov mjesec Europu.

    Riječ je o prvoj NASA-inoj misiji na Europu i cilj joj je utvrditi ima li ona uslove za život. Također, tokom misije provest će se detaljno istraživanje tog Jupiterovog satelita, koji je nešto manji od Zemljinog mjeseca.

    Misija Europa Clipper krenut će na eksploziju u oktobru 2024. godine raketom Falcon Heavy u vlasništvu Muskove firme, iz NASA-inog svemirskog centra Kennedy House Heart na Floridi.

    “Među mnogim ciljevima Clipper-ove misije su pružanje fotografija u visokoj rezoluciji površine Europe, utvrđivanje sastava, traženje pokazatelja geoloških aktivnosti, mjerenje debljine ledenog pokrivača i utvrđivanje dubine i saliniteta njegovog okeana”, navela je NASA.

    Ugovor je označio povjerenje NASA-e u kompaniju sa sjedištem u Hawthorneu, u Kaliforniji, koja je u posljednje vrijeme za NASA-u prevezla brojne terete i astronaute.

    U aprilu je SpaceX-u je dodijeljen ugovor od 2,9 milijardi dolara (21.583,90 crores) za izgradnju svemirske letjelice sa mjesečevim desantom za program Artemis koji može NASA-ine astronaute prvi put nakon 1972. godine odvesti na Mjesec.

    Međutim, taj je ugovor suspendiran nakon što su dvije suparničke kuće, kompanija Jeff Bezos Blue Origin i Dynetics, protestirale protiv izbora SpaceX-a.